Malo je vjerojatno da bi ruske naftne kompanije u nekom mogućem scenariju bile zainteresirane za kupnju dionica Ine od mađarskog MOL-a, kazao nam je jučer izvor iz ruskih diplomatskih krugova.
Na konkretno pitanje i podsjećanje kako su Rusi ranije pokazivali zanimanje za Inu, pri čemu su se spominjale dvije kompanije, Gazprom i Rosneft, kazao je kako je ta mogućnost “gotovo nepostojeća”.
I dok i iz mađarskih diplomatskih krugova ponovno dobivamo informaciju kako je “lopta sada na hrvatskom terenu” te kako svi sa zanimanjem očekuju koji će biti sljedeći potez i objava premijera Plenkovića, nagađa se koliko je ovo područje privlačno i važno u geopolitičkom smislu i drugima, posebice Rusima, koji su do sada jedini pokazivali zanimanje za kupnju dionica Ine.
No potencijalni ulazak Rusa na ove prostore Europe sada je i prilično otežan i zbog sankcija koje je EU nametnuo Rusiji, ali i zbog Sjedinjenih Država, koje Ruse, pogotovo dok se ta država – kako kažu – ponaša ekspanzionistički i krši međunarodne zakone agresijom na Ukrajinu žele držati podalje od ovog dijela Europe.
I prijašnji pokušaji licitiranjem ruskim interesima za Inu dočekani su s vrlo odlučnom i brzom akcijom iz Washingtona te slanjem i posebnih izaslanika i drugih dužnosnika koji ni po kratkom postupku dobili uvjeravanja da Rusi neće ući u vlasničku strukturu Ine.
Naravno, treba uzeti u obzir da je pred SAD-om primopredaja vlasti i da će se tek nakon što novoizabrani predsjednik Donald Trump u pravom smislu preuzme vođenje države - a ne samo svog računa na Twitteru - biti jasno hoće li zadržati isti stav prema Rusiji i Europi.
Do sada je svaki pokušaj koketiranja s Rusima oko Ine, i s hrvatske, ali i s mađarske strane od premijera Viktora Orbána – kojemu je ipak “dopušteno” da proširuju nuklearku u Paksu ruskim kapitalom – bio srezan u korijenu.
Kako bi zapinjali pregovori hrvatske Vlade i MOL-a, iz Mađarske, ali i iz Rusije dolazile bi vrlo jake naznake da bi Rusi voljeli vidjeti Inu u svom portfelju. Još je početkom 2014. u Hrvatsku stigao ruski potpredsjednik Vlade Arkadij Dvorkovič te – premda je tadašnji ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak kazao kako nije bilo razgovora o Ini – ruski gost u intervjuu kazao kako su tamošnje energetske tvrtke stalno u potrazi za novim tržištima, već dugo surađuju s mađarskim MOL-om te da je hrvatsko tržište vrlo privlačno.
Tu je zainteresiranost potvrdio i tadašnji veleposlanik Rusije u Hrvatskoj.
No Amerikanci su nakon toga u Hrvatsku i Mađarsku slali izaslanika State Departmenta za energetiku Amosa Hochsteina, koji je neuspješno nudio i pomoć u medijaciji pregovora, a potom je u misiju stigao senator Chris Murphy. Obojica su u Zagrebu i Budimpešti zahtijevala i dobila jamstva da ni jedna dionica Ine neće završiti u ruskim rukama.
>> Lalovac protiv otkupa dionica Ine: Nema jasnog plana, kupnja ide u korist MOL-u
Neka Ameri preko svojih fondova uđu u INAu i "pomognu" ako ne žele Ruse ovdje.