Projekt novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, na svu sreću, ide dalje. Uoči božićnih blagdana u atriju palače Amadeo na Gornjem gradu simbolično su počeli radovi na jednom od najvećih kulturnih gradilišta u Hrvatskoj. Bila je to doslovno utrka s preponama za ravnateljicu muzeja Tatjanu Vlahović. Kada je već izborila europski novac (i to znatnih 57 milijuna kuna) za obnovu zgrade i njezinu dogradnju kako bi jedan od najbogatijih muzeja u nas publici mogao predočiti novi postav, ali i neprocjenjivu zbirku koju je Dragutin Gorjanović Kramberger pronašao u Krapini, Zagreb je u ožujku 2020. zadesio prvi potres, a onda krajem prošle godine još dva potresa s epicentrom na Baniji.
Svi su ti potresi itekako utjecali na statiku i na sigurnost starog zdanja na Gornjem gradu. Svijet je u međuvremenu potresla i koronska pandemija i cijene usluga i materijala otišle su u nebo stvarajući tako preduvjete za novu globalnu ekonomsku krizu... Mic po mic, cijena novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, nakon što su projekti prilagođeni poslijepotresnoj situaciji na zgradi, poletjela je u nebo popevši se na 118 milijuna kuna. A prema početnim računicama, u kojima se, dakako, nisu mogli predvidjeti potresi u središnjoj Hrvatskoj, projekt nije trebao biti skuplji od 69 milijuna kuna. I za njega Zagreb nije trebao dati više od dvanaest milijuna kuna. A sada će se nova gradska vlast na čelu s Tomislavom Tomaševićem morati isprsiti s pedeset i pet milijuna kuna, što znači da mora osigurati dodatnih četrdesetak milijuna kuna, što nipošto nije mala cifra. Takvu su plemenitu odluku podržali i gotovo svi zastupnici u Skupštini Grada Zagreba, uvjereni da hrvatska metropola ipak ima snage za vizionarske i prijeko potrebne kapitalne projekte poput projekta novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja.
A od Europske unije za taj ćemo projekt, koji bi trebao biti jedan od vjesnika preporoda Gornjeg grada, dobiti 63 milijuna kuna, što nikako nije zanemariv novac. U novom Hrvatskom prirodoslovnom muzeju Gornji grad će dobiti i multimedijalnu dvoranu koja će moći primiti 300 ljudi, idealnu za razna događanja. Atrij muzeja u kojem se godinama tijekom ljeta održavaju atraktivni programi scene Amadeo bit će natkriven i kao takav idealan za koncerte i predstave i u mjesecima koji nisu ljetni, ali i tijekom kišnih dana ljeti, što je u Zagrebu dosta čest slučaj. Muzej će dobiti i novi ulaz, tj. izlaz na Tuškanac, gdje će nastati svojevrsni muzej na otvorenome koji će se baviti prirodoslovnim sadržajima muzeja koji u dosadašnjem obliku nisu mogli doći do izražaja. I podrum palače Amadeo će biti produbljen, pa će umjesto tisuću četvornih metara, ovaj popularni muzej do kraja 2023. godine raspolagati s ukupno 2500 četvornih metara izložbenog prostora. Stoga ne čudi da je na početku radova ravnateljica Muzeja Tatjana Vlahović obećala da će nakon otvaranja novog postava Muzej svake godine dobivati novih pet tisuća posjetitelja, kako bi opravdao velika ulaganja. A projekt novog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja tek je jedan u nizu kulturnih projekata koji bi trebali preporoditi Gornji grad. Tu je i preseljenje Hrvatskog povijesnog muzeja u bivšu zgradu Državnog hidrometeorološkog zavoda, koja je također teško stradala u potresima, još jedan kapitalni projekt hrvatske kulture na koji se predugo čeka, a koji bi na Gornji grad i na atraktivno Strossmayerovo šetalište mogao privlačiti još više posjetitelja.
Ne treba zaboraviti ni preseljenje Hrvatskog muzeja naivne umjetnosti, koji osobito privlači strane turiste, iz Ćirilometodske seli se u kuću Lovrenčić u Demetrovoj ulici. Tu je i dalje aktualno pitanje buduće namjene kuće Grlečić Jelačić s prelijepim zidnim slikama koja se nalazi na samom trgu sv. Marka. Ta je kuća već godinama poligon za izbacivanje zvučnih muzejskih ideja u rasponu od Muzeja hrvatske glazbe ili udomljavanja privatne zbirke koncertnih klavira, pa do Muzeja gričke vještice, što je bio projekt koji je prilično vehementno podržavao i pokojni zagrebački gradonačelnik Milan Bandić. Očito, čitav Gornji grad uskoro će postati veliko gradilište. Ne treba zaboraviti ni da se već punom parom obnavljaju obrazovne institucije koje su se, srećom, zadržale na Gornjem gradu, a obnovu čekaju i iznimno vrijedna crkvena zdanja (crkva sv. Marka i teško stradala crkva sv. Katarine) bez kojih nije uopće moguće zamisliti grad Zagreb, a obnovu iziskuju i Banski dvori, pa i zgrada Sabora.
Stoga je vijest o početku radova na Hrvatskom prirodoslovnom muzeju odličan početak sustavne i stručne obnove Gornjega grada koji je jedna od najljepših starih urbanih cjelina u čitavoj srednjoj Europi. Cjelina koja zaslužuje najveću i najbudniju pažnju najšire javnosti.
Zašto nova lopata ispod čekića i zašto nove tačke ispod čekića za jednu minutu predstave? To su najbolji znaci štednje, a mogla je poslužiti rabljena lopata i rabljene tačke, to bi bio pokazatelj kulture, racionalnosti i štednje. Sada te tačke zamotane celofanom i još namirisanu lopatu treba staviti pod stakleno zvono da postane dio povijesti, kada su bile u doticaju ruku ovoga gradonačelnika.