Jedan od najzanimljivijih rezultata popisa 2011. pokazao se onaj o broju stanovnika Hrvatske koji su se, umjesto narodnosno, opredijelili – regionalno. Javnost je bila prilično iznenađena, jer je u odnosu na prošli popis iz 2001. broj "regionalaca" utrostručen i narastao je na 27.225. No, stručnjacima taj podatak nije bio iznenađenje jer, kako kažu u Državnom zavodu za statistiku (DZS), regionalci "plivaju", za usporedbu, u popisu iz 1991. bilo ih je otprilike 45.000. Tajni nije bilo ni u rezultatima iz 2011. s obzirom na to da je objašnjeno kako je riječ uglavnom o stanovnicima koji su se izjasnili kao Istrani, odnosno Istrijani, kako to vole reći u Istri. U Istarskoj je županiji 25.203 regionalaca. Zagoraca, Primoraca, Slavonaca, Međimuraca, Dalmatinaca puno je manje.
Sveta Nedelja – rekorder
Premda se nekim sociolozima činilo kako je riječ o buntu mlade generacije prema hrvatstvu i/ili Zagrebu, kao predstavniku središnje političke vlasti, teško da je riječ samo o tome jer regionalci nisu klinci. U prosjeku je riječ je o pedesetgodišnjacima (50,8 godina). Popisivači su regionalce pronašli u 228 gradova i općina RH, ali nisu zabilježili nijednog u 344 grada i općine. U 32 grada ih je po dva, u 58 mjesta samo po jedan. Da je riječ o istarskom fenomenu, potvrđuju podaci kako je svih šest gradova s više od 1000 regionalaca u Istri – Pula, Labin, Rovinj, Poreč, Pazin, Umag. S više od 10 regionalaca je 106 gradova i općina, s više od 100 njih 39. Najregionalnija općina u Hrvatskoj, zapravo "najistrijanskija" je Sveta Nedelja (u Istri), u kojoj je 987 Istrana i oni čine točno trećinu stanovništva – 33 posto. Hrvata je 56%. Svetvinčenat bilježi 29% Istrana (632), Žminj 28% (972), Sveti Lovreč 23% (280), Vižinada 23% (192). Od gradova u Istri najregionalniji je Labin (18%) s više od dvije tisuće Istrana, slijedi Pazin (16%), Rovinj (11%), Buje (10%, a Hrvata je inače tu 49%), Umag, Poreč i Medulin sa 7 do 8%. U Puli je najveći broj Istrana, njih 4152, što je 7,23% stanovnika, gdje se, inače 70% stanovnika izjašnjava Hrvatima.
No, čim se prijeđe Učka, slika je sasvim drukčija. Primorsko-goranska županija jest druga po ukupnom broju regionalaca (784), no to je, s obzirom da ova županija broji 296.195 stanovnika tek kap, odnosno 0,26%. U Rijeci je popisano 466 regionalaca (0,36%, dok su "najregionalnije" Mošćenička draga (30 regionalaca ili 1,95%) te Lovran (56 regionalaca, 1,37%).
Agnosticima 47 godina
Vjerovali ili ne, treća po regionalnosti je Splitsko-dalmatinska županija, no to je tek tako, na papiru, jer u cijeloj je županiji "čak" 396 regionalaca, u odnosu na 454.798 stanovnika mikronskih 0,09%. U postotku su tu "nejregionalniji" Selca na Braču (10 Dalmatinaca, ili 0,57%), te Seget sa 24 regionalca (0,49%). U Splitu (178.102) je 246 regionalno izjašnjenih. U ostatku zemlje, situacija je s regionalcima još "mikronskija", u Zadru ih je 52, u Šibeniku 61, Dubrovniku 28, Makarskoj 15, Kninu 6, na Korčuli 2. U mjestima koje se smatra "najhrvatskijim", Bibinju i Pakoštanima, primjerice, "šćućurila" su se po dva regionalca. U Osijeku nema više od 40 regionalaca, u Vukovaru su tri, Slavonskom Brodu 2, u Čakovcu 41. U glavnom gradu Hrvatske, Zagrebu, regionalaca je 214, dakle, malo više no u istarskoj općini Vižinada). U cijeloj su Ličko-senjskoj županiji dva regionalca, a isto ih je i u cijeloj Virovitičko-podravskoj. Brodsko-posavska županija bilježi 6 regionalaca. Od većih gradova zanimljiv je i Bjelovar, koji bilježi također dva regionalca.
U masi drugih, posebnijih podataka iz popisa 2011. naširoko je citiran i onaj o broju Jugoslavena. Ta raritetna narodnosna skupina broji 331 osobu, kojoj je prosječna starost 48 i pol godina. Najviše ih je u Zagrebu (86), Rijeci (26), Puli (19), Karlovcu (13), Splitu (12), Vukovaru (11), Zadru (10). Zanimljivo je da je prosječna starost vjernika 42 godine, ateisti su, sa 46, malo stariji, a agnostici su u prosjeku 47-godišnjaci.
>> Katolička crkva izgubila vjernika više nego što Split ima stanovnika
Ljudskim glupostima kraja nema! Imaju li oni lokalnu putovnicu?