Zemljani radovi na području Vinkovaca, kad god se obavljaju, uvijek je velika šansa da će se naletjeti na neki arheološki nalaz iz povijesti grada koji se ponosi s 8000 godina kontinuiranog života. Upravo se to dogodilo radnicima koji su radili na proširenju vinkovačkog groblja i tom prilikom naletjeli na staru grobnicu.
Mislilo se da su Rimljani
Nalaz je odmah prijavljen Gradskom muzeju Vinkovci, čija su istraživanja pokazala kako je riječ o iznimnom nalazu koje potječe s prijelaza 7. u 8. stoljeće.
- Pronađena je zidana grobnica i šest grobova u rakama u zemlji. Posrijedi su grobovi Avara, a s obzirom na nalaze koje smo pronašli, riječ je o eliti - rekla je Anita Rapan Papeša koja je u vinkovačkom muzeju stručnjakinja za Avare.
Objašnjava kako su za zidanu grobnicu najprije mislili da potječe od Rimljana, ali su kasnija istraživanja pokazala kako se radi ipak o avarskoj grobnici. Naime, grobnica je bila zidana kao rimske, ali je pojasna garnitura pokopane osobe pokazala da je riječ o nalazima iz avarskog razdoblja. Za razliku od rimskih grobnica, ova je bila napravljena od rimskim opeka, ali nije bila žbukana kako su to Rimljani radili, nego su opeke bile samo naslagane. Pretpostavlja se kako su takav način izgradnje grobnica Avari vidjeli od Rimljana i kopirali ga. Po tome je i ta grobnica jedinstvena. Nedaleko od nje pronađeno je šest grobova u zemlji, a u jednom od njih su ostaci ratnika i njegova konja. Kosti konjanika su poremećene, a uz njih nije bilo uobičajenih priloga, što upućuje na to da je grobnica ubrzo nakon pokopa opljačkana. Međutim, pronađeni su i ukrasi konjske orme što je, kako kaže Rapan Papeša, jedinstven avarski nalaz u cijeloj Hrvatskoj.
- Radi se o ukrasnim elementima na remenima koji su išli preko glave konja. Izrađeni su od bronce, u obliku veprovih glava, i pozlaćeni su. Za nas je to iznimno vrijedan nalaz koji potvrđuje kontinuitet života na ovim prostorima. S obzirom na pronađene nalaze, na ovome mjestu pokopan je netko od viđenijih pripadnika Avara iz toga doba - objasnila je Rapan Papeša.
Ističe kako su muzealci znali da su i na prostoru Vinkovaca u povijesti obitavali Avari, ali do sada nisu pronašli njihove grobove. Ovo je prvi takav arheološki nalaz na području Vinkovaca, što je samo još jedan dio bogatog mozaika iz proteklih stoljeća koji potvrđuje koliko je na tim prostorima život bio bogat i raznovrstan.
- Vjerujemo kako ćemo tijekom daljnjih radova naići na nove avarske grobove tako da će svi dalji radovi na proširenju groblja odvijati se pod našim nadzorom. Želimo sve te vrijedne nalaze, do kojih bi mogli doći, svakako istražiti i sačuvati - rekla je Rapan Papeša.
Podsjetila je i kako su Vinkovci jedno od najbogatijih i najvrednijih arheoloških nalazišta u Hrvatskoj koja govore o tisućljećima života na prostoru grada uz Bosut. U prilog tome idu nalazi iz starčevačke kulture iz mlađega kamenog doba, a onda i vučedolske kulture, iz koje potječe najstariji kalendar - Orion. Pronađeni su i nalazi iz ranoga brončanog doba koje je nazvano vinkovačka kultura. Među nalazima je i rimski grad, a Vinkovci se mogu pohvaliti i s dva rimska cara rođena na području grada - Valens i Valentinijan, koji su i jedini rimski carevi rođeni na prostoru Hrvatske. Pronađeni su i brojni drugi vrijedni nalazi poput ostave sa srebrnim posuđem...
Kada je riječ o Avarima, za njih se zna da su ratnički narod koji je na prostor Europe došao potkraj 6. stoljeća iz Azije nakon opsade Sirmiuma.
Tko su bili ti moćni ratnici?
Iz toga vremena u Arheološkom muzeju u Zagrebu čuva se ploča na kojoj je grčkim pismom i na grčkom jeziku urezan natpis „Sačuvaj ovaj grad i državu od Avara". Na prostoru Europe ostali su sve do početka 9. stoljeća kada ih je suzbio Karlo Veliki i Franci. Do tada su se bili raširili po cijeloj karpatskoj kotlini s rubnim područjima. O prostoru koji je ovaj ratnički narod bio zauzeo govori i to da su kontrolirali područje od Slovačke na sjeveru, preko Rumunjske na istoku, do Austrije na zapadu i Hrvatske na jugu. Rapan Papeša kaže kako s Avarima dolaze i Slaveni, koji su najprije bili podčinjen narod, a s vremenom su Slaveni mogli steći i više vojne činove.
Bili su prepoznatljivi po svojim ratničkim sposobnostima kao i malim izdržljivim konjima naviknutima na duga jahanja. Oni su bili polunomadski narod koji se često selio i nisu se zadržavali dulje u većim naseljima. Avari su bili poznati i po tome što su konje kontrolirali jašući slobodnih ruku i koristeći se stremenima na sedlu. Ruke su im bile slobodne za korištenje luka i strijele.
- Bili su poznati po svojim ratničkim sposobnostima. Primjera radi, imali su refleksni luk s koštanim ojačanjima te su tako njihove strijele imale veći domet. Treba znati i kako su njihove strijele imale 3 oštra vrha i tako su njima nanosili velike i fatalne ozljede. Po tome kakve su ozljede izazivale te strijele, one se mogu usporediti s dum dum mecima - pojasnila je Rapan Papeša.
Procjenjuje se kako se na prostoru cijele avarske države, koja se nazivala Avarski kaganat, nalazi oko 60.000 avarskih grobova. Od toga broja svega oko 700 grobova nalazi se na prostoru Hrvatske, što nalazu u Vinkovcima daje dodatno značenje. Do sada su važniji avarski nalazi pronađeni oko Zagreba, Slavonskog Broda, Nuštra, Starih Jankovaca, Privlake, Otoka i Bijelog Brda. U Šarengradu, nedaleko od Iloka, pronađeni su ostaci 45 avarska groba od kojih je njih 18 pronađeno prije nepune tri godine. Ti su nalazi potvrdili kako su Avari na području Šarengrada, uz Dunav, imali svoje naselje. U jednome od njih uz posmrtne ostatke konjanika pronađena je i avarska sablja - palaš - te dijelovi pojasne vojne garniture, vojni nož, kresivo s kremenom, vrh strelice luka, keramička posuda...
Inače, o načinu života Avara malo se zna, ali su nalazi pokazali kako su često pokapani u svakodnevnoj odjeći i dublje od dva metra, što se objašnjava vjerojatnim strahom od pljačkanja grobišta. Svoja su naselja gradili uz rijeke koje su im bile izvor pitke vode, ali i prirodna barijera za obranu. Trebala im je i plodna zemlja za ispašu stoke i uzgoj hrane kao i šume gdje su lovili divljač. Bili su iznimno vezani sa svojim konjima pa su neki avarski časnici pokapani s njima. Uz već spomenute lukove i strijele njihova glavna oružja bile su sablje, sjekire i koplja. Bitke su vodili uglavnom na otvorenim prostorima, a gradili su i velike logore, utvrđene zemljanim nasipima iz kojih su mogli napadati na sve strane.
Izveli su niz uspješnih vojnih osvajanja u to vrijeme. Ipak, najveći njihov vojni pothvat, ali neuspio, zajedno sa Slavenima, bio je napad na Konstantinopol 626. godine. Avari nisu kovali svoj novac, nego su to zlato gotovo dva stoljeća akumulirali, što je kao vojni plijen preuzeo Karlo Veliki, iz čega jednim dijelom i proizlazi njegova moć. Povijesne knjige kažu i da su Avari bili organizirani po rodovima i plemenima, na čijem čelu su se nalazili tarhani. Na čelu više rodova i plemena bio je kagan, a u ratnim pohodima uz njega je postojao još i jugur, kao prvi zapovjednik. Avari, koji su Slavene koristili kao robove, nakon porazom od Karla Velikoga gube snagu, a ubrzo i značenje.
- O Avarima se ne zna dovoljno tako da je svaki nalaz iznimno važan. A ovaj nalaz u Vinkovcima od važan je za sve - zaključila je Rapan Papeša.
Koliko bogatstva pod našim nogama, a da mi to ni ne znamo!