Naš čitatelj Marko Pavelić u svom pismu tvrdi kako smo podatak o broju stanovnika Republike Hrvatske 1991. godine uzeli iz rukava. Međutim, većina novinara brojke ipak ne uzima iz rukava, jer rukava iz kojih bi ispadali podaci nema ni u "Harryju Potteru", pa je i podatak da je Hrvatska 1991. godine imala 4.499.049 stanovnika ipak - točan, iako statistički godišnjaci donose brojku od 4.784.265 stanovnika. Razlika je u tome što se u stanovnike Hrvatske danas više ne ubrajaju osobe koje nisu bile u Hrvatskoj u godini dana prije popisa.
Naime, u dosadašnjim popisima primjenjivana je metoda tzv. stalnog stanovništva. U stanovništvo su ubrajane i osobe koje su bile privremeno odsutne iz svog prebivališta. Po preporukama Ujedinjenih naroda, sad se primjenjuje kriterij "uobičajeno mjesto stanovanja" umjesto stalnog stanovništva, a da bi netko bio uvršten u stanovništvo ne može biti odsutan dulje od 12 mjeseci. Ta je metoda primijenjena u popisu 2001. godine, a o svemu tome "Večernji list" pisao je više puta.
To znači da od 4,78 milijuna stanovnika 1991. godine valja oduzeti osobe koje tada nisu bile u Hrvatskoj u godini prije popisa i tek tada se broj može uspoređivati s rezultatom popisa 2001. godine. Stanovništvo Hrvatske tako je danas 2,9 posto manje nego što je bilo 1991. godine, što je rezultat rata i već dugogodišnjih loših trendova u demografskoj obnovi stanovništva.
K svemu, naš čitatelj griješi i kad kaže da rezultati popisa stanovništva nisu objavljeni i da ih netko krije. Još 1. lipnja 2001. godine sve su novine objavile izvještaje s konferencije za novinare Državnog zavoda za statistiku s podacima o ukupnom broju stanovnika Hrvatske - 4.381.352, a tadašnji ravnatelj Zavoda iznio je i podatak da je broj stanovnika prema popisu stanovništva 1991. godine manji 2,9 posto. Poznati su i podaci o broju stanovnika županija, gradova i općina. No, još nije objavljena struktura stanovništva po različitim kriterijima, od nacionalne do dobne ili spolne strukture, pa ne znamo, primjerice, koliko ima muškaraca ili koliko je stanovništvo ostarjelo, kakva je obrazovanost i slično.
Posebno se pisalo o tome da još nema podataka o nacionalnoj strukturi, odnosno o udjelima manjina u Hrvatskoj, među kojima će, dakako, biti najzanimljiviji udio srpske manjine. Nakon popisa 1991. godine Državni zavod za statistiku dobio je nalog da nacionalnu strukturu završi prije ostalih, pa su ti rezultati bili prije poznati. No, ovaj put takva naloga države nije bilo, tako da statističari rade - a to zahtijeva mnogo vremena - na nacionalnoj strukturi usporedo s obradom ostalih podataka i sve bi prema obećanjima trebalo biti gotovo do ljeta.
