Stranka Hrvatski laburisti poslala je otvoreno pismo guverneru Željku Rohatinskom u kome od njega traže da ukine deviznu klauzulu za kredite kako bi kuna napokon postala nacionalna valuta, a ne tek puko transakcijsko sredstvo koje preračunavamo u franke, forinte, eure, dolare...
- Pritisak na tečaj kune u posljednja tri-četiri tjedna posljedica je špekulativnog ponašanja banaka koje su pritiskom na HNB pokušale obezvrijediti nacionalnu valutu.
No, u državi koja je u krizi podjednaku cijenu, kaže Lesar, moraju snositi gospodarstvo, stanovništvo, radnici i umirovljenici, ali i banke. A hrvatske banke, odnosno banke u Hrvatskoj, do sada nisu snosile cijenu krize ni za jednu lipu - kaže predsjednik stranke Dragutin Lesar. Štoviše, banke su se u krizi, dodaje, i obogatile i to na teret građana.
Podjednak terez izlaska iz krize
- Zato smo svjesni da će pronaći 99 razloga protiv našeg prijedloga. Mi imamo samo jedan razlog za: podjednak teret izlaska iz krize, novcem građana i gospodarstva koji je u bankama - zaključuje Lesar. Pita se i kako je, kada i tko uveo uopće deviznu klauzulu u Hrvatsku.
- Za nas u ovom trenutku to je velika enigma jer u zakonu o HNB-u lijepo piše da je kuna sredstvo plaćanja, a da to može biti neka druga valuta jedino ako se donese poseban zakon - kaže Lesar.
No Sabor takav zakon nikada donio nije.
- Bankari kažu da je to običajno pravo naslijeđeno još iz Jugoslavije iz hiperinflacije 80-ih godina kad su uveli deviznu klauzulu da se zaštite pa su je poslije ostavili, dobro im je došla - objašnjava Nikola Vuljanić, potpredsjednik Hrvatskih laburista. Ali upozorava i da HNB ima instrumente koji mogu zaštititi građane od ovakvih situacija koje se događaju sa švicarskim frankom, sutra sa dolarom, prekosutra s eurom...
Zarada na deviznoj klauzuli barem 500 milijuna kuna
- U šest mjeseci ove godine banke su ostvarile 2,22 milijarde kuna dobiti. Nešto manje nego lani u šest mjeseci, ali još uvijek popriličan iznos. Pitanje je koliko je tu devizne klauzule? Prema procjenama, riječ je o "skromnoj" računici od barem 500 do 600 milijuna kuna. Vremena lošeg poslovanja za banke u Hrvatskoj nikad nisu postojala. Sva vremena od postanka RH do danas za banke u RH, a koje nisu ukradene poput Dubrovačke, imaju krasno vrijeme poslovanja i divno im je. Zbog toga bi u najmanju ruku bilo korektno da se u ovakvoj situaciji, kad se devalvacija kune sprečava iz tjedna u tjedan emisijom HNB-a, banke snose barem ovaj dio rizika povećanja cijene stranih valuta i da HNB potegne tu polugu i zabrani takvu nepravednu praksu - kaže Vuljanić.
Na tvrdnje guvernera Željka Rohatinskog kako bi ukidanjem valutne klauzule došlo do valutne neravnoteže jer su dvije trećine štednje u devizama Lesar je napomenuo kako se s time ne slaže jer je štednja u Hrvatskoj velika i banke se iz Hrvatske ne bi povlačile.
- Štednja u devizama znači i isplatu u devizama, ali zanimljivo je da, kad je riječ o štednji u kunama, banka ne daje deviznu klauzulu kada vam uzima novac. Onda OK, na štednje u kunama banke moraju obračunati kamate i deviznu klauzulu ako se ovoga boje. Onda idemo izjednačiti ulogu depozita i kredita - poručio je Lesar.
Odgovor guvernera HNB-a
Na zahtjev Hrvatskih laburista za ukidanjem devizne klauzule na kredite odgovorio je guverner HNB-a Željko Rohatinski.
"Slijedom potrebe da se svi potezi monetarne i devizne politike sagledaju u cijelosti, predmnijevamo da će Hrvatski laburisti proširiti svoj zahtjev i na zabranu polaganja nove i održavanja postojeće štednje u devizama, kao i da ćete uputiti apel građanima RH da od 1. siječnja 2011., u okviru devizne liberalizacije koja stupa na snagu, ne prenose svoje štedne uloge u stranoj valuti na račune u inozemstvu. Samo tako prošireni zahtjev može biti konzistentan, naravno, s posljedicama koje nije teško predvidjeti.", stoji u odgovoru guvernera Rohatinskog.
Usran McGovan Pa dobijaš kredit u kunama. Samo što ima deviznu klauzulu.