Eksplozije su u ponedjeljak potresle glavni grad Ukrajine te još nekoliko ukrajinskih gradova nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin optužio Ukrajinu za teroristički napad na most koji povezuje Rusiju i Krim, što je izazvalo pozive na odmazdu najviših dužnosnika u Moskvi. Putin je Ukrajincima zaprijetio još oštrijim odgovorom ako 'ponovno napadu teritorij Rusije'.
VIDEO Na Ukrajinu ispaljeno 75 projektila, Zelenski: Pokušavaju nas uništiti i izbrisati s lica zemlje
Tijek događaja:
23:06 - Herman Haluščenko, ukrajinski ministar energetike, rekao je za CNN da su ruski projektili pogodili otprilike 30 posto energetske infrastrukture u Ukrajini od ponedjeljka. Navodi i kako rade na što bržem povezivanju s alternativnim izvorima energije.
- Šaljemo ovu poruku našim partnerima: moramo zaštititi nebo. Rusi ne igraju po pravilima u skladu s međunarodnim pravom. Nije ih briga za bilo kakve međunarodne sporazume ili konvencije - kazao je.
23:02 - U govoru u UNESCO-u, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski pozvao je UN-ovu kulturnu agenciju da izbaci Rusiju, koja trenutno predsjedava UNESCO-ovim Odborom za svjetsku baštinu. Također je rekao da je 540 "objekata kulturne baštine, kulturnih institucija i vjerskih objekata" uništeno ili oštećeno od početka ruske invazije u veljači.
22:57 - U utorak je u ukrajinskom Limanu otkrivena masovna grobnica, a do sada su iz nje izvučena 32 tijela.
Tijela su pronađena u 30-metarskom jarku na rubu gradskog groblja.
Pavlo Kirilenko, čelnik vojne administracije Donjecka, potvrdio je da se radi o tijelima ukrajinskih vojnika. Iz pojedinih grobnica na istoj lokaciji pojedinačno su ekshumirana tijela 22 civila.
- Već smo pronašli više od 50 tijela vojnika i civila. Imamo jedan dugačak rov ili masovnu grobnicu... Ovdje nalazimo tijela i dijelove tijela - kazao je.
Planiraju se daljnji iskopi.
22:50 - SAD ubrzava pošiljku sofisticiranih protuzračnih obrambenih sustava NASAMS Ukrajini, rekao je u utorak glasnogovornik Vijeća nacionalne sigurnosti Bijele kuće John Kirby, nakon razarajućeg raketiranja ruskih snaga.
Američki predsjednik Joe Biden obećao je ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom u telefonskom pozivu u ponedjeljak podršku u zračnoj obrani zemlje dok su stanovnici Kijeva tražili utočište od napada.
SAD je dosad odobrio slanje ukupno osam Nacionalnih naprednih raketnih sustava zemlja-zrak (NASAMS), očekuje se da će se dva dostaviti uskoro, a da će preostalih šest pristići u duljem razdoblju. "Mislim da smo na putu da dobijemo prva dva u bliskoj budućnosti", rekao je Kirby tijekom brifinga za medije. "Trenutno smo zainteresirani za ubrzavanje isporuke NASAMS-a Ukrajini što je prije moguće."
SAD je od početka ruske invazije 24. veljače osigurao više od 16.8 milijardi dolara sigurnosne pomoći i uveo opsežan niz ekonomskih sankcija Moskvi zbog njezina djelovanja u Ukrajini.
20:40 - Ruska agencija za financijski nadzor, Rosfinmonitoring, dodala je američkog tehnološkog diva Meta Platforms Inc. na svoju listu "terorista i ekstremista", izvijestile su u utorak ruske novinske agencije.
Moskovski sud u lipnju je odbio žalbu Mete, vlasnika Facebooka, Instagrama i WhatsAppa, nakon što ju je proglasio krivom za "ekstremističke aktivnosti" u Rusiji u ožujku. Na sudu, Metin odvjetnik u to vrijeme rekao je da Meta ne provodi ekstremističke aktivnosti i da je protiv rusofobije.
Meta nije odmah odgovorila na zahtjev za komentarom.
Lista Rosfinmonitoringa sastoji se od "organizacija i pojedinaca za koje postoje informacije o njihovoj umiješanosti u ekstremističke aktivnosti ili terorizam."
Moskva je ograničila pristup Facebooku i Instagramu, iako im puno ruskih korisnika pristupa koristeći virtualne privatne mreže (VPN-ove), čija je potražnja značajno skočila nakon što su neki zapadni internetski servisi blokirani u ožujku. Državni regulator za komunikacija Roskomnadzor nadopunio je svoju listu zabranjenih VPN-ova, izvijestila je novinska agencija TASS u utorak. Počeo je s blokiranjem VPN-ova 2021. godine, iako mnogi nastavljaju raditi.
Službenici su redovito naglašavali da se pridjev "ekstremistički" ne odnosi na sustav za razmjenjivanje poruka WhatsApp u vlasništvu Mete.
"Odluka Rosfinmonitoringa da se Metu stavi na popis ekstremističkih organizacija ne mijenja situaciju za korisnike Metinih društvenih mreža, korisnici Metinih proizvoda ne krše zakon", napisao je na Telegramu u utorak viši zastupnik Andrej Klišas. "Ne postoje restrikcije koje se odnose na servis za razmjenu poruka WhatsApp", dodao je.
Odvjetnici i grupe za digitalnu zaštitu ljudskih prava, međutim, izvještavali su da se korisnike Facebooka i Instagrama upozorava na neke postove. Odvjetnik za zaštitu ljudskih prava Pavel Čikov upozorio je da bi se samo pokazivanje loga Facebooka i Instagrama, ili oglašavanje tih mreža, moglo smatrati nezakonitim prema ruskom kaznenom zakonu.
19:38 - Elon Musk porekao je da je nedavno razgovarao s Vladimirom Putinom o njegovim ratnim ciljevima i uvjetima mira. U odgovoru na Twitteru napisao je "Nije istina (da sam pričao s Putinom). S njim sam pričao samo jednom, pred 18 mjeseci, a tema tog razgovora bila je svemir".
No, it is not. I have spoken to Putin only once and that was about 18 months ago. The subject matter was space.
— Elon Musk (@elonmusk) October 11, 2022
Podsjetimo, strani su mediji danas objavili kako je čelnik Eurasia Grupe rekao da mu je Musk priznao kako je prije objave kontroverzne ankete na Twitteru osobno pričao s ruskim predsjednikom.
18:59 - Ukrajina je u utorak primila prvi od četiri obrambena zračna sustava IRIS-T koje im je obećala Njemačka, priopćilo je njemačko ministarstvo obrane, potvrdivši izvješće novina Der Spiegel.
Do isporuke je došlo ranije no što je planirano, dodao je izvor.
18:58 - Elon Musk pričao je direktno s Vladimirom Putinom prije nego je na Twitteru objavio svoj plan za okončanje rata u Ukrajini, javlja Guardian. U mailu koji je poslan pretplatnicima Eurasia Groupa, Ian Bremmer, američki politički znanstvenik i predsjednik grupe, tvrdi da mu je Musk rekao da je ruski predsjednik "spreman pregovarati" ako Krim ostane u ruskim rukama.
There's a lot more wild stuff in the full @ianbremmer email: "musk also appeared concerned about more direct threats from putin. while he didn’t surface anything explicit with me, he did talk about russian cyber capabilities and russia’s potential to disrupt his satellites."
— max seddon (@maxseddon) October 11, 2022
Putin je u razgovoru navodno inzistirao da će Ukrajina morati prihvatiti trajnu neutralnost i priznati rusku aneksiju Luhanska, Donjecka, Hersona i Zaporižja. Rekao je da će ovi ciljevi biti postignuti "bez obzira na sve", uključujući i potencijalnu upotrebu nuklearnog oružja, ako Ukrajina pokrene invaziju na Krim.
Musk je Bremmeru rekao da "trebamo učiniti sve da izbjegnemo taj ishod".
Ukraine-Russia Peace:
— Elon Musk (@elonmusk) October 3, 2022
- Redo elections of annexed regions under UN supervision. Russia leaves if that is will of the people.
- Crimea formally part of Russia, as it has been since 1783 (until Khrushchev’s mistake).
- Water supply to Crimea assured.
- Ukraine remains neutral.
Nakon navodnog razgovora s Putinom, Musk je objavio anketu na Twitteru sa svojim prijedlozima kako završiti rat u Ukrajini. Musk smatra da bi u svrhu postizanja mira Rusiji trebalo biti dozvoljeno zadržati Krimski poluotok koji je aneksirala 2014., te da bi se u okupiranim regijama Ukrajine trebali održati valjani referendumi.
18:42 - Mađarski premijer Viktor Orban se tijekom svog boravka u Berlinu u utorak založio za pregovore između Rusije i SAD-a o miru u Ukrajini i pritom naveo bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa kao pogodnog pregovarača.
"Možda će mnogima ovo zvučati brutalno, ali nada u mir se zove Donald Trump“, rekao je Orban na raspravi njemačkog časopisa Cicero o globalnoj političkoj situaciji. Orban smatra da aktualni američki predsjednik Joe Biden zbog svojih verbalnih napada na ruskog predsjednika Vladimira Putina nije pogodna osoba za pregovore na strani SAD-a.
Mađarski predsjednik smatra da rat u Ukrajini neće biti okončan pregovorima Rusije i Ukrajine, nego Rusije i SAD-a. "Tko vjeruje da ovaj rat može biti okončan rusko-ukrajinskim pregovorima, taj ne živi u realnosti. Raspodjela moći je negdje drugdje“, zaključio je Orban.
Orban, koji boravi u trodnevnom posjetu Berlinu, tijekom kojeg se susreo s aktualnim kancelarom Olafom Scholzom ali i bivšom kancelarkom Angelom Merkel, pohvalio je djelovanje bivše kancelarke nakon aneksije Krima 2014. "Ono što je Angela Merkel učinila 2014. tijekom Krimske krize je remek-djelo“, rekao je Orban.
On je rekao kako tada nije došlo do rata samo zahvaljujući njemačkim diplomatskim naporima koji su, kako je rekao, ove godine, prilikom napada Rusije na Ukrajinu, izostali. "U veljači nije bilo nikoga tko bi i pokušao spriječiti rat“, rekao je Orban, po čijem mišljenju bi Merkel spriječila rat u Ukrajini. Mađarski premijer žestoko je ranije kritizirao Merkel zbog odnosa prema izbjeglicama.
On je iznova kritizirao sankcije Europske komisije protiv Rusije. "Sankcije u ovoj formi će nas stajati glave“, rekao je Orban.
18:40 - Čelnici G7, skupine najsnažnijih gospodarstava svijeta, osudili su u utorak ruska razorna raketiranja gradova diljem Ukrajine i kazali da će ruskog predsjednika Vladimira Putina i druge odgovorne za te zločine pozvati na odgovornost. "Osuđujemo ove napade najsnažnijim mogućim izrazima i podsjećamo da su neselektivni napadi na nedužno civilno stanovništvo ratni zločin", kažu u izjavi objavljenoj nakon razgovora s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim.
G7 se obvezao pomagati Ukrajini sve dok bude potrebno, stoji u zajedničkoj izjavi. "Nastavit ćemo financijski, humanitarno, vojno, diplomatski i pravnim putem pomagati Ukrajini koliko god bude potrebno", navode. "Uvjeravamo predsjednika Zelenskija da smo nepokolebljivi u obećanju da pomognemo Ukrajini da očuva svoj suverenitet i teritorijalni integritet", kažu čelnici G7.
Zelenski je zatražio čelnike Grupe 7 da isporuče Ukrajini još obrambenog oružja kako bi se suprotstavila Rusiji, a zatražio je i da podrže njegovu inicijativu za postavljanjem promatračke misije na granici s Bjelorusijom.
Zelenski se obratio sastanku čelnika G7 dan nakon velikih ruskih raketiranja ukrajinskih gradova, među kojima je i prijestolnica Kijev, te je pozvao međunarodnu zajednicu da nametne nove sankcije Moskvi i ponovno je odbacio pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
"Kada Ukrajina dobije dovoljnu količinu modernog i učinkovitog sustava zračne obrane, tada će prestati ključni element ruskog terora, a to su raketni napadi", rekao je Zelenski.
Zahvalio je njemačkom kancelaru Olafu Scholzu na ubrzanju isporuka IRIS-6 zračnog sustava, a američkom predsjedniku Joeu Bidenu na isporukama sustava zračne obrane. "Nadamo se, predsjedniče, da će to biti sustav srednje do dugometne obrane što će omogućiti da uspostavimo obrambeni sustav u više razina", rekao je.
Bjelorusija je ovaj tjedan objavila da će njezini vojnici biti raspoređeni s ruskim snagama blizu Ukrajine, a što je protumačeno kao potencijalna nova eskalacija rata. Bjelorusija, ruska saveznica, do sada se držala u po strani, no ovaj tjedan je najavila da će rasporediti svoje vojnike uz ukrajinske granice.
Ukrajina ne planira napasti Bjelorusiju, rekao je Zelenski, no želi biti siguran da mu sjeverni susjed ne prijeti.
18:35 - Brojni strani mediji javljaju da se Indonezija, domaćin ovogodišnjeg G20 samita, priprema za dolazak ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Unatoč brojnim novinarskim upitima, uredi oba predsjednika nisu izvijestili dolaze li na samit, no pripreme teku kao da će se obojica pojaviti.
Samit će se održati na Baliju 15. i 16. listopada.
18:27 - Bilo kakav napad na infrastrukturu ključnu za NATO naići će na ujedinjen i odlučan odgovor, izjavio je u utorak u Bruxellesu glavni tajnik Saveza Jens Stoltenberg. Stoltenberg je na konferenciji za novinare, uoči sastanka ministara obrane država članica koji se u srijedu i četvrtak sastaju u Bruxellesu, rekao da države saveznice povećavaju sigurnost oko ključnih infrastrukturnih objekata nakon eksplozija na plinovodima Sjeverni tok 1 i 2, čiji se uzrok još nije pouzdano utvrdio.
“NATO je spreman za bilo kakvu prijetnju nekoj članici Saveza”, rekao je Stoltenberg odgovarajući na pitanje o mogućnosti ruskog nuklearnog napada. “Prikrivene nuklearne prijetnje su opasne i nepromišljene i Rusija zna da nema pobjednika u nuklearnom ratu, koji se nikada ne bi smio voditi”, rekao je glavni tajnik.
Raketiranje golemih razmjera koje je ruska vojska u ponedjeljak izvela u Ukrajini "znak su slabosti" Moskve koja gubi bitku na terenu, ocijenio je Stoltenberg. "Rusija sve više poseže za strašnim i nasumičnim napadima na civile i na važnu infrastrukturu", rekao je Stoltenberg na tiskovnoj konferenciji. "Ono što smo vidjeli jučer (ponedjeljak) je znak slabosti jer Rusija gubi na bojnom polju" a raketiranja "svjedoče o nedostatku alternativa predsjednika Vladimira Putina", dodao je.
Stoltenberg će u četvrtak predsjedati sastankom Skupine za nuklearno planiranje na kojem će se razgovarati o opasnoj ruskoj nuklearnoj retorici i o ulozi NATO-ovih nuklearnih sposobnosti u očuvanju mira i odvraćanju od agresije.
Za sljedeći tjedan najavio je rutinsku vježbu odvraćanja. “NATO će sljedeći tjedan održati dugo planiranu vježbu odvraćanja ‘Steadfast Noon’, to je rutinska vježba koja se održava svake godine kako bi naša sredstva odvraćanja bila sigurna i učinkovita." rekao je Stoltenberg
Ministri obrane država članica će u srijedu i četvrtak razgovarati o jačanju pomoći Ukrajini i o nastavku jačanja vlastite obrane, u kontekstu najveće ruske eskalacije od početka rata. U srijedu će se sastati i kontaktna skupina za obranu Ukrajine, koju predvodi SAD. Ta kontaktna skupina se sastaje jednom mjesečno i radi na koordiniranju vojne i humanitarne pomoći Ukrajini. Čine je ministri obrane i vojni zapovjednici država članica NATO-a i drugih partnerskih država.
Na sastanku ministara obrane NATO-a sudjelovat će i ukrajinski ministar obrane Oleksij Reznikov koji će ih upoznati sa stanjem na terenu i o potrebama Ukrajine za predstojeću zimu. Stoltenberg je pozdravio nedavne najave saveznika o novim isporukama obrambenih sustava Ukrajini.
Glavni tajnik NATO je rekao da Ukrajina ima inicijativu i da nastavlja ostvarivati značajne pobjede na terenu. “Naša poruka je jasna, NATO će biti uz Ukrajinu koliko god bude trebalo. Putin je započeo ovaj rat i on ga mora završiti, povlačenjem svojih snaga iz Ukrajine”, rekao je Stoltenberg.
“Kad bi Putin pobijedio to ne bi bio poraz samo za Ukrajinu, nego poraz i opasnost za sve. Jer bi svijet bio nesigurniji, a mi ranjiviji na daljnju rusku agresiju”, dodao je Stoltenberg.
18:20 - Kremlj očekuje još veću "konfrontaciju" sa Zapadom, objavljeno je u utorak prije izvanrednog virtualnog samita skupine G7 koji se očekuje tijekom dana na kojem će se razgovarati o jučerašnjim masovnim raketiranjima Ukrajine.
"Posve nam je jasno i predvidivo raspoloženje prije tog samita. Sukob se nastavlja", izjavio je glasnogovornik Kremlja Dmitirij Peskov i ustvrdio da će Rusija u Ukrajini "postići svoje zacrtane ciljeve".
18:12 - Novi ruski zračni udari na energetska postrojenja u Dnjipropetrovskoj oblasti u srednjoj Ukrajini prouzročili su "velika razaranja", rekao je u utorak guverner oblasti Valentin Reznjičenko. "Rusi su raketirali energetsku infrastrukturu u Pavlohradu i Kamjansku: prouzročena su velika razaranja", istaknuo je, dodajući da su "mnoga sela ostala bez struje".
"Na tom području uveden je sustav posvemašnje štednje električne energije kako bi bolnice, javni prijevoz i druga važna društvena infrastruktura mogla raditi", dodao je, pozivajući stanovnike na "štednju struje".
Ukrajinska vlada je u utorak pozvala građane da "ograniče" potrošnju struje nakon ruskih napada dan ranije na energetska postrojenja u nekim oblastima. "Danas vas pozivamo da ograničite potrošnju struje. Također, molimo vas da u vrijeme najveće potrošnje - od 17.00 do 23.00 sata - ne uključujete uređaje koji su veliki potrošači", pozvao je ukrajinski premijer Denis Šmihalj na Telegramu.
U utorak su i druge oblasti bile na meti ruskih zračnih udara na energetsku infrastrukturu.
Na jugu su "u raketnim i napadima bespilotnim letjelicama oštećena dva postrojenja" u okolici Vinnicje, pri čemu su dvije osobe ranjene, objavilo je južno zapovjedništvo ukrajinskih oružanih snaga na Facebooku. Ranije je guverner Ljvivske oblasti, na zapadu, izvijestio o "trima eksplozijama na dvama infrastrukturnim objektima na tom području".
Rusija je u ponedjeljak pokrenula val zračnih udara velikih razmjera, kakvih nije bilo zadnjih mjeseci, u kojemu je prvi put od kraja lipnja gađan Kijev i koji su prouzročili velik prekid u opskrbi električnom energijom u nekoliko oblasti, napose onima udaljenim od bojišnice.
13:43 - Šef ruske diplomacije Sergej Lavrov rekao je u utorak da je Moskva otvorena za razgovore sa Zapadom o ratu u Ukrajini, ali da još nije dobila ozbiljnu ponudu za pregovore.
Lavrov je na državnoj televiziji rekao da su dužnosnici, uključujući glasnogovornika Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Johna Kirbyja, rekli da su Sjedinjene Države bile otvorene za razgovore, ali ih je Rusija odbila.
"To je laž", rekao je Lavrov. "Nismo dobili ozbiljne ponude za kontakt", dodao je.
Lavrov je rekao i da Rusija neće odbiti sastanak između predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Joea Bidena na idućem sastanku G20 te da će razmotriti prijedlog ako ga dobije.
"Više puta smo rekli da nikad ne odbijamo sastanke. Ako bude bilo prijedloga, onda ćemo ga razmotriti", rekao je ruski ministar vanjskih poslova.
13:10 - U Njemačkoj se sve glasnije prosvjeduje protiv njemačke vlade, čiju se politiku prema Rusiji smatra glavnim krivcem za porast inflacije i rast cijena energenata, a tisuće ljudi, uglavnom na istoku zemlje, izišlo je u ponedjeljak navečer na nove prosvjede.
U saveznoj pokrajini Mecklenburg-Prednje Pomorje na ulice je izišlo oko 7.000 prosvjednika, koji su nosili transparente sa zahtjevima za prekidom isporuke oružja Ukrajini te ukidanje sankcija Rusiji.
Na prosvjedima održanim i u ostalim dijelovima istočne Njemačke (bivše Njemačke Demokratske Republike) mogle su se čuti kritike na račun politike vlade prema Rusiji i prijateljskog odnosa prema Ukrajini i izbjeglicama iz Ukrajine.
13:00 - Turska je u utorak pozvala Rusiju i Ukrajinu na održivo primirje "čim to bude moguće", ocijenivši da se dvije zemlje udaljuju od puta diplomacije, dok rat ne prestaje.
"Primirje se mora uspostaviti čim to bude moguće. Što prije, to bolje", rekao je turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u televizijskom intervjuu.
12:11 - Rusija je možda prekršila načela vođenja neprijateljstava prema međunarodnom humanitarnom pravu smrtonosnim udarima na Ukrajinu u ponedjeljak, rekla je glasnogovornica Ureda visokog povjerenika UN-a za ljudska prava (OHCHR).
"Ozbiljno smo zabrinuti što se čini da su neki od napada bili usmjereni na ključnu civilnu infrastrukturu... što ukazuje da su tim napadima možda prekršena načela vođenja neprijateljstava prema međunarodnom humanitarnom pravu", rekla je Ravina Shamdasani na tiskovnoj konferenciji.
"Pozivamo Rusku Federaciju da se suzdrži od daljnje eskalacije i da poduzme sve moguće mjere kako bi spriječila civilne žrtve i štetu nanesenu civilnoj infrastrukturi", dodala je.
UN osobito brinu civilni ciljevi kao i odabrano vrijeme za bombardiranje ciljeva u Ukrajini. "Izravno ciljanje civila i civilne infrastrukture - to jest onih koji nisu vojni ciljevi - je ratni zločin", rekla je Shamdasani.
Prema izvješću Visokog povjereništva, najmanje 12 civila je ubijeno, a više od stotinu ozlijeđeno u raketnim napadima u ponedjeljak. Najnoviji ukrajinski bilans govori o 19 mrtvih i 105 ozlijeđenih u zemlji.
"Ozbiljno smo zabrinuti što se čini da su neki od napada bili usmjereni na ključnu civilnu infrastrukturu. Brojni civilni objekti, uključujući desetke stambenih zgrada i vitalna civilna infrastruktura - uključujući najmanje 12 energetskih objekata - oštećeni su ili uništeni u osam regija, što ukazuje da su ovi udari možda prekršili načela vođenja sukoba prema međunarodnom humanitarnom pravu", rekla je Shamdasani.
Oštećenja velikih elektrana i dalekovoda prije zime "izazivaju novu zabrinutost za zaštitu civila, a posebice utjecaj na ranjivo stanovništvo", dodala je.
12:09 - Rusija je u utorak ujutro lansirala rakete i borbene bespilotne letjelice iznad nekoliko ukrajinskih regija, nakon teškog bombardiranja dan prije u kojem je poginulo najmanje 19 ljudi. Vlasti u južnoj regiji Zaporižji izvijestile su o raketnim napadima, a u okolici Kijeva i zapadnoga grada Hmjeljnickija odjekivale su eksplozije.
Područja Dnipropetrovska, Vinice, Mikolajeva i Rivna također su bila pod vatrom. U regiji Vinici, jugozapadno od Kijeva, borbenim bespilotnim letjelicama napadnuta je termoelektrana. Žrtava nije bilo, priopćio je tiskovni ured elektrane.
Ukrajinski mediji izvijestili su da je u utorak ujutro palo 20 raketa. Ruski vojni blogeri bliski Kremlju također su potvrdili novu baražnu raketnu vatru na Ukrajinu.
12:00 - Napadnut je energetski objekt u regiji Lavov, izvijestio je regionalni guverner Maksym Kozytskyi.
- U ovom trenutku, poznate su tri eksplozije na dva energetska postrojenja u regiji Lavov. Za sada nema informacija o žrtvama. Opasnost i dalje traje - navodi Kozytskyi.
Gradonačelnik Lavova, Andriy Sadovyi, rekao je da su dijelovi grada ponovno bez struje nakon, kako je opisao, "raketnog napada na objekt kritične infrastrukture", prenosi The Guardian.
Sadovyi je pozvao stanovnike da pohrane male zalihe vode u očekivanju da bi kasnije danas moglo doći do prekida opskrbe nakon ruskih udara.
11:15 - Bjelorusija bi se mogla suočiti sa sankcijama bude li se sve više uključivala u ukrajinski sukob, rekla je francuska ministrica vanjskih poslova Catherine Colonna za francuski radio u utorak.
Bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko u ponedjeljak je rekao da je zapovijedio snagama da se rasporede pokraj Ukrajine zajedno s ruskim snagama kao odgovor na, kako je rekao, očitu prijetnju Bjelorusiji od Kijeva i zemalja koje ga podupiru.
Primjedbe Lukašenka, koji je na vlasti u Bjelorusiji od 1994. upućuju na potencijalnu eskalaciju rata u Ukrajini, moguće sa združenim rusko-bjeloruskim zajedničkim snagama na sjeveru Ukrajine.
11:05 - Masovna ruska bombardiranja ukrajinskih gradova predstavljaju ratne zločine prema međunarodnom pravu, rekli su u utorak predsjednici država srednje i istočne Europe.
“Mi, predsjednici Bugarske, Češke, Estonije, Mađarske, Latvije, Litve, Crne Gore, Sjeverne Makedonije, Poljske, Rumunjske i Slovačke osuđujemo masovna bombardiranja ukrajinskih gradova koja je nedavno izvršila Rusija, a koja prema međunarodnom pravu predstavljaju ratne zločine ”, naveli su u priopćenju.
10:49 - Izaslanik Europske unije u Bjelorusiji, njemački diplomat Dirk Schuebel, oštro je kritizirao bjelorusku vladu nakon što je napustio svoju dužnost u Minsku. Nisu mu obnovljene viza i akreditacija, objavio je diplomat na Facebooku u ponedjeljak navečer.
Schuebel (64), koji je vodio misiju od 2019., kritizirao je "očita kršenja ljudskih prava i međunarodnog prava koje su počinile bjeloruske vlasti uoči, na dan i posebno nakon predsjedničkih izbora u kolovozu 2020."
Ono što je opisao kao "falsificirane" izbore na kojima je pobijedio dugogodišnji bjeloruski vladar Aleksandar Lukašenko, dovelo je do prosvjeda koji su brutalno ugušeni i progona vođa bjeloruske oporbe u inozemstvo.
10:30 - Pogledajte video Stanovnici Kijeva nakon raketiranja: 'Umiru civili, sve zbog hira jednog idiota koji vodi Rusiju'
10:20 - Problem koji Putin ima je taj što je sam sebe stjerao u kut. Ne može se povući jer bi to zapravo značilo kraj njegovog predsjedništva ako ne uspije u Ukrajini, s obzirom na sve lažne vijesti koje je koristio da podupre svoje argument za invaziju na prvom mjestu. A ipak njegova vojska ne uspijeva. Nije uspjela zauzeti Kijev, nije uspjela zauzeti dijelove teritorija na istoku i jugu i zadržati ih. Ukrajina to sada masovno dovodi u pitanje i kakve mu opcije preostaju osim eskalacije – a to je ono što vidimo. Vidimo u smislu aneksije te četiri regije koju je napravio prošli mjesec, s regrutiranjem stotina tisuća Rusa u vojsku - i sada s ovom velikom baražnom raketnom napadu, analizira urednica za sigurnost i obranu Sky Newsa Deborah Haynes.
9:30 - Dvanaest projektila pogodilo je javne objekte u Zaporožju tijekom jutrošnjih napada, a jedna je osoba poginula. Regionalni guverner otkrio je da se smrt dogodila u prodavnici automobila u gradu. U posljednjem bombardiranju pogođena je i škola.
8:46 - Sjedinjene Države i druge sile G7 održat će hitne razgovore u utorak o ruskom bombardiranju Ukrajine. Sastanak dolazi dan nakon što su ruski projektili prvi put u nekoliko mjeseci pogodili glavni grad Ukrajine, a predsjednik Volodimir Zelenskij upozorio je Moskvu da se njegova zemlja "ne može zastrašiti".
Glasnogovornik njemačke vlade Steffen Hebestreit rekao je novinarima u ponedjeljak da je kancelar Olaf Scholz razgovarao sa Zelenskim i uvjerio ga "u solidarnost Njemačke i ostalih država G7".
Američki predsjednik Joe Biden u međuvremenu je oštro osudio napade, rekavši da oni "pokazuju potpunu brutalnost" Putinovog "ilegalnog rata". Članicama G7 na sastanku će se pridružiti i Zelenski.
8:30 - Pogledajte kako Kijev izgleda nakon ruskog granatiranja.
8:00 - Broj poginulih u jučerašnjim ruskim napadima na ukrajinske gradove narastao je na 19, a ranjeno je još 105 ljudi.
- Upozorenje. Tijekom dana postoji velika vjerojatnost raketnih napada na teritoriju Ukrajine. Molimo vas da zbog vlastite sigurnosti ostanete u skloništima, nemojte ignorirati signale zračne opasnosti - upozorila je i jutros ukrajinska hitna služba.
I danas je zračna uzbuna u većin Ukrajine.
6:54 - Guverner Oleksandr Staruh poručio je kako su nastavljena ruska raketiranja tijekom noći s ponedjeljka na utorak. Rusi su, dodao je, ciljali zgradu u Zaporžju. Zasad nema informacija o ozlijeđenima i nastaloj šteti.
6:50 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je kako je protuzračna obrana prvi prioritet nakon što su tisuće ljudi provele dan u skloništima dok su eksplozije odjekivale u gradovima diljem zemlje. U ruskim napadima najmanje je 14 ljudi ubijeno, a još 97 ozlijeđeno. Napadnuti su Kijev, Harkiv, Dnjepar, Lavov, Sumi, Zaporožje, Žitomir...
- Ukrajina se ne može zastrašiti. Umjesto toga smo se još više ujedinili. Ukrajina se ne može zaustaviti. Još više smo uvjereni da se teroristi moraju neutralizirati. Okupatori sada nisu sposobni da nam se suprotstave na bojnom polju, zato pribjegavaju ovom teroru. Vjerujte u sebe, u Ukrajinu, u Oružane snage Ukrajine i u našu pobjedu! Slava Ukrajini! - rekao je Zelenski.
6.30 - Rusija planira preseliti 40.000 stanovnika iz regije Herson na Krim koji je pod ruskom okupacijom te u samu Rusiju. Šef okupacijske uprave Hersonske oblasti Vladimir Saldo objavio je da su guverneri Krima, Krasnodarskog kraja, Stavropoljskog kraja i Rostovske oblasti pristali preuzeti do 10.000 ljudi. Rekao je i kako je ovo dio programa 'odmora' djece.
90% građana hrvatske jasno prepoznaje agresora - rusiju - i žrtvu - ukrajinu - i čvrsto stoji kao dio zapadne civilizacije kojoj pripada, skupa s velikom većinom država u svijetu (141-4). ma koliko neke strukture i infrastrukture nastojale prikazati suprotno.