Paleolitik, ili starije kameno doba, najduže je razdoblje ljudske povijesti, u kojemu se pojavio čovjek i najstarije kulture, a koje još nije dovoljno istraženo. Hrvatski i svjetski znanstvenici, na čelu s Ivorom Jankovićem i Lijom Vidas sa zagrebačkog Instituta za antropologiju, na području Istre, u Ljubićevoj pećini i Abri Kontiju, pronašli su vrijedne ostatke koji datiraju iz tog vremena i otkrivaju mnoga, do sada, nepoznata saznanja.
Bogata je kršem
– Područje Istre posebno nam je zanimljivo jer ga proučavamo od najranije prapovijesti. U to su vrijeme, naime, okoliš i klima bili drugačiji, kao i način života ljudi koji su tada živjeli. U vrijeme ledenog doba, Istra nije izgledala ovako kako je znamo danas. Razina mora bila je za 100 metara niža i uglavnom su tamo živjele životinje. Prema nalazima na koje smo naišli, pokušali smo otkriti kakve su resurse ljudi tada koristili. Istra je, naime, vrlo pogodno područje. Iznimno je bogato različitim nalazištima od vremena neandertalaca pa sve do kasnijih populacija – priča nam Ivor Janković, jedan od autora izložbe Novija arheološka istraživanja paleolitika Istre: Projekt Prehistria, koja se može posjetiti u Galeriji Arheološkog muzeja u Zagrebu sve do 14. veljače.
Znanstvenici su u Istri radili punom parom. U špiljama, pećinama i drugim nalazištima na velikim nadmorskim visinama skupljali su materijale koje su kasnije promatrali u laboratoriju. Da bi posjetiteljima približili arheologiju i rezultate svog četverogodišnjeg istraživanja, odlučili su se za jedan, kaže Janković, "nepopularan pristup". Otišli su, objašnjava, korak unatrag pa su u svojoj novoj izložbi prezentirali i objasnili znanost na kojoj stoje rezultati, a sve to kako bi ih javnost bolje razumjela.
– Da bismo došli do ovih saznanja, koristili smo se brojnim metodama: od stratigrafije, dakle što je nešto dublje u zemlji, to je starije, do, primjerice, metode radioaktivnog ugljika. S pomoću nje dobili smo rezultate u obliku raspona godina po kojima znamo da je određeni sloj star, primjerice, 30 tisuća godina. Time dosta precizno možemo otkriti što se događalo u davnoj povijesti – objašnjava Janković. Današnja arheologija, dodaje, ne temelji se na tome da pronalazi samo senzacionalne stvari.
Na području Istre u starijem kamenom dobu živjeli su lovci skupljači, a vrijedni tim znanstvenika ovim je istraživanjem htio otkriti način života tih ljudi i iz njega nešto naučiti. Sve su to uspjeli provjeriti s pomoću njihove arheološke ostavštine.
– Ono što je sigurno i što se već dugo zna jest da je primarni način preživljavanja lovaca skupljača bio upravo lov i skupljanje. Lovili su divlje životinje jer tada nije bilo krava, ovaca i koza, već su tadašnji ljudi lovili ono što je bilo dostupno u njihovu okolišu. Tu se, dakle, radilo o velikim biljojedima: divljim konjima, pragovedima, srnama, jelenima... Osim toga, znamo i da su se koristili tehnologijom obrade kamena koji su koristili kao sirovinu za izradu oruđa i oružja s kojima su kasnije ubijali te životinje. To su najčešći nalazi na koje nalazimo u ovom razdoblju jer nam organski materijal toliko dugo ne može opstati – kaže Lia Vidas, još jedna od autorica izložbe s Instituta za antropologiju.
A zašto baš u Istri? Ona je, uz Dalmaciju, dodaje Vidas, bogata kršem. U tim područjima, naime, brojne su špilje koje puno bolje čuvaju arheološki materijal zato što tijekom povijesti nisu ponovno korištene pa su i bolje očuvane.
Dio projekta Prehistria
Ova izložba u Galeriji zagrebačkog Arheološkog muzeja, objašnjavaju autori, osim rezultata, prikazala je i proces istraživanja na izvješenim plakatima. S pomoću fotografija i videozapisa autori su posjetiteljima pokušali približili kako izgleda njihov posao, rad na terenu, istraživanja u laboratoriju... Time su javnosti dali osnove za razumijevanje onoga što govore bez da im nužno nameću mišljenje koje trebaju stvoriti sami, ističe Janković. Izložba je, inače, dio projekta Prehistria koji financira Hrvatska zaklada za znanost.
– Tim projektom okupljaju se različiti profili znanstvenika koji se bave određenim razdobljem što je, u ovom slučaju, paleolitik. Surađujemo i s kolegama sa Sveučilišta u Bologni, ali i u Sjedinjenim Državama. Cilj nam je, naime, skupiti što više informacija o najranijem razdoblju života. Prije su živjeli neandertalci, nakon njih došli su anatomski moderni ljudi, a još ima jako puno toga što ne znamo: kako su živjeli i koristili resurse te izrađivali predmete i njegovali svoju umjetnost – priča Janković.
Nalazi koje su prikazali rezultat su četverogodišnjeg istraživanja. Većina analiza još je u tijeku, a ova je izložba, barem za sada, samo uvod, zaključuje Lia Vidas.
Uspon i pad Josipe Rimac: Kako je 'kninska kraljica' završila kao meta USKOK-a
