Imamo li mi plan B? Odnosno, imamo li načina zaustaviti klimatske promjene ili se barem njima prilagoditi? Vrlo su to konkretna pitanja na koja je odgovore u knjizi Plan B želio dati Boštjan Videmšek s fotografom Matjažom Krivicom putujući svijetom i obilazeći zajednice koje su pronašle takva rješenja i ključne točke koje često klimatske promjene i pogoršavaju. Dakako, već i sami možete dati odgovor na pitanja s početka teksta, a to je da nema zapravo nikakvog plana B osim onoga u kojemu se globalno zatopljenje stavlja pod kontrolu, ispod 1,5 Celzijevih stupnjeva u odnosu na predindustrijsko doba.
Kao što se na korici Videmšekove knjige kaže, nemamo mi planet B, nego ovaj na kojem jesmo, pa stoga i nemamo nekog drugog izbora nego čuvati ga. Nikada dosta ovakvih knjiga, jer broj onih koji sumnjaju da su klimatske promjene stvarne i dalje ima, unatoč tomu što barem lanjske godine nismo nikada tako plastično mogli osjetiti kako se vrijeme oko nas mijenja. Od banalnih činjenica poput one da se teško možemo i sjetiti kada smo posljednji put imali bijeli Božić pa do toga da smo prošli još jednu po prosječnoj temperaturi rekordnu godinu.
Isto tako, teško je sjetiti se boljeg novinara za pisanje ovakve knjige od Boštjana Videmšeka. Riječ je o nagrađivanom ratnom reporteru slovenskog Dela koji je prošao niž globalnih užarenih točaka, a sada se našao u ratu koji se ne vodi oružjem, ali koji je podjednako opasan. Jer utječe na cijelo čovječanstvo koje zbog klimatskih promjena prolazi migracije, siromaštvo na brojnim mjestima, sukladno tome i povećane fatalitete. Klimatske su promjene i za Videmšeka morale biti nešto novo, neprijatelj koji je nevidljiv, ali je itekako mjerljiv.
POVEZANI ČLANCI:
Plan B očito je knjiga u koju je uloženo iznimno mnogo vremena i truda. Već u samoj pripremi, jer pronaći mjesta poput Tilosa, prvog energetski samoodrživog otoka u Sredozemlju, pa Hinwila kraj Züricha u kojem je klasična spalionica smeća potpuno redefinirana. Ta je tehnologija zapravo u regresiji, nije više tako popularna kao ranije, no ovdje su joj dodani ‘usisivači zraka’ koji su dio tehnologije kojom se, zapravo, izdvaja CO2. Smatralo se nemogućim iz zraka izdvojiti CO2, njegov višak, dakle, no ovdje se dokazuje kako je to doista moguće te je to očito jedan od načina kako barem djelomično riješiti taj problem koji je u samom temelju klimatskih promjena.
Ništa novo nećemo reći ako istaknemo kako je vađenje litija u suprotnosti s onime za što je on potreban. Oštećivanje prirode na njegovim nalazištima s druge strane toj prirodi koristi jer se litij koristi za baterije električnih automobila, koji ne zagađuju izravno. No, golemo nalazište, prema nekim procjenama 70 posto ukupnih zaliha litija, nalazi se u platou Salar de Uyuni, visoko u bolivijskim Andama.
S druge strane stoji Norveška koja je već u rujnu 2018. godine ubilježila više prodanih električnih automobila od onih s konvencionalnim pogonom. I gdje se oko 98 posto električne energije dobiva iz obnovljivih izvora, ali koja je svoje bogatstvo koje je to omogućilo dobila zahvaljujući eksploataciji nalazišta nafte i plina, upravo onih energenata koji su na crnoj listi zbog globalnog zatopljenja.
POVEZANI ČLANCI:
To su te kontroverze koje valja imati na umu i razumjeti kada se govori o energetskoj tranziciji koja je temelj napora o suzbijanju istoga tog globalnog zatopljenja. Krunski bi dragulj u toj riznici napora bila energija dobivena iz fuzije, svetog Graala fizike. U Francuskoj je, tako, autor knjige obišao ITER, prototip fuzijskog reaktora, projekt u kojem je svoje mjesto našla i Hrvatska, jer to je međunarodni napor u potrazi za dostupnom, jeftinom, ali i čistom energijom koje ima u izobilju.
Sigurno ćete prepoznati to mjesto pogledate li neku od tamo snimljenih fotografija, riječ je o jednoj od prirodnih znamenitosti ovog planeta. I sada se ta znamenitost mijenja, zbog litija. Videmšek svakome od ovih mjesta prilazi upravo kao da je riječ o nekoj točki na frontu koju je obišao nekada ranije. Samo što se sada radi o globalnoj fronti protiv zajedničkog neprijatelja čovječanstva, prihvaćao to netko ili ne. Plan B informirana je knjiga, s puno podataka, opisima takvima da je lako zamisliti mjesta o kojima autor piše i prije nego pogledate sjajne Krivicove fotografije.
Plan B informativna je knjiga s opisima mjesta koji ih dočaravaju tako da ih je lako zamisliti i prije nego se pogledaju sjajne fotografije. Videmšek preuzima ulogu izvještača o borbi protiv nevidljivog neprijatelja koji je itekako mjerljiv, kao što je i opasan
Ljudi se prirodno boje budućnosti jer je nepoznata i puna rizika i teških odluka. Predviđanja da se svijet bliži kraju daju se tisućama godina. Ovo se niti jednom nije obistinilo. Zašto bismo sada u to vjerovali?🤣