FELJTON: HOMO DEUS

Religija za 3. tisućljeće nastaje u istraživačkim laboratorijima

23.07.2017.
u 18:00

Yuval Noah Harari u 'Homo deus' piše i o ideji da svijet čeka nova religija, potpuno drugačija od svega što smo do sada poznavali

Ekskluzivno donosimo izvatke iz knjige “Homo deus – Kratka povijest sutrašnjice” najpoznatijeg povjesničara svijeta Yuvala Noaha Hararija

nove tehnoreligije koje nemaju vezu s bogom pokorit će svijet obećanjem spasenja algoritmima

Feljton:

Homo deus (5)

„Mala je vjerojatnost da će se nove religije pojaviti u špiljama Afganistana ili bliskoistočnim medresama. Prije će niknuti u istraživačkim laboratorijima. Kao što je socijalizam zauzeo svijet obećanjem spasenja parom i elektricitetom, tako bi u nadolazećim desetljećima nove tehnoreligije mogle pokoriti svijet obećanjem spasenja algoritmima i genima.

Bez obzira na sve priče o radikalnom islamu i kršćanskom fundamentalizmu, najzanimljivije mjesto na svijetu iz vjerske perspektive nije ni Islamska država ni Biblijski pojas nego Silicijska dolina. Upravo ondje gurui visoke tehnologije za nas pripremaju vrle nove religije koje imaju malo veze s Bogom, a mnogo više s tehnologijom. Obećavaju nam uobičajene stare nagrade – sreću, mir, blagostanje, čak i vječan život – ali ovdje na Zemlji i s pomoću tehnologije, a ne poslije smrti posredovanjem nebeskih bića. Nove se tehnoreligije mogu podijeliti na dvije glavne vrste: tehnohumanizam i religiju podataka.

Religija podataka tvrdi da su ljudi završili svoj kozmički zadatak i trebali bi baklju proslijediti novim vrstama entiteta.“ Harari ima i odgovor kako će izgledati novi model čovjeka prema kojem je i nazvao knjigu. „Tehnohumanizam se slaže da je Homo sapiens kakva poznajemo došao do povijesnog kraja i ubuduće neće više biti relevantan, ali zaključuje da bismo zato s pomoću tehnologije trebali stvoriti Homo deusa – mnogo superiorniji model čovjeka. Homo deus će zadržati najvažnije ljudske značajke, no imat će i unaprijeđene tjelesne te duševne sposobnosti koje će mu omogućiti da konkurira čak i najrazvijenijim nesvjesnim algoritmima. Budući da se inteligencija odvaja od svijesti i da se nesvjesna inteligencija razvija brzinom većom od svjetlosti, žele li ostati u igri ljudi moraju aktivno unapređivati svoje umove.“

Nova religija neće puno mariti niti za čovjeka niti za bogove, poznavat će samo – podatke. „Poput svih humanističkih sekta, tehnohumanizam također kanonizira ljudsku volju i vidi je kao čavao na kojemu visi cijeli svemir. Tehnohumanizam očekuje da naše želje odaberu koje duševne sposobnosti trebamo razvijati te da tako odrede oblik naših budućih umova. No što će se dogoditi kad tehnološki napredak omogući preoblikovanje i dizajniranje tih želja? Humanizam uvijek ističe da nije lako identificirati našu stvarnu volju. U pokušaju da poslušamo same sebe, često nas zapljusne kakofonija suprotstavljenih glasova. Katkad zapravo i ne želimo čuti svoj autentičan glas jer bi nam mogao odati nepoželjne tajne i postaviti neugodne zahtjeve. Mnogo je onih koji dobro paze da se ne preispituju preduboko.

Uspješna odvjetnica u usponu možda će zataškati unutarnji glas koji joj govori da napravi stanku u poslu i rodi dijete. Žena zaglavljena u nesretnom braku boji se da će izgubiti sigurnost koju joj nudi brak. Vojnika izjedana krivnjom progone noćne more o strahotama koje je počinio. Mladić koji nije siguran u svoju seksualnost pridržava se osobne mantre „ne pitaj i ne govori”. Humanizam ne misli da ijedna od tih situacija ima rješenje koje odgovara svima. Ali on zahtijeva da pokažemo hrabrost, poslušamo poruke iznutra čak i ako nas plaše, identificiramo svoj unutarnji glas i zatim slijedimo njegove upute neovisno o tome koliko je to možda teško.

Tehnološki napredak ima posve drukčiju agendu. Ne želi slušati naše unutarnje glasove nego ih želi nadzirati. Kad jednom shvatimo biokemijski sustav koji proizvodi sve te glasove, možemo se igrati prekidačima, na jednome mjestu pojačati zvuk, na drugome ga smanjiti te učiniti život mnogo lakšim i ugodnijim. Rastresenom ćemo odvjetniku dati Ritalin, vojniku kojeg muči osjećaj krivnje Prozac, a nezadovoljnoj supruzi Cipralex. A to je tek početak. Humanisti se često zgražaju zbog takva pristupa, ali bolje bi bilo da pričekamo s osudom. Humanistička preporuka da slušamo sebe mnogima je uništila život, a odgovarajuća je doza odgovarajuće kemijske tvari znatno poboljšala blagostanje i veze milijuna ljudi. Kako bi doista slušali sami sebe, neki ljudi najprije moraju smanjiti zvuk unutarnjih krikova i kritika. Kako kaže moderna psihijatrija, mnogi „unutarnji glasovi” i „autentične želje” samo su produkt biokemijskih neravnoteža i neuroloških bolesti.

(Kraj)

Komentara 2

JU
jurajuric116
21:18 23.07.2017.

bullshit

DU
Deleted user
09:04 24.07.2017.

Bravo! Svaka čast takvom "znanstvenom" razmišljanju. Naše je, dakle, spasenje u Ritalinu, Prozacu i Ciproflexu. Droga treba zauzeti mjesto razuma i savjesti! Pa to je fantastično, fenomenalnio i famozno (3F). Takvu "naprednu religiju" objeručke će prihvatiti 8O posto čovječanstva, aa ostatak od 20 posto konzervativnih zatucanaca rintat će za njih jer se kao "starovjerci" nisu uspjeli osloboditi staromodnog osjećaja sućuti prema bližnjima u nevolji. Jesenti milu bigulicu, taj Harari otišao je posve na kvasinu. Tko mu dopušta raditi na sveučiulištu? Vjerojatno oni koji nisu ništa bolji ni drukčiji od njega. Ne'š ti današnje "znanosti".

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije