RAT U EUROPI

U Izjumu pronađena grobnica s 440 tijela; Istražitelj: 'Uvjeren sam da će ovo zlo biti kažnjeno'

Ukrainian police patrol an area, as Russia's attack on Ukraine continues, in the town of Izium
Foto: GLEB GARANICH/REUTERS
1/15
15.09.2022.
u 23:52

Najveći grad u središnjoj Ukrajini, s procijenjenim predratnim stanovništvom od 650.000, bio je u srijedu na meti osam krstarećih projektila, rekli su dužnosnici

Ukrajina je objavila da su oslobodili još jedno mjesto na putu prema Hersonu pa sada do Hersona postoji još samo jedno selo koje je pod ruskom okupacijom. 

Poštovani čitatelji, ovaj članak s praćenjem događaja prethodnog dana je završen. Situaciju u Ukrajini iz minute u minutu sada možete pratiti u novom članku

Tijek događaja:

23:51 - Legitimno je opskrbljivati oružjem Ukrajinu da bi se obranila od ruske agresije, jer samoobrana je legitimna, a dijalog uvijek treba ponuditi, čak i agresoru jer to znači otvoriti jedina razumna vrata prema miru, rekao je papa Franjo u četvrtak.

U 45 minuta dugoj konferenciji za novinare u zrakoplovu kojim se vraćao iz Kazahstana gdje je sudjelovao na Kongresu vođa svjetskih i tradicionalnih religija Papa je odgovarao na pitanje je li moralno ispravno da zemlje šalju oružje Ukrajini. 

"To je politička odluka koja može biti moralna, moralno prihvatljiva", rekao je. 

Objasnio je načela Rimokatoličke crkve o "pravednom ratu" koji dopušta proporcionalno korištenje smrtonosnog oružja u samoobrani od agresorske nacije.

"Samoobrana ne samo da je legalna već je i izraz ljubavi za domovinu. Oni koji brane (nešto) to i vole", rekao je Papa.

Ukrajina bi trebala pregovarati s državom koja je na nju izvela napad iako je to "uvijek teško s državom koja je počela rat", rekao je. 

"Ne bih isključio dijalog ni s jednom silom koja je u ratu, čak ni s agresorom... Ponekad morate početi takav dijalog. Činite to tako da začepite nos, ali mora se", rekao je.

"Dijalog je uvijek korak naprijed, ispruženih ruku, uvijek. U protivnom zatvaramo jedina razumna vrata prema miru", rekao je Franjo.

"Ponekad (agresor) ne prihvaća dijalog. Kakva šteta. No dijalog uvijek treba provesti ili barem ponuditi. A to čini dobro onome koji ga ponudi", rekao je Sveti Otac.


22:53 - Masovna grobnica s oko 440 tijela pronađena je u ukrajinskom gradu Izjumu nakon što je oslobođen, potvrdili su iz ukrajinske policije. Serhij Bolvinov, glavni policijski istražitelj u oblasti Harkiv rekao je da će tijela biti iskopana i predana na forenzičku analizu u cilju prikupljanja dokaza o ruskim vojnim zločinima.

Dodao je kako su tijela individualno ukopana u grobnici.

Policijski službenici od početka istrage na ovom su području otkrili i druge grobnice. "Mogu reći da je ovo jedna od najvećih grobnica koje smo pronašli u oslobođenom gradu" rekao je Bolvinov. Radi se na identifikaciji tijela i uzroka smrti, među kojima su za sada rane od metaka, mina i zračnih napada.

"Ovo se ne bi smjelo događati u civiliziranom svijetu u 2022. godini" izjavio je potreseni Bolvinov. "Ovo je grozna priča, neugodna iz svih kuteva. Uvjeren sam da će ovo zlo biti kažnjeno".


21:52 - Američka vlada kritizirala je sastanak kineskog predsjednika Xi Jinpinga i ruskoga Vladimira Putina.

Putin i Xi sastali su se na rubu samita Šangajske organizacije za suradnju (SCO) u Samarkandu u Uzbekistanu, što je bio prvi njihov sastanak od ruske invazije na Ukrajinu.

Chinese President Xi Jinping and Russian President Vladimir Putin attend a trilateral meeting with Mongolian President Ukhnaa Khurelsukh on the sidelines of the Shanghai Cooperation Organization (SCO) summit in Samarkand, Uzbekistan September 15, 2022. Sputnik/Alexandr Demyanchuk/Pool via REUTERS ATTENTION EDITORS - THIS IMAGE WAS PROVIDED BY A THIRD PARTY. Photo: SPUTNIK/REUTERS
Foto: SPUTNIK/REUTERS

"Sada ne bi trebalo poslovati s gospodinom Putinom kao inače, s obzirom na to što je učinio u Ukrajini", kazao je John Kirby, koordinator za strateške komunikacije u Vijeću za nacionalnu sigurnost. "Cijeli bi se svijet trebao suprotstaviti onome što gospodin Putin čini", dodao je. 

Putin je osudio pokušaje zapada da stvori "jednopolarni svijet" a Xi je Putinu rekao da Kina želi preuzeti svoju ulogu "velike sile" s Rusijom. 

Kirby je upozorio da "Kina mora odlučiti". Iako uzima u obzir da Kina nije osudila rusku invaziju, kazao je da također da Kina nije niti dala svoju podršku Rusiji. Kinezi "nisu odlučili niti prekršiti sankcije niti materijalno pomoći gospodinu Putinu", kazao je Kirby.

Sastanak dvaju predsjednika važniji je Putinu, "budući da je on pod pritiskom u Ukrajini" zbog vojnih neuspjeha, ocijenio je Kirby.


20:25 - Guverner oblasti Harkiv Oleh Sinjehubov izvijestio je kako su ruske trupe u povlačenju uništile energetski objekt u Balakiji, zbog  čega je 5000 stanovnika ostalo bez plina. Također su ukrali sva specijalizirana vozila koja je tvrtka posjedovala. Prema guverneru, odgovorne službe već rade na uspostavi opskrbe plinom.


19:17 - Vijeće guvernera Međunarodne agencije za atomsku energiju UN-a (IAEA) u četvrtak je donijelo rezoluciju kojom traži da Rusija prekine okupaciju nuklearne elektrane Zaporižje u Ukrajini, kazali su diplomati, sudionici sastanka iza zatvorenih vrata.

Ovo je druga rezolucija o ruskoj invaziji na Ukrajinu koje je donijelo Vijeće guvernera IAEA-e. Sadržaji obiju rezolucija slični su s time da je prva u ožujku donesena prije nego li su ruske snage preuzele kontrolu nad Zaporižjem, najvećom nuklearnom elektranom u Europi.

Tekst poziva Rusiju da "odmah prekine sve akcije protiv elektrane Zaporižja, u njoj te u svim drugim nuklearnim postrojenjima u Ukrajini", a donesen je s 26 glasova za, dva protiv i sedam suzdržanih, kazali su diplomati. Rusija i Kina glasale su protiv, a Egipat, Južna Afrika, Senegal, Burundi, Vijetnam, Indija i Pakistan bili su suzdržani. 

Vijeće "žali zbog upornog nasilja Ruske Federacije protiv nuklearnih postrojenja u Ukrajini, uključujući i prisutnost ruskih snaga i osoblja (ruskog nuklearnog tijela) Rosatoma u nuklearnoj elektrani Zaporižja", piše u rezoluciji teksta. Ruska okupacija elektrane znatno povećava rizik nuklearne katastrofe, dodaje se u tekstu. 

Ukrajinsko osoblje nastavlja upravljati postrojenjem u uvjetima koje je IAEA opisala kao opasnima.

Vijeće je u ožujku prihvatilo rezoluciju kojom je osudilo rusko nasilje i pozvalo Rusiju da smjesta prekine sve radnje protiv nuklearnog postrojenja u Ukrajini te da vrati na upravljanje kompetentnim ukrajinskim vlastima, kaže se u izvještaju SAD-a vijeću.

"Idući dan Rusija je odbacila poziv i zauzela nuklearnu elektranu Zaporižje. Rusija s ukrajinskom civilnom infrastrukturom postupa kao s vojnom nagradom, te pokušava uskratiti Ukrajini upravljanje nad vlastitim energetskim resursima i koristiti postrojenje kao bazu za vojne akcije protiv Ukrajine", dodaje se.

Ruski veleposlanik nije odmah odgovorio IAEA-u. 


17:00 - Rusija će ove godine u EU izvesti 50 milijardi prostornih metara manje plina nego u 2021., izjavio je potpredsjednik ruske vlade Alexander Novak, prema novinskoj agenciji Interfax, što bi značilo da će se isporuke smanjiti za trećinu.

Prošle je godine Rusija u EU otpremila oko 150 milijardi prostornih metara plina.

Ruski izvoz energenata u Europu znatno se smanjio u ovoj godini zbog strogih kaznenih mjera kojima je Zapad reagirao na rusku invaziju na Ukrajinu i zatvaranja ruskog plinovoda Sjeverni tok 1 nakon problema s povratom opreme poslane na servis u Siemens Energy.

Isporuke je smanjila i ukrajinska blokada tranzitne točke Sohranivka zbog, kako je objasnio operater ukrajinskog plinskog sustava GTSOU ruskog preusmjeravanja plina u pobunjeni Luhansk, i rusko zatvaranje cjevovoda Yamal kojim plin stiže u Poljsku. Rusija je prije invazije podmirivala oko 40 posto europske potražnje za plinom, a taj je udio u međuvremenu pao na devet posto.

Ruski Gazprom priopćio je u četvrtak da je njegov izvoz prirodnog plina u zemlje izvan Zajednice Neovisnih Država (ZND) od početka godine do 15. rujna smanjen za 38,8 posto, na 84,8 milijardi prostornih metara. Smanjene isporuke ruskog plina potaknule su snažan rast cijena u Europi i EU razmatra mogućnost uvođenja cjenovnog limita. Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je prošlog tjedna da će Rusija u tom slučaju prestati izvoziti svoje energente u Europu.

Viši menadžer u Gazpromu rekao je u četvrtak da nema alternative ruskom plinu za Europu. "Ne postoji zemlja koja može isporučiti resurse usporedive s onima polja u Sibiru i na poluotoku Jamal", rekao je zamjenik glavnog izvršnog direktora Gazproma Oleg Aksjutin.


16:00 -  Ruski predsjednik Vladimir Putin je u četvrtak na sastanku s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom osudio pokušaje zapada da stvori "jednopolarni svijet" a Xi je Putinu rekao da Kina želi preuzeti svoju ulogu "velike sile" s Rusijom. 

Putin i Xi su se sastali na samitu Šangajske organizacije za suradnju (SCO), koji se održava u Samarkandu u Uzbekistanu, prvi put od ruske invazije na Ukrajinu.

"Pokušaji da se stvori jednopolarni svijet su poprimili jednu apsolutno ružnu formu i potpuno su neprihvatljivi", rekao je Putin kineskom predsjedniku.

"Jako cijenimo uravnoteženo stajalište naših kineskih prijatelja po pitanju ukrajinske krize", dodao je Putin čija je zemlja zbog invazije na Ukrajinu na udaru strogih zapadih sankcija.


14:28 -  Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zakharova izjavila je u četvrtak da bi SAD "prešao crvenu liniju" ako opskrbi Kijev s projektilima većeg dometa te bi tako postao "strana u sukobu".

Zakharova je dodala da Rusija "zadržava pravo braniti svoj teritorij". Podsjećamo, Ukrajina već koristi američke topničke raketne sustave visoke mobilnosti, ali ne i rakete većeg dometa američke proizvodnje.

Photo: EVGENIA NOVOZHENINA/REUTERS
Foto: EVGENIA NOVOZHENINA/REUTERS


13:45 -  Ukrajinska državna granična služba spasila je pet tinejdžera koje su ruski vojnici sedam dana držali zaključane u podrumu u nedavno oslobođenom gradu Kupiansku u regiji Harkov.

Tinejdžeri, četiri djevojke i mladić, u dobi od 15 do 17 godina, studenti su iste obrazovne ustanove. Rekli su da su ih ruski vojnici bez objašnjenja zatvorili u podrum.

 

"Sada su na sigurnom", objavila je državna granična služba na Telegramu.


12:04 - Jedan od vođa koje je Rusija postavila u okupiranoj regiji Herson, Kiril Stremousov kazao je za ruske RIA novosti da su odbili pokušaj ulaska ukrajinskih snaga u regiju preko Kinburna.

"Pokušaj iskrcavanja bio je isključivo na Kinburn, ali sve je odbijeno, nacisti nemaju šanse ući u regiju Herson", kazao je za RIA Novosti, prenosi The Guardian.

Prema njegovim riječima, ukrajinski desant je, najvjerojatnije, krenuo iz Očakiva.

“Tamo postoje točke, vojne baze koje su ostale još iz vremena Sovjetskog Saveza. Ali sve je kontrolirano, vidi se cijeli perimetar. Nacisti nemaju apsolutno nikakve šanse da uđu s mora”, naglasio je Stremousov. Ranije je rekao za RIA Novosti da su njihove snage ubile oko 120 ukrajinskih vojnika dok su pokušavale iskrcati trupe.


10:42 -  Pogledajte fotografije štete nastale nakon ruskog granatiranja vodovodnog sustava

Ukrainian police patrol an area, as Russia's attack on Ukraine continues, in the town of Izium
1/4

9:35 -  Ukrajinske oružane snage objavile su njihove procjene ruskih gubitaka od početka rata. Napominjemo, ove brojke nisu neovisno potvrđene.

Ukrajina tvrdi da je do sada poginulo oko 53 850 ruskih vojnika, te da su oborili 250 aviona i 215 helikoptera.

 

 


9:13 - Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen stigla je u Kijev. Najavila je sastanak s predsjednikom Volodomirom Zelenskim i s ukrajinskim premijerom Denysom Shmyhalom.

 


8:41 -  Britansko Ministarstvo obrane objavilo je najnovije obavještajne podatke s terena u Ukrajini.  Navode da su neke ruske jedinice se povlačile organizirano uslijed ukrajinske protuofenzive, dok su druge bježale u panici.

 


8:38 -  Ruski dužnosnik koji je zatražio ostavku Vladimira Putina ne odustaje unatoč tome što su ga financijski kaznili zbog njegovih zahtjeva i zaprijetili mu zatvorom.

"Nastavit ćemo inzistirati na njegovoj ostavci", kazao je Nikita Juferev, općinski dužnosnik u St. Peterburgu. Kazao je kako to radi za svoju djecu jer žele da mogu slobodno se izražavati na prosvjedima.

"Ne želim da se boje policijske osvete", naveo je.


7:21 - Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski kaže da će Ursula von der Leyen posjetiti Kijev u četvrtak. U svom noćnom obraćanju u srijedu, Zelenski je rekao da će predsjednica Europske komisije posjetiti Ukrajinu dok Ukrajina nastavlja s nastojanjima za punopravno članstvo u EU, a dolazi dan nakon što je predstavnik Kijeva prisustvovao punom sastanku Europskog parlamenta.


7:10 - Ruski predsjednik Vladimir Putin stigao je u uzbekistanski grad Samarkand u sklopu priprema za sastanak s kineskim kolegom Xi Jinpingom. Putin i Xi sastat će se u četvrtak poslijepodne. Dvojica čelnika su u Uzbekistanu kako bi sudjelovali na sastanku Šangajske organizacije za suradnju, regionalne sigurnosne skupine. Oni će također održati trostrani sastanak s predsjednikom Mongolije, Ukhnaa Khurelsukhom. 


7:00 - Ukrajinske službe u gradu Krivij Rih bore se da spriječe štetu na vodovodnom sustavu nastalu u ruskim raketnim napadima. Najveći grad u središnjoj Ukrajini, s procijenjenim predratnim stanovništvom od 650.000, bio je u srijedu na meti osam krstarećih projektila, rekli su dužnosnici.

U izvješću Instituta za proučavanje rata (ISW) navodi se da su snimke pokazale porast razine rijeke Inhulets u Krivij Rih za 2,5 metra.

- Vodocrpilište je uništeno. Rijeka je probila branu i izlila se iz korita. Stambene zgrade su samo nekoliko metara udaljene od rijeke - objavila je ukrajinska zastupnica Inna Sovsun na Twitteru.

Raketni napadi pogodili su branu akumulacije Karachunov, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u video obraćanju objavljenom rano u četvrtak. Vodovodni sustav nije imao vojnu vrijednost i stotine tisuća civila svakodnevno ovise o njemu, rekao je.

VIDEO Ukrajinci sve više napreduju: Stigli na 50 kilometara od granice s Rusijom?

Ključne riječi

Komentara 20

LE
lektor
08:14 15.09.2022.

Je li oštećen vodovodni sustav, ili ipak vodni?

OP
Ovaj_put
11:15 16.09.2022.

Ništa neobično zapadna propaganda.🤣🤣🤣

OP
Ovaj_put
11:19 16.09.2022.

Jučer je u Njemačkoj održan prvi prosvjed zbog kruha,. U Hannover su iz cijele zemlje došli vlasnici 50-ak pekara koji su organizirano prosvjedovali gradom. Pekari su tražili prekid neodrživog rasta cijena energije, kao i hitno pokretanje Sjevernog toka 2.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije