Hrvatska će 1. srpnja 2013. postati 28. članica Europske unije, a kuna će kao nacionalna valuta “preživjeti” do 2016., najdulje do 2020. godine. Naime, do tada se očekuje da Hrvatska ispuni kriterije za ulazak u eurozonu i pristupi Schengenskom sporazumu. Podsjetimo, prema Schengenskom sporazumu, državljani zemalja u EU mogu se slobodno kretati po drugim članicama bez putovnice i osobne iskaznice. Do danas su ovaj sporazum prihvatile 24 zemlje članice EU, kao i Island, Norveška i Švicarska.
Eurozona, odnosno 17 članica EU koje kao valutu imaju euro, proživljava najveću krizu u svojoj povijesti i mnogi vjeruju da monetarna unija neće ni dočekati vrijeme dokad bi Hrvatska trebala ispuniti kriterije ulaska. No hrvatski analitičari očekuju da bi se situacija u eurozoni trebala popraviti do sredine iduće godine. Do tada se očekuje da eurozona bude na čvršćim temeljima, a samim time i stabilnija. Također, očekuju se i uvođenje puno strožih pravila ponašanja za zemlje članice. Tako bi se i zabrinutost na financijskim tržištima trebala smanjiti.
Zadovoljavamo jedan kriterij
Put prema eurozoni i dugoročno stabilnoj domaćoj valuti jako je sličan. Naime, i u jednom i u drugom slučaju fokus mora biti stavljen na osiguravanje dugoročne stabilnosti javnih financija te na strukturne reforme usmjerene prema povećanju konkurentnosti i uklanjanju vanjskih neravnoteža, primjerice vanjskotrgovinskom deficitu i posljedično tome manjku na tekućem računu platne bilance. Njemačka kancelarka Angela Merkel najavila je još strože kriterije za ulazak u eurozonu. Sada su dva osnovna kriterija – javni dug ne veći od 60 posto BDP-a i deficit proračuna manji od tri posto BDP-a. Hrvatska po javnom dugu zadovoljava taj kriterij (45% BDP-a) dok deficit debelo premašujemo (oko -4,5 posto).
– Očekuje se postrožavanje kriterija ne samo o pitanju fiskusa nego i cijene rada. Hrvatska će morati ponajviše napora uložiti u jačanje stabilnosti javnih financija, pogotovo ako znamo dugoročne rizike za proračun poput nepovoljnih demografskih trendova. Promatrajući iskustva novih članica EU, koje su veličinom gospodarstva i brojem stanovnika usporedive s Hrvatskom, primjetno je da nije bilo odugovlačenja s pristupanjem eurozoni. Naime, mala i otvorena gospodarstva više profitiraju od monetarne stabilnosti jer su ionako mogućnosti djelovanje monetarne politike u takvim gospodarstvima poprilično ograničene – kazao je Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.
Također, inozemni dug svih domaćih sektora visok je te bi ulazak u eurozonu u velikoj mjeri neutralizirao valutni rizik, što bi kroz smanjenje percepcije rizika smanjilo cijenu zaduživanja domaćih sektora. Nadalje, prihvaćanje eura ubrzalo bi integraciju domaćeg gospodarstva s onima u eurozoni, što znači i povećanje međunarodne razmjene dobara i usluga, posebice u turizmu, ali i više investicija. Prije ulaska u eurozonu zemlja mora ispuniti kriterije iz Maastrichta, a neki od njih su: biti najmanje dvije godine u sustavu ERM II, gdje se tolerira maksimalno +/-15% promjene vrijednosti nacionalne valute u odnosu na euro (fiksiranje tečaja), cijene se moraju izložiti u domaćoj valuti i euru.
– Moguće je očekivati da bi RH u optimističnoj scenariju mogla pristupiti eurozoni 2016. godine, ali realnija opcija je pristupanje do kraja ovog desetljeća – smatra Z. Šantić.
Neodgovorni “GIPS”
Kritičari EU i eurozone kao primjer da su ove unije loše za Hrvatsku upiru prstom u Grčku, koja je na rub bankrota došla upravo kao članica EU i eurozone. Grčka je ulaskom u eurozonu omogućila veliki priljev jeftinijeg novca i otvorila prostor za zaduživanje javnog sektora. Osim problema visokih javnih dugova, i lažnog prikazivanja stanja (akumuliranja problema koji su eksplodirali tijekom financijske krize), temeljni grčki problem je u niskoj razini konkurentnosti njihovih proizvođačkih poduzeća. Industrija im je ranije uništena i naglo otvaranje prema eurozoni povećalo je uvoz i deficite na računu transakcija s inozemstvom.
– Hrvatska još uvijek ima mogućnost koristiti proaktivnu industrijsku politiku, ojačati sektor privatnih poduzeća i povećati konkurentnost. Pri tome će ulazak u EU, pristup EU fondovima i otvaranje prema središnjim zemljama EU ostvariti vrlo vjerojatno povoljne učinke i pokrenuti novi ciklus investiranja u sektoru privatnih poduzeća. Uz relativno nisku razinu javnog duga te uz preduvjet aktivnih vladinih politika, Hrvatska će izbjeći “grčki scenarij” – kazao je analitičar Damir Novotny.
– Da nije bila članica eurozone, Grčka bi se vjerojatno suočila s gubitkom povjerenja financijskih tržišta puno prije, a i mogućnosti za “kontrolu štete” bile bi puno manje – siguran je Šantić.
Sve nove članice EU moraju ući u eurozonu, osim Poljske, koja se nije obvezala da mora uvesti euro, isto kao i Švedska, Danska i V. Britanija. No guverner poljske središnje banke nedavno je izjavio da će Poljska svakako ući u eurozonu kad dosegne kriterije iz Maastrichta.
– Poljska vlada i središnja banka procijenile su da ulazak u eurozonu poljskom gospodarstvu može donijeti pozitivne učinke u visini od oko 2% BDP-a godišnje – kazao je D. Novotny.
Hrvatska vlada i HNB trebale bi, smatra Novotny, težiti što ranijem ulasku u eurozonu ne samo zbog ušteda u transakcijama s inozemstvom nego i zbog fiskalne konsolidacije koja je preduvjet ulaska u eurozonu i koja je dobra za Hrvatsku. Kako je hrvatski gospodarski prostor visoko euriziran (70-ak posto), ulazak u eurozonu bit će olakšanje za sve ekonomske aktere. Također, to će dovesti do lakšeg pristupa jeftinijem financiranju javnog duga koje danas pruža aktivna politika Europska središnja banka – primjer su najnovije aukcije državnih obveznica Italije i Španjolske koje su prepolovile prinose koje su morale plaćati privatnim investitorima.
Više o ovoj temi pročitajte u Obzoru Večernjeg lista
eto, kriminalci če požuriti da što prije i euro dobijemo.