Hvaljena i nagrađivana dramatičarka mlađe generacije Kristina Gavran, koja trenutačno ima britansku adresu, u rujnu prošle godine objavila je drugu proznu knjigu. Nakon nagrađivane zbirke priča “Kiša u Indiji, ljeto u Berlinu”, Disput joj je objavio neobičan roman “Gitara od palisandra”. Roman je to razgranate strukture i ulančane radnje koji nekoga može podsjetiti i na dječju igru u kojoj tek na kraju igre (tj. romana) stvari sjedaju na svoje mjesto, baš kao i u kriminalističkim romanima.
Autorica se stoga u ovom uspjelom romanesknom prvijencu poigrava ne samo stilovima pisanja nego i žanrovima. Iako u romanu prevladava arhaičan, krajnje bajkovit ugođaj, on ima i svoje snažne realistične trenutke i likove koji dovode do smirenja i sretnog kraja. Iako u naslovu romana nema Indije, Indija je i te kako prisutna u njemu i to ne samo zbog kratkog i pomalo mističnog uvoda u kojemu se spominje sjeme palisandra od kojeg će biti napravljena dragocjena i vrhunska gitara, nego i zbog specifičnog odnosa prema prirodnim zakonitostima i nekom višem poretku nad kojim ne može zavladati čak ni ljudski um u svojem najvišem stupnju. Kristina Gavran ispričala nam je priču o pet ženskih likova koje se nadovezuju jedna na drugu u prirodnom ritmu ljudskoga bivstvovanja. Svi su likovi, a prema redu pojavljivanja to su Asha, Ruža, Sirotica, Gabrijela i Petra, prepuni metaforike i imaju autentični ženski predznak. U brutalno muškom svijetu, sve se te žene različitih generacija i statusa bore za svoj komadić univerzuma i za svoj komadić sreće prkoseći ne samo prirodnim zakonitostima, nego i društvenim normama koje su vrlo često nepravedne prema ženskom rodu. Tamnoputa djevojčica Asha bori se s nomadskim načinom života svojeg plemena.
Siromašna Ruža i supruga stradalog šumara bori se da nahrani brojnu obitelj i da spasi muža od sigurne smrti, ali i da se spasi od seoskih predrasuda. Sirotica koja nema ni imena ni pamćenja bori se za svog muškarca bez obzira bio to ostarjeli majstor koji izrađuje gitare Albert ili pak daroviti svirač gitare Frank koji jedini zaslužuje svirati na skupocjenom instrumentu od palisandra. Fatalna Gabrijela bori se za svoju ljudsku bit bježeći od muškaraca koje osvaja svojim čarobnim tijelom i slobodarskim intelektom, ali i tajanstvenim moćima. A vrhunska glazbenica Petra bori se sa životnom dilemom s kojom se bore brojne uspješne umjetnice (i ne samo umjetnice), a koja se može svesti na jednostavno pitanje – izabrati karijeru ili majčinstvo.
Sve njih povezuje i ta virtuozna gitara od palisandra, a onda i glazba za gitaru pa su i tri poglavlja tog glazbeno osviještenog romana nazvana po glazbenim pojmovima glissando, pizzicato i vibrato. No tu nije stala, pa je u uvodu svake pojedine priče autorica ispisala i ime gitaristice (među njima i naše gitaristice Ane Vidović koja je puno cjenjenija u inozemstvu nego u domovini) te jedne skladbe za gitaru pa bi ova knjiga u nekom mogućem dopunjenom izdanju uz tekstualni, mogla dobiti i glazbeni dio, dakle kompaktnu ploču kako bi čitatelj uz čitanje imao i odgovarajuću glazbenu kulisu. Treba napomenuti da je “Gitara od palisandra” djelo upravo idealno za pojavljivanje u obliku zvučne knjige, ako ne u Hrvatskoj u kojoj se zvučna knjiga unatoč nekim više-manje ambicioznim pokušajima nije udomaćila, onda u inozemstvu gdje je taj oblik objavljivanja knjiga dobrodošliji i češći.
U romanu “Gitara od palisandra” koji svakako ima više dimenzija, autorica se uhvatila u koštac s brojnim pitanjima i temama. Jednom romanu egzistencijalističkog tipa u kojem se propituju ženski identiteti dala je i prilično opreznu količinu sentimentalnosti izbjegavajući doslovnu erotičnost koju bi, doduše, komotno mogao podnijeti zamišljen sadržaj predočen čitatelju. Stoga je strasna i opsesivna veza između Gabrijele i Franka najosjetljiviji dio tog razvedenog i možda prekontroliranog romana u kojemu likovi nisu pobijedili autoricu, nego je autorica pobijedila vlastite likove. A tko je tu na dobitku, odlučit će čitatelji.
