Ni godinu dana otkako je kralj Salman bin Abdulaziz Al Saud preuzeo vlast nakon smrti kralja Abdallaha, Saudijska Arabija našla se pred bankrotom. Osamdesetogodišnji kontroverzni vladar, kojeg nazivaju i kraljem hedonizma, ne libi se trošiti cijelo bogatstvo na užitak. Osim što je državu doveo do ruba financijskog sloma, učinio i niz drugih ishitrenih i nimalo mudrih poteza: krenuo je u rat u Jemenu koji teško može dobiti, zakomplicirao je poziciju u Siriji i Libanonu podrškom ISIL-u koji sada prijeti i njemu, a zbog brojnih okolnosti kojima je i sam kumovao cijena nafte je na nikad nižoj razini, što izravno pogađa saudijski proračun. Osim toga, ni ukidanje sankcija Iranu, velikom saudijskom neprijatelju, nije mu išlo na ruku.
Zbog politike kakvu provodi kralj Salman Saudijska Arabija će ovu godinu, zbog velikog pada cijena sirove nafte, završiti s proračunskim deficitom od 98 milijardi dolara, zbog čega je odlučeno da se pristupi smanjenju rashoda i drastičnom poskupljenju goriva, vode, struje i ostalih komunalija. Te su mjere neobične za Saudijsku Arabiju i mogle bi izazvati nemire u toj državi. Poznato je da je kralj Salman odmah nakon dolaska na vlast svojim podanicima podijelio više od 20 milijardi eura kroz razne povišice, mirovine i studentske donacije, kako bi ih potkupio zbog politike koju je namjeravao voditi. A koja se na kraju pokazala kobnom.
Sukobi unutar obitelji
Koliko je šokirao svijet svojom radikalnom vanjskom politikom, toliko je šokirao i same Saudijce. Naime, samo četiri mjeseca nakon što je preuzeo tron povukao je potez neviđen u povijesti zemlje i promijenio liniju nasljedstva kraljevske loze: svog je sina princa Muhameda bin Salmana promovirao u drugog nasljednika saudijskog prijestolja. Također, smijenio je svog polubrata princa Muqrina s mjesta prvog prijestolonasljednika i na njegovo mjesto postavio svog nećaka, princa Muhameda bin Nayefa koji je do sada bio drugi u liniji nasljednika saudijskog kralja. Salman se nije ni na tome zaustavio, smijenio je i dugogodišnjeg ministra vanjskih poslova Saudijske Arabije princa Sauda al Faisala koji je na tom položaju bio od 1975., te ga zamijenio saudijskim veleposlanikom u SAD-u Adelom al Jubeirom. Sve te promjene izvršio je kako bi neometano mogao provoditi svoju radikalnu i ratničku politiku.
Za razliku od svog prethodnika kralja Abdallaha koji je donekle vodio pasivnu i miroljubivu politiku, kralj Salman je odmah nakon dolaska na vlast krenuo u veliku vojnu ofenzivu u susjednom Jemenu. Upravo je uloga Saudijske Arabije u toj zemlji glavni razlog smjene princa Muqrina koji se žestoko protivio vojnim akcijama. Muqrin je bio prisiljen sam zatražiti da ga se zamijeni s mjesta prijestolonasljednika i tako je postao prvi koji se odrekao krune otkako je 1902. uspostavljena moderna saudijska kraljevina.
Smjenama u vrhu vladavine saudijske kraljevske obitelji kralj Salman odlučio je prenijeti vlast na novu generaciju saudijskih vladara. Od 1902. su tom državom vladali samo osnivač modernog kraljevstva Ibn Saud Abdulaziz i njegovi sinovi. Salman će tako biti posljednji sin osnivača moderne monarhije koji će vladati Saudijskom Arabijom. Za ove promjene kralj je osigurao podršku Vijeća vjernosti čiji su članovi sinovi i unuci prvog kralja Ibn Sauda. Time je automatski dobio i podršku za rat u Jemenu koji je pokrenuo ni dva mjeseca nakon što je u siječnju preuzeo kraljevsku dužnost. Kralj Salman se na rat odlučio jer smatra da je utjecaj Irana postao presnažan i da je bivši kralj bio prepasivan prema iranskoj prijetnji. Međutim, Salmanov pokušaj da okupi široku arapsku koaliciju za rat u Jemenu do sada se nije pokazao uspješnim. Čelnici Omana, uz Saudijsku Arabiju jedine države koja graniči s Jemenom, odlučili su da se neće miješati u jemenski sukob, a isto je odlučio i pakistanski parlament koji je jednoglasno donio odluku o neutralnosti kada je u pitanju rat u Jemenu. Čak je i Egipat odustao od slanja vojske u Jemen, iako egipatska mornarica pomaže saudijsku blokadu Jemena.
Iako je rat u Jemenu dio dugogodišnjeg regionalnog rivalstva Saudijske Arabije i Irana, on je prije svega rat kraljevske obitelji Salman, oca saudijskog kralja Salmana bin Abdulaziz Al Sauda i sina Muhameda bin Salmana. Iznenadna odluka kralja o promociji nećaka i sina u redu za nasljedstvo pokazuje koliko su veliki ulozi u jemenskom ratu, i to ne samo za budućnost te države nego i za budućnost vladajuće kraljevske dinastije Saudijske Arabije. Kralj Salman uvijek je težio tome da postane lider u regiji i zbog toga je pokrenuo rat u Jemenu te je to htio učiniti i protiv sirijskog režima Bashara Al Assada.
Za razliku od svih saudijskih kraljeva do sada, on je volio uživati bez obzira na cijenu. Ovo ljeto boravio je u obiteljskoj vili na francuskoj obali koja je zbog njegova dolaska bila zatvorena za javnost. Tijekom osam dana boravka potrošio je više od sto milijuna dolara. Kralj Salman uživao je u raskošnoj vili "Dvorac Aurora" u kojoj je instaliran i privremeni lift koji je omogućio direktan pristup plaži iz vile. Iako je vila u vlasništvu saudijske kraljevske obitelji, prethodnik Salmana, kralj Abdulah koji je vladao od 2005. do smrti početkom ove godine, nikada nije došao u nju.
Za vrijeme boravka u Francuskoj, kralj Salman uživao je u omiljenoj hrani, ribama i kavijaru. Iako je slovio za kralja hedonizma, to se nije odnosilo na žene. Za razliku od svog prethodnika koji je imao 10 službenih žena i još toliko neslužbenih, kralj Salman ženio se samo tri puta i imao je deset sinova i kćer. No dva sina su mu preminula. Njegov najslavniji sin je princ Sultan, a ujedno i prvi Saudijac koji je otišao u svemir. Naime, sudjelovao je u jednoj misiji shuttlea Discovery 1985. godine. Prije nego što je imenovan prijestolonasljednikom, 50 je godina služio kao guverner glavnoga grada Riyada i od izoliranog pustinjskog grada pretvorio ga u grad prepun nebodera, sveučilišta i lanaca brze hrane koji su stigli sa Zapada. Bio je ministar obrane od 2011. i na čelu vojske Saudijske Arabije koja je zajedno sa SAD-om i saveznicima bombardirala položaje terorističke organizacije Islamske države u Siriji.
Vlasnik novina i televizije
Ima velik utjecaj na medije. Njegova obitelj posjeduje dnevne listove, svearapski Asharq Al-Awsat i utjecajni ekonomski dnevnik Al Eqtisadiah na arapskome, kao i Arab News na engleskom jeziku. Iako poslovnu stranu vodi njegov sin Faisal bin Salman al-Saud, smatra se da kralj Salman ima znatan utjecaj na te listove, a i na televizijsku mrežu Al-Arabiya sa sjedištem u Dubaiju, ali u saudijskom vlasništvu.
Iako je prije godinu dana došao na tron, sve konce vlasti držao je posljednjih nekoliko godina kada je kralj Abdallah bio bolestan. Iako su različiti u svim pogledima, u jednom su se slagali: i Salman i Abdallah zastupali su tezu: "modernizacija Saudijske Arabije da, reforme i demokracija ne". Objasnio je da je višestranačka demokracija nemoguća u plemenskoj rascjepkanosti jer bi svaka oblast sutra imala vlastitu stranku, što bi dovelo do raspada zemlje.
Danas sukobi unutar kraljevske obitelji kulminiraju. Naime, osam od dvanaest živih sinova kralja Ibn Sauda koji je 1932. osnovao vladajuću saudijsku dinastiju podržavaju rušenje s trona kralja Salmana i postavljanje na tron njegova 73-godišnjeg brata Ahmeda bin Abdulaziza. Puč na saudijskom dvoru podržava i većina utjecajnog islamskog klera čija bi podrška svrgavanju ostarjelog vladara, koji pati od Alzheimerove bolesti, bila ključna u ovoj državi. Takav scenarij već se dogodio 1964. kada je sam kralj Saud svrgnut nakon duge borbe, jer mu je većina viših članova kraljevske obitelji zajedno s klerom jednoglasno povukla svoju podršku.
Saudijska Arabija ide prema povijesnoj prekretnici neovisno o tome tko će biti na tronu. Pogreške koje je učinio kralj Salman u godinu dana teško je ispraviti u kratkom roku. Zemlja u ovom trenutku, osim što je pred bankrotom, u nezavidnom je položaju i zbog rata u Jemenu i Siriji i pred velikim izazovom jer joj na vrata kuca teroristička organizacija Islamska država čiji je vođa Abu Bakr Al Baghdadi pozvao Saudijce na pobunu protiv kralja. ISIL je zasnovan na radikalnom i vehabijskom selafističkom tumačenju islama koji je utemeljen potkraj 17. i početkom 18. stoljeća, a čiji je duhovni izvornik Muhammed Abdulwahab, porijeklom iz Saudijske Arabije gdje ima gotovo 90 posto sljedbenika tog pokreta, a među njima je i veliki kontroverzni i utjecajni muftija Abdul Aziz bin Abdulah.
>> Saudijska Arabija objavila prekid odnosa s Iranom
>> Jeftina nafta bit će jeftinija za još 15 dolara po barelu
