Slično kao i banke, za osiguravatelje je 2022. prošla u znaku priprema poslovanja i procesa na euro. Za razliku od potresa i pandemije, ratna zbivanja na istoku Europe reflektirala su se na način da je efekt na osiguravatelje bio, srećom, zanemariv. U takvim okolnostima izostanka potresa, figurativnih i doslovnih, pod prošlu godinu 15 društava za osiguranje zaračunalo je rekordnih 12,6 milijardi kuna, 1,68 milijardi eura bruto premije. Akumulirana imovina dosegla je 6,3 milijarde eura čime su osiguranja potvrdila status trećeg najbitnijeg igrača na financijskom tržištu.
U usporedbi s 2021., uzlazna krivulja dosegnula je solidnih 8,2% rasta, no mnogi će reći da je to bitno ispod potencijala tržišta. Kao članica EU, Hrvatska značajno zaostaje za razvijenijim zemljama u segmentu potrošnje na osiguranja. Premija po stanovniku lani je dosegla 437 eura, dok je na razini bloka 27 prosjek 2093 eura. Prosječna premija u RH kaska u svim segmentima; u životnim osiguranjima u EU iznosila je 1132 eura, a kod nas 98 eura, u zdravstvenom osiguranju u Uniji 279 eura, a kod nas 27 eura. Konačno, u području zaštite imovine u Europi bila je 193 eura, u RH samo 67 eura.
I dalje – nepotreban trošak?
Raskorak je dijelom posljedica odnosa plaća i životnih troškova u zemlji, nepovoljnijeg u odnosu na bogatije članice bitnog višeg standarda i nagriženog inflacijom. No, stvar je i u relativno slaboj financijskoj pismenosti građana – mnogi osiguranja promatraju kao nepotreban trošak. Doda li se tome pristup države koja svako malo ‘uskače’ s isplatama šteta nakon nepogoda, ne čudi izostanak povoljne klime za osiguranja. Prošla godina ‘odvrtila’ se po sličnom obrascu kao i prethodne, bar kad je riječ o preferencijama prema tipu osiguranja. Neživotni segment ostao je na uzlaznoj krivulji s rastom premije za 134,1 milijun eura, odnosno 11,5% povećanja. Životni segment nastavio je dugogodišnju eroziju s padom premije za 6,9 milijuna eura (-1,8%), na 377 milijuna eura. Životna osiguranja na koljena je bacilo desetljeće iznimno niskih kamatnih stopa koje je istopilo popularnost koje su police imale. Osiguravatelji su godinama tražili model da ožive taj segment, no neuspješno. Unatoč pokušaju rebrendinga, klizanje premija pokazalo je neuspjeh strategije. Ipak, podizanje referentnih kamatnih stopa u borbi s obuzdavanjem inflacije od sredine 2022. označit će početak kraja agonije životnih osiguranja.
Imovina
Akumulirana imovina dosegla je 6,3 milijarde eura, čime su osiguranja potvrdila status trećeg najbitnijeg igrača na financijskom tržištu
S europskom perspektivom zemlje, eurom u novčanicima i ograničenom svijesti o benefitima, ne čudi da su društva za osiguranje prihode počela tražiti izvan nacionalnih granica. Na domaćem tržištu bruto zaračunata premija porasla je 6,9%, na 1,5 milijardi eura. Na tržištu EU ostvareno je 150,4 milijuna eura, tek djelić rezultata kod kuće, no istodobno se radi od povećanju od 23,2%. Pritom su najbolji rezultati ostvareni na tržištima susjednih zemalja – Italije, Slovenije i Austrije.
Svi osiguratelji bilježe skok premije u 2022. Vodeći igrač ostaje Croatia osiguranje iz sastava Adris grupe s 24,12% udjela u ukupnoj premiji, odnosno 3,057 milijardi kuna zaračunate premije (7,3% više nego lani). Na 2. mjestu je Euroherc s 12,12% i 1,54 milijarde kuna premije. Treću poziciju na ljestvici drži Allianz s 11,67% i 1,48 milijardi kuna premije, a koji se blago odvojio od Adriatica u odnosu na 2021. Također, iz sastava Agram koncerna, Adriatic je zaračunao 1,37 milijardi kuna premije, a kao i Allianz iza sebe ima godinu dvoznamenkastog rasta priljeva. Slijedi Wiener, iz sastava austrijskog Vienna Insurance Groupa, s 10,8% premijskog kolača, Generali s 8,02%, Triglav s 5,62% i Uniqa s 5,25% i nekolicinom manjih igrača.
Industrija sa zadovoljstvom ističe skok broja sklopljenih osiguranja u godinu dana za 620 tisuća, odnosno 5,2%, na 12,6 milijuna polica. S brojem su povećane i likvidirane štete za 55,5 milijuna eura pa je osiguranicima isplaćeno nešto više od milijarde eura.
Dominantan izvor premije ostaje segment neživotnih osiguranja koji svake godine donese tri četvrtine ukupne premije. Krajem prosinca bilo je 11,3 milijuna sklopljenih polica neživotnog osiguranja, a životnog 1,3 milijuna. Kod najlukrativnijeg segmenta prevladava osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila čiji udio u ukupnoj premiji čini četvrtinu (25,5%) uz zaračunatu bruto premiju od gotovo 410 milijuna eura. U odmjeravanju s prethodnom godinom, vidljiv je porast od 9,4%.
Serviseri stišću
Bruto zaračunata premija iz obveznog autoosiguranja, kojeg je nametnuo zakonodavac kao obvezu, premašila je 3,2 milijarde kuna, gotovo 272 milijuna kuna više u godini dana. Snažan rast pratio je kasko osiguranje cestovnih vozila za 12,8%, na 1,4 milijarde kuna. Kasko police odraz su flotnih prodaja u leasing aranžmanima i rent-a-car segmenta u zemlji naslonjenoj na turizam, a tek u manjoj mjeri strateške odluke vlasnika da se ekonomski zaštiti od nepredviđenih šteta.
U fokusu je već neko vrijeme inflacija automobilskih šteta. U tim okolnostima, prilagođavanje cijena polica nameće se kao druga strana medalje pa je ona dala vjetra u leđa premijskom prihodu od automobilskih osiguranja. U industriji ističu da korekcija nije bila samo reakcija na inflaciju troškova već najvećim dijelom većih troškova za izdatke za štete u segmentu osiguranja motornih vozila i rasta cijena rezervnih dijelova te radnog sata servisnih radionica. Podvuče li se crta, premija je na godišnjoj razini prosječno porasla 3,9 eura.
Debate su i oko moguće promjene modela suradnje sa servisnim radionicama koje stišću da se umjesto sada dominantnih zamjena oštećeni dijelovi više popravljaju. Okvirne računice govore o najmanje trećinu nižem konačnom trošku za osiguravatelja i argumentacija je da bi se time mogli reducirati troškovi likvidacije šteta, radionicama proširiti obujam posla i otvoriti vrata boljoj naplati, kao i privlačenju kadrova. No, tek se proučava kako novi model prodati osiguranicima.
Iz industrije poručuju i da su nužne korekcije cijena osiguranja imovine te zdravstvenih polica gdje je izmjenama zakona, pa i odlukama HZZO-a, došlo do povećanih izdataka za štete “dopunskog”. Korekcije argumentiraju povećanim cijenama usluga zdravstvenih ustanova. Bazen polica dopunskih zdravstvenih osiguranja porastao je lani na 405 tisuća, odnosno više od 7%, odražavajući kontinuirano urušavanje javnog zdravstva i povjerenja građana. Za bruto premiju dopunskih građani su izdvojili 9,3% više, izdašnih 68,3 milijuna eura. Kod broja dodatnih zdravstvenih osiguranja zabilježen je pad od oko 3%, na 205,4 tisuće, ali i istodobni skok premijskog prihoda na 33,9 milijuna eura (16,5%). U fokus osiguranja sve više stižu klimatske promjene. Prirodne katastrofe, olujna nevremena, štete od požara i poplava sele iz kategorije rizika u vjerojatnosti što bi iz temelja moglo promijeniti aktuarske računice i granice isplativosti. Osiguranja od požara i elementarnih šteta porasla su za 3,8%, uz 8,7% veće priljeve, na 116,8 milijuna eura. Iskustva nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa 2020. i 17 milijardi eura šteta od razaranja, donijela su naznake promjena u razmišljanjima vlasnika nekretnina. Na ime odšteta osiguravatelji su isplatili oko 100 milijuna eura u kratkom vremenu, no to je kap u moru prema iznosu neosiguranih šteta.
Moglo je i bolje da je bilo više ugovorenih polica, priznaju i sami osiguravatelji. Sreća u nesreći, nespretno petljanje države oko obnove, pozitivno je djelovala pa je lani uplaćeno gotovo 14 tisuća polica osiguranja od potresa više, ukupno 215,4 tisuće, uz gotovo 13-postotni porast premije na 24,6 milijuna eura. Kako se kućanstvo od potresa, požara i drugih nepogoda godišnje može osigurati u prosjeku za 160 do 185 eura, pitanje se opet vraća na financijsku nepismenost.
Bitka na dva fronta
Dobar dio 2022. osiguravatelji su vodili bitke na dva paralelna fronta. Prilagodba sustava i aplikacija na zajedničku europsku valutu ubacila je interne i vanjske resurse u 5. brzinu. Istodobno se radilo na pripremi primjene novog standarda IFRS 17 koji je donio troškove implementacije u kratkom roku, ali s procjenama koristi i osnaženja industrije u dugom roku. S početkom godine fokus se vraća na redovno poslovanje. Uz stare izazove kako približiti građanima i gospodarstvu police osiguranja, na horizontu je nova neizvjesnost potencijalne eskalacije sukoba u Ukrajini i njegovo prelijevanje na tempo europskog oporavka.
Inflacija, tema koja je na stol došla sredinom 2022., i s njom dizanje cijene novca na razine neviđene više od desetljeća, svjetlo je na kraju tunela segmentu životnih osiguranja. Druga strana medalje jest neizvjesnost koju ona donosi stanovništvu i gospodarstvu jer kada raste neizvjesnost i topi se životni standard, osiguranje postaje – luksuz.
