Zašto su odvjetnici sve više izloženi nasilju, u kakvom su odnosu s bivšim kolegom, sada ministrom pravosuđa Orsatom Miljenićem, bogate li se na ovrhama, hoće li Vladimir Gredelj odgovarati za vrijeđanje sutkinje? O ovim i drugim temama razgovarali smo s predsjednikom Hrvatske odvjetničke komore Robertom Travašem.
Nedavno je u Osijeku ubijen odvjetnik Vlatko Vidaković. Komora je tim povodom tražila izmjene Kaznenog zakona. Što ste ishodili?
Izmjene propisa tražili smo puno ranije. Zadnji naš prijedlog Ministarstvo pravosuđa zaprimilo je 6. ožujka. Pogrešno je shvaćeno kako tražimo da tjelesne ozljede, ubojstvo odvjetnika, prijetnja, prisila i protupravno oduzimanje slobode budu posebna kaznena djela ako se počine prema odvjetnicima. Tražimo samo pojačanu kaznenopravnu zaštitu kod postojećih djela, dakle kada se počine prema odvjetniku ili vježbeniku u obavljanju službe. Samo pojačana kaznenopravna zaštita za prisilu ili prijetnju, za koju ministar Miljenić kaže da je moguće da prođu u Saboru, preuska je zaštita.
Je li ubojstvo odvjetnika u Osijeku izolirani eksces ili je u porastu nasilje prema odvjetnicima?
Općenito je prisutan trend nasilja prema odvjetnicima, posebno prijetnji, prisila, pa i tjelesnog ozljeđivanja. Pojačana kaznenopravna zaštita ne može biti apsolutno učinkovita, ona nije rješenje problema. Trebalo bi više informirati građane i ukazivati im da ne smiju poistovjećivati odvjetnika i osobu s kojom su u sudskom sporu. Odvjetnici ne pokreću sudske postupke, već samo zastupaju svoju stranku. Uostalom, i osoba s druge strane ima svog odvjetnika koji zastupa njegove interese.
Kako objašnjavate porast nasilja prema odvjetnicima?
Jedan je razlog sve teže stanje u društvu, a drugi što građani vide kako se može doći do cilja i na način koji nije uvijek zakonit. Ako želimo biti država vladavine prava, onda treba težiti poštivanju svih sudskih odluka, naravno uz korištenje pravnih lijekova kada se smatra da one nisu dobre. Ali pravomoćna sudska odluka mora se poštivati, pa bila i pogrešna. Zato i postoje više instancije te redovni i izvanredni pravni lijekovi. Ne možemo stvari rješavati mimo prava.
Dvostruka mjerila
Izgovorili ste rečenicu zbog koje je prijetnjama i uvredama izložen ministar pravosuđa, a posebno sutkinja koja je donijela odluku u slučaju obitelji Cvjetković. Jeste li svjesni da ste se i sami sada izložili?
Ne mislim da sam izložio sebe ni HOK. Odlučili smo se za vladavinu prava, a to znači poštivanje zakona i svih odluka koje sudovi donose. Suci su izabrani i primjenjuju zakon. Ako je zakon loš, treba ga mijenjati. Ako je sudac pogriješio, postoji viša instancija koja tu pogrešku treba ispraviti. Ne želim vjerovati da živim u državi u kojoj se može dogoditi da do najviše instancije nijedan sud neće ispraviti pogrešku nižeg.
Sve je popularnije sprečavanje deložacija, a Živom zidu to donosi političke bodove.
Ne bih komentirao konkretne slučajeve, ali ako se kunemo u pravnu državu, onda trebamo primjenjivati njena pravila. Ne može za nekoga zakon vrijediti, a za nekog ne. Drugo je ako se radi o deložaciji osoba iz njihove jedine nekretnine i ako govorimo o pravu na dom. Ali to ne smije biti problem pravosuđa, već države koja takve slučajeve mora rješavati kroz socijalna prava. Ona mora stvoriti sustav kroz koji će se osigurati da nitko ne ostane na ulici. Moramo biti socijalno osjetljivi, ali i svjesni da su ljudi ušli u obveznopravne odnose i da svoje obaveze ne mogu ispuniti. Ako postoji pravomoćna presuda, onda ti ljudi moraju ispuniti svoju obvezu i vjerovnik mora ostvariti svoje pravo.
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović zatražila je ocjenu ustavnosti dvaju članaka Ovršnog zakona, i to upravo onih koji sadrže socijalnu komponentu. Što mislite o njenom potezu?
Ustavni sud donijet će odluku u skladu s našim Ustavom, zakonima i europskom pravnom stečevinom koju moramo poštivati. No, dok je propis na snazi, moramo ga takvog primjenjivati. Tako je i u drugim europskim državama. U njima se ne mogu sprečavati deložacije kao kod nas, ali su države kroz druge socijalne programe zbrinule ljude koji su ostali bez ičega, a posebno prava na dom.
Bi li policija trebala biti odlučnija i efikasnija pri provođenju deložacija?
To je vrlo osjetljivo pitanje i ne želimo da itko strada. Uvijek su prisutne takve tenzije i emocije pa stvari lako mogu krenuti u neželjenom pravcu. Zato mislim da naša policija radi najbolje što može u datom trenutku. Trude se omogućiti provođenje zakona, ali i paze da pri tome nitko ne strada.
Predsjednica Općinskog građanskog suda u Zagrebu prijavila je odvjetnika Vladimira Gredelja Komori jer je kao pravni zastupnik obitelji Cvjetković napao sutkinju koja je donijela odluku o ovrsi. U kojoj je fazi prijava?
Prijava je proslijeđena našem disciplinskom tužitelju, a on odlučuje hoće li podići optužnicu, i to nakon što odvjetnika Gredelja pozove da se očituje. Ako tužitelj podigne optužnicu, o njoj će odlučivati naši disciplinski sudovi. Ta tijela bira izravno Skupština Komore i potpuno su u radu neovisna o svim drugim tijelima Komore, pa i o predsjedniku.
Samoreklama odvjetnika
Što vi mislite o ponašanju odvjetnika Gredelja? Više je puta kažnjavan, a protiv njega ima niz prijava.
Takvu komunikaciju prema sudu, i to u javnosti, osobno smatram neprimjerenom za odvjetnika. Kodeks Odvjetničke etike ne dopušta takvo ponašanje prema sucima, kao ni prema strankama i kolegama. Smatram da nije primjereno ni da se odvjetnik samoreklamira kroz određene predmete. No to je moje osobno mišljenje, a odluku će donijeti nadležna tijela Komore.
Je li dobar Ovršni zakon?
To je jedan od zakona koji se najviše mijenjao. A ne mislim da se pri svakoj izmjeni poboljšavao, nego se pomalo luta. Treba zaštititi vjerovnike, ako stvorimo sustav da dužnik ne odgovara za svoj dug, onda narušavamo osnove pravne države. No isto se tako mora biti socijalno osjetljiv, ali ta se briga ne smije prevaliti na teret pravosuđa. To mora biti briga države i njezina socijalnog programa.
Građani, nevladine udruge pa i političari tvrde da odvjetnici najbolje prolaze na ovrhama. Pitaju se kako trošak ovrhe od 80 može iznositi 500 kuna?
Nije točno da odvjetnici nisu socijalno osjetljivi. HOK već više desetaka godina socijalno ugroženim skupinama pruža besplatnu pravnu pomoć, posebno u sporovima za uzdržavanje djece, i to bez obzira na imovinski status roditelja. O vrijednosti te pravne pomoći slobodno mogu reći da je veća od iznosa koji država osigurava po Zakonu o besplatnoj pravnoj pomoći. A što se Ovršnog zakona tiče, jedini smo sami predložili smanjenje iznosa naknade za tražbine koje su najčešći predmet ovrha. Tako je za iznose tražbine do 250 kuna naša nagrada smanjena 70%, a za iznose od 250 do 1000 kuna smanjena je 40%. Mi smo drastično smanjili cijene svoje usluge, a svi drugi u lancu, od Fine, javnih bilježnika do sudova, nisu smanjili pristojbe. Za prisilnu naplatu tražbine morate uključiti nabrojene institucije, a jedino nas ne morate angažirati.
Broj sudova gotovo se prepolovio. Je li to dobro ili loše?
Pričekao bih prve rezultate pa ćemo vidjeti je li dobro rješenje da su neki sudovi postali stalne službe. Najvažnije je što će biti s predmetima, nadležnosti sudova, ustupanjima predmeta, troškovima odlaska na ročišta ako budu izvan sjedišta podnošenja tužbe. Zanima me i ujednačavanje sudske prakse. Ako reforma ide u tom smjeru, onda je ona dobra. HOK je imao primjedbe na projekt smanjenja broja sudova, ali nijedna nije uvažena.
Za najveće poslove kao što je, primjerice, spor Ina – MOL, država angažira strane odvjetničke kuće?
Strane se odvjetničke kuće angažiraju zato što je u ugovorima obično navedena primjena prava drugih zemalja, a u takvim slučajevima hrvatski odvjetnik ima samo ulogu savjetnika za hrvatsko pravo. Vlada bi mogla pri sklapanju ugovora tražiti da bude mjerodavno hrvatsko pravo i nadležni hrvatski sudovi i arbitraže, no strane kompanije vjerojatno ne bi na to pristale. Ali nije to samo hrvatski problem, i Njemačka se, primjerice, susreće s tim da joj se nameće anglosaksonsko pravo kada joj dolaze strane kompanije.
>> Prije masakra u uredu 'poludio' je na susjedu jer je zapalila cigaretu
Odvjetnici su u Hrvatskoj pod dirigentskom palicom politike. Hrvatska ne bi mogla biti među najkorumpiranijim u svijetu u pravosuđu da odvjetnici nemaju svoj udio u tome.