Predstojnik Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice, prof. dr. sc. Krešimir Rotim, izabran je za dopredsjednika Svjetske neurokirurške federacije čiji su članovi stručna neurokirurška društva iz čak 132 zemlje. Kao kandidat nacionalnih udruženja iz sedam zemalja, hrvatski je liječnik nedavno u Pekingu imenovan na tu funkciju na osnovi 91 posto glasova.
Važnost te funkcije nije samo individualni uspjeh u karijeri liječnika nego hrvatske neurokirurgije i struke generalno budući da je dopresjednikom imenovan liječnik iz zemlje s oko 80 neurokirurga ukupno u društvu zemalja poput SAD-a ili Japana koji ih broje po deset tisuća. Kako objašnjava dr. Rotim, prije sedam godina s prijateljem i kolegom iz Beograda dr. Lukasom Rasulićem osnovao je Udruženje neurokirurga jugoistočne Europe u kojem je 15 zemalja koje su se kroz to društvo pozicionirale na svjetsku scenu te uvažene struke.
Znanja skupljamo po svijetu
– Tu emociju i strast koju dijelimo na području Mediterana, Balkana i Podunavlja, unijeli smo i u struku pa smo nakon devedesetih, ratnih i poslijeratnih te godina tranzicije, neimaštine u struci, gubitka međunarodnih kontakata i suradnje te posebice prekida svih odnosa s bivšim jugoslavenskim zemljama, nastojali i uspjeli postići to da danas blisko surađujemo, razmjenjujemo iskustva, zajednički organiziramo edukacije a naposljetku smo i snažna lobistička skupina u međunarodnim udrugama. Postoji čitav niz izuzetnih ljudi koji su prepoznali tu emociju i otpočetka nas svesrdno podržavali, primjerice jedan od najpoznatijih neurokirurga u povijesti legendarni dr. Madjid Samii iz Hannovera. Jako smo im simpatični i zanimljivi pa nas primjerice naši prijatelji iz Latinske Amerike pitaju zar nismo mi ovdje svi ratovali ili smo i dalje zavađeni. Nismo, jer je s pametnim ljudima lako surađivati – kaže dr. Rotim na čijoj je Klinici koju vodi trenutačno šest specijalizanata za koje je ključno, ističe, da vide što se radi u svijetu, steknu nova iskustva i procijene radimo li mi ovdje dobro ili ne. Kako kaže, nije on apsolutni kriterij što je u neurokirurgiji dobro i edukacija mladih neurokirurga je jako skupa i cjeloživotna.
– Morate puno čitati, ali i praktično vježbati, ići po svijetu skupljati zrnca znanja, pokupiti fore ili male kirurške trikove od najboljih. Nema praktičnog tečaja na koji možete poslati mladog liječnika koji je jeftiniji od 2000 eura, pa onda dodajte smještaj i trošak puta. Nas je sila te nevjerojatna upornost, naravno i naše znanje, dovelo do toga da sada ovdje organiziramo tečajeve i simpozije nekoliko puta godišnje dovodeći najbolje svjetske neurokirurge. I to je jedini pravi smisao. Danas smo prepoznati i osobno znamo sve neurokirurške lidere bilo gdje u svijetu pa možemo mlade kolege izravno uputiti tamo gdje se nešto novo i izazovno u svijetu znanosti i neurokirurgije zbiva.
Da biste kao neurokirurška ustanova imali vrhunske rezultate, morate imati najmoderniju opremu i uvjete, ali i vrstan i iskusan tim. Prevagu, naravno, uvijek čine ljudi. U našoj bolnici imamo izvrstan tim stručnjaka, ne samo posvećenih i talentiranih mladih neurokirurga, već i vrhunske anesteziologinje, neurologinju, fizijatre, fizioterapeute, izuzetne interventne radiologe, fantastične medicinske sestre. Jedna smo od petnaestak klinika u Europi koje imaju tzv. JRAAC certifikat, što znači da bilo koji liječnik iz Europe kod nas može provesti specijalizantski staž koji je priznat u EU – govori dr. Rotim, inače prvi i jedini Hrvat izabran u Svjetsku neurokiruršku akademiju te član uredništva američkog časopisa “Neurosurgery”. Na odjelu koji vodi nema problema s manjkom kadra i smatra da s uređenih odjela ljudi ne odlaze kao i da je plaća jedan, ali ne i jedini razlog odlaska medicinskog kadra iz Hrvatske. Stava je da su uz slabu plaćenost kadra razlog odlasku i status, uvjeti rada i međuljudski odnosi na samom poslu.
– Stanje u zdravstvu nije političko pitanje i oko strategije razvoja mora se postići širi konsenzus. Ima modela i uspješnih rješenja, ima i sposobnih i educiranih ljudi koji to znaju i mogu. Zdravstvo nije trošak, nego ulaganje u budućnost zemlje. To je, bez sumnje, i pitanje nacionalne sigurnosti, ne u manjoj mjeri nego pitanje imigracije ili uspješnog nadzora hrvatskog neba. Sve su nove članice EU iskusile odlazak mladih na zapad, pa je tako iz Bugarske emigriralo gotovo dva milijuna ljudi, iz Rumunjske samo u Francusku otišlo je 16.000 liječnika. I tek kad su se počele gasiti bolnice i ambulante zbog nedostatka kadrova, smislili su rješenja i zaustavili odlazak. Trebamo učiti na tuđim iskustvima. Za mlade ljude nije loše okušati se u inozemstvu, usavršiti jezik i vještine.
Ali samo je jedna domovina i ovdje sunce najbolje grije. Nadamo se da ćemo biti pametni i stvoriti uvjete da se najpotentniji i najpametniji dio naše populacije vrati. I ne samo to. Da pametne i vrijedne ljude, liječnike ili znanstvenike iz cijelog svijeta motiviramo da dođu i rade u Hrvatskoj. Moramo se iskreno otvoriti svijetu i graditi bolje, modernije, pametnije društvo – poručuje dr. Rotim i dodaje da je sve mjerljivo te da ako se itko hoće označiti uspješnim, mora svoje rezultate testirati na međunarodnoj razini. Njemu je, kaže, trebalo 27 godina rada u struci da dobije međunarodno priznanje, iza čega ne stoji porijeklo, stranka ni utjecajni kumovi.
Spasit će nas naša pamet
– Nije lako biti prorok u svom selu, osobito zato jer povremeno u medijima čitamo netočne i nekritične kvalifikacije pojedinih kolega da su među najboljima u Europi, da su nešto neviđeno operirali, prvi put u povijesti itd. Danas na webu začas sve provjerite. Odlično surađujem sa svim kolegama iz Hrvatske, pozvani su i posjećuju sve naše edukacije.Evo, neki me dan razveselila molba kolega iz Mostara da sudjeluju na svim našim simpozijima. Radi našeg naroda u BiH posebno je važno pomoći kolegama u Mostaru da dostignu standard neurokirurške skrbi približan hrvatskom. S vremenom sve dođe na svoje, ali ponekad treba i pola stoljeća, kao u mojem slučaju. Hrvatska ima izuzetnih ljudi u svim područjima znanosti, ali javnost ne zna puno o tome. Oni nisu slavni i poznati. Naše društvo može uspjeti samo ako za svoje lidere odabere najuspješnije, najvrednije i najmudrije. Spasit će nas samo naša pamet, ne tuđa – zaključuje prof. dr. sc. Krešimir Rotim.
VIDEO Obiteljski liječnik Zrinko Karlović o nelogičnostima i problemima oko izvješćivanja policije o zdravstvenom stanju pacijenta
Ma hajde dr. Rotim, vaša profesija i NE SMIJE (paradoksalno) poznavati "krvna zrnca". Nema to veze s pameću. Mnogi vrlo pametni ljudi su i vrlo zli ljudi, ili su to bili kroz povijest. Pamet nema veze s dobrotom, tolerancijom ilii miroljubivošću. Uostalom i krim policije svih država "s ovih prostora" (odvratne li poštapalice) surađuju. Ne samo da je korisno, nego je i lakše tako.