U trenutku kada se otkrije da je usred velikog europskog projekta koji se bavi ne samo istraživanjem nego upravo održivim razvojem i turističkom prezentacijom najvažnijih arheoloških lokaliteta toga tipa u srednjoj Europi, arheološki krajolik svjetskog kalibra poput hrvatskog Jalžabeta sa slavnom Gomilom, brutalno i teško oštećen tijekom pljačke, onda se mora govoriti ne samo o uništenju i devastaciji nego i o teroru – kaže arheolog Saša Kovačević iz Instituta za arheologiju u Zagrebu, voditelj istraživanja nalazišta Gomila u Jalžabetu.
Nije bilo ograde
Institut je prvi put nagradu u povodu svog dana dodijelio jednoj policijskoj upravi, onoj varaždinskoj, koja je otkrila počinitelje koji su opljačkali monumentalnu prapovijesnu grobnicu. Riječ je o dvojici muškaraca u dobi od 45 i 40 godina iz općine Sveti Đurđ koji su od početka 2013. do listopada 2016. iz grobne komore odnijeli više predmeta neprocjenjive vrijednosti, kulturno dobro RH. Pretraženi su im domovi i druge prostorije. Pronađeno je više desetaka raznih arheoloških predmeta. Dvojac je prijavljen za nedozvoljeno obavljanje istraživačkih radova i prisvajanje kulturnog dobra te tešku krađu. Iskopali su rupu u nadgrobnom tumulu i pitanje je još kakve su sve vrijednosti odnijeli, a da nikad neće biti pronađene.
Tumul nije bio ograđen pa se do njega moglo praktički sa svih strana. Policajci su ubrzo nakon prijave pljačke pronašli počinitelje, a jedan od osumnjičenih organizirao je i spavanje na tumulu za članove svoje udruge. Arheolozi se često susreću s devastacijom nalazišta, posebno amatera koji nabave detektor metala i glume arheologe.
‘To je vrsta terorizma’
– Ta vrsta terorizma u našem društvu prolazi još uvijek u pravilu nekako ispod radara. No ako takvo divljanje stavimo ne samo u kontekst znanosti o prošlosti nego i u kontekst razvoja kulturnog turizma, posebice u kontinentalnoj Hrvatskoj, onda je jasno da se slučajevi poput devastacije i pljačke Gomile u Jalžabetu malo razlikuju od, primjerice, namjernog izazivanja niza požara usred turističke sezone na Jadranu. Reklo bi se, i s mnogo težim posljedicama. Jer obala se može ponovno pošumiti, ali neispričane arheološke priče i nepoznati konteksti, naši preci i njihovi životi, postaju nepovratno izgubljeni – ističe. PU varaždinska, napominju u Institutu, uložila je iznimne napore u istragu koju je predvodio vođa grupe za organizirani kriminal i korupciju u Službi kriminalističke policije PU varaždinske Saša Vrtarić. Arheolozi ističu da je dovršetak kriminalističke istrage i pokretanje sudskog postupka u slučajevima zločina nad kulturnom baštinom rijetkost u svjetskim okvirima.
