Smeće proizvodimo, ali kako ga zbrinuti, ne znamo. Udruga Građanska inicijativa Maksimir za Zagreb već se više od godinu dana bori protiv gradnje spalionice infektivnog otpada na Rebru, koja bi, ističu, nanijela štetu okolišu i zdravlju građana. Bolnica pak u svakodnevnom radu proizvodi tone opasnog otpada, za koji nitko zapravo ne zna gdje završava. Iz Inicijative su jučer ukazali kako je Ministarstvo prostornog uređenja graditeljstva i državne imovine proglasilo spalionicu infektivnog otpada na Rebru pomoćnom građevinom zdravstvene namjene i u skladu s prostorno-planskom dokumentacijom kao građevinu u funkciji zdravstva.
Spalionice u naseljenim mjestima
"KBC Zagreb ne odustaje od projekta spalionice na Rebru. Ponovno su pokrenuli postupak s gotovo identičnim idejnim rješenjem, kojim tvrde da je namjena ove građevine u funkciji primarne namjene – zdravstvo (D3) i da stoga ne podliježe Zakonu o prostornom uređenju koji zabranjuje spalionice u granicama naseljenog mjesta. Iako GUP propisuje gdje i kako je moguće izvoditi termičku obradu otpada u Zagrebu, ministar Branko Bačić potpisao je dokument kojim dozvoljava gradnju spalionice na lokaciji gdje to po Zakonu o prostornom uređenju nije moguće, proizvoljno tumačeći zakonske odredbe. Ovo je klasična hrvatska priča gdje se za potrebe nositelja projekta – KBC Zagreb – savija Zakon s ciljem pribavljanja koristi", navode iz GI Maksimir za Zagreb, udruge u sklopu koje djeluje inicijativa "Stop spalionici Rebro".
Podsjećaju da je peticiju protiv ovog projekta potpisalo više od 12 tisuća građana koji su izašli i na prosvjed, nakon čega je projekt zaustavljen, također zbog krivog tumačenja GUP-a. Također navode podatak da je KBC Zagreb za ovu spalionicu 2022. godine predvidio potrošiti oko 4,5 milijuna eura, od čega 3,5 milijuna eura iz fonda NPOO-a, ali se s obzirom na inflaciju i drastično povećanje cijena očekuje da će ukupna vrijednost projekta biti više od 6 milijuna eura.
VEZANI ČLANCI:
– To znači da će razlika ići iz proračuna, direktno iz džepa građana. KBC Zagreb ovim bi projektom zbrinuo jedva 11% infektivnog otpada, a ni 8,5% ukupnog otpada, što investiciju u ovu spalionicu čini potpuno neisplativom. Preostale prekomjerne količine otpada koje KBC Zagreb proizvodi i dalje će se zbrinjavati odlaganjem – tvrde u Inicijativi.
Inače, KBC Zagreb godišnje zbrinjava oko 680 tona nereciklabilnog zaraznog medicinskog otpada, čije zbrinjavanje košta oko 664.000 eura godišnje. Kako objašnjavaju na Rebru, nereciklabilni zarazni medicinski otpad onaj je koji sadrži patogene biološke agense koji zbog svog tipa, koncentracije ili broja mogu izazvati bolest kod ljudi koji su im izloženi.
– Prema prijedlozima Svjetske zdravstvene organizacije, medicinski otpad trebao bi se obrađivati na mjestu ili u krugu zdravstvene ustanove gdje je nastao u cilju sprečavanja mogućnosti nastanka neželjenih incidenata tijekom njegova prijevoza i prijenosa – kratko su nam se očitovali iz KBC-a Zagreb.
Odvoze otvorenim kamionima
Pitali smo liječnike koji žive u blizini bolnice u kojoj rade što misle o ideji spalionice infektivnog otpada u bolničkom krugu. Nije da su oduševljeni, ali ne strahuju. Neki od njih ne vjeruju da će se takva spalionica uopće raditi jer, kažu, logično bi bilo da se sav infektivni otpad spaljuje na jednom mjestu, a ne da svaka ustanova gradi svoju spalionicu. Drugi se pitaju tko uopće zna kako se zbrinjava otpad koji se odvozi i što ako se taj opasni otpad odlaže neadekvatno.
– Nisam samoubojica, radim na Rebru i živim u blizini, ali spalionica je najbolji način zbrinjavanja otpada. Beč ima spalionicu koja dobro funkcionira. Pet puta je gore kako se sada taj otpad zbrinjava, stoji na izoliranom odlagalištu i ovlaštene tvrtke odvoze ga u otvorenim kamionima! To je biznis, a spalionici se protive oni koji od toga imaju interesa. Zar bih podržao nešto za što mislim da bi trovalo mene i moju obitelj? – kazao nam je jedan od liječnika.
Marko Košak iz Zelene akcije upozorava: "KBC ZG trebao bi štititi zdravlje građana, a ne džepove spalioničarskog lobija koji pod svaku cijenu želi proširiti svoje djelovanje u Zagrebu", a Inicijativa najavljuje masovni izlazak na javnu raspravu koja se planira u studenom.
GALERIJA Branitelji zgroženi i nezadovoljni datumima koncerata Aleksandre Prijović: 'Srbija ovim provodi razrađeni plan'
