Sve manje saveznika

Vladimir Putin sve izoliraniji u Rusiji i inozemstvu: Ima li izlaznu strategiju?

FILE PHOTO: Russian President Putin attends a news conference in Astana
Foto: SPUTNIK/REUTERS
1/10
17.10.2022.
u 14:50

Jedini način da se Putin izvuče iz zbrke koju je sam stvorio je dobiti rat u Ukrajini ili barem ishoditi dovoljno ustupaka, ali to je sada vrlo malo vjerojatno

Jedna od često citiranih maksima Vladimira Putina je da je "ponekad potrebno biti usamljen da bi dokazao da si u pravu". Dok se njegova nesretna invazija na Ukrajinu odugovlači, čini se da sluša vlastiti savjet. Putin se doima sve izoliranije, ne samo na svjetskoj sceni, nego i unutar Rusije. Što duže rat bude trajao, to će mu biti teže izvući se s bilo kakvim kredibilitetom, bilo u zemlji bilo u inozemstvu.

U nedavnom glasovanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda kojim se osuđuju ruski lažni "referendumi" o pripajaju dijelova Ukrajine, Putin je doživio žestoku osudu, sa 143 glasa za, 35 suzdržanih i pet protiv (uključujući samu Rusiju).

Ako je glasovanje bilo kakav pokazatelj, Rusija ima točno četiri prijatelja: Sjevernu Koreju, Siriju, Bjelorusiju i Nikaragvu. Budući da je u svom bizarnom govoru o aneksiji 30. rujna Putin najavio kako će Rusija predvoditi “antikolonijalni pokret”, ovaj podatak ne ulijeva povjerenje.

VIDEO: Novi napadi na Kijev, odjekuju eksplozije. Guverner Luhanska: 'Rusi brišu oslobođena mjesta s lica zemlje'

Moćni akteri koji su bili suzdržani od glasovanja, poput Kine i Indije, javno su signalizirali svoju zabrinutost zbog Putinova rata, piše The Conversation.

Na Bliskom istoku, gdje je Moskva pokušala izgraditi diplomatski utjecaj oko svoje vrlo upitne podrške nemiješanju, energetski divovi Katar i Kuvajt pozvali su na poštovanje teritorija Ukrajine. Bliže kući, sve članice Zajednice neovisnih država bile su suzdržane, s izuzetkom Gruzije i Moldavije koje su glasovale za osudu Rusije, te Bjelorusije koja je stala uz Moskvu.

Na domaćem frontu Putin odaje sliku nepovezanog vođe kojem je teško držati suparničke frakcije pod kontrolom. Nedavne kritike najvišeg ruskog vojnog vodstva usmjerene su na ministra obrane Sergeja Šojgua i načelnika Glavnog stožera Valerija Gerasimova.
Čini se da su glavni nezadovoljnici Jevgenij Prigožin, šef Wagner grupe (navodno "privatna", a zapravo državna vojna kompanija) i Ramzan Kadirov, šef ruske Čečenske Republike.

Takve kritike Putinu predstavljaju problem, i to ne samo zbog gole ambicije i neodgovarajuće prilagodbe na novonastalo stanje. Nije mu bilo teško "očistiti" niže razine ruskog elitnog kadra, vojsku, obavještajne službe i druge dijelove ruske birokracije. Međutim, Šojgu je jedan od najmoćnijih ljudi u Rusiji nakon Putina. Iako bi se njegovom smjenom riješio potencijalnog suparnika, Putin bi time uznemirio delikatno uravnotežen krug pokroviteljstva i moći, što bi se na kraju moglo obiti o glavu upravo njemu.

Istina je da je Putin obuzdao pobunu među stanovništvom. Procijenjenih 700 tisuća Rusa koji su pobjegli iz zemlje nakon Putinove naredbe o mobilizaciji više ne predstavljaju razlog za zabrinutost. Međutim, ako borba za položaj na vrhu potakne nezadovoljstvo naroda, Putin bi se mogao naći zarobljen između dvije nezadovoljne skupine. S jedne strane to su ruski građani koje šalje u rat, a s druge ruske elite od kojih se očekuje da izvršavaju njegove naredbe bez pogovora, a onda padnu kada ne uspiju.

VIDEO: Ukrajinci iz rijeke izvlačili ruski tenk ostavljen prilikom povlačenja

Postoje znakovi da se to već događa. General Andrej Kartapolov, član ruskog parlamenta i donedavni šef utjecajnog Vijeća za obranu, otvoreno je pozvao vladu da "prestane lagati" stanovništvu o svojim vojnim neuspjesima u Ukrajini.

“Narod zna”, primijetio je Kartapolov i dodao: "Nisu naši ljudi glupi, vide da im ne govore istinu i to može dovesti do gubitka vjerodostojnosti."

Pa kako se onda Putin izvlači iz ove zbrke koju je sam stvorio? Realno gledano, jedini način da to učini je dobiti rat u Ukrajini, ili barem dobiti dovoljno ustupaka koji bi mu omogućili da to pretvori u pobjedu. Međutim, to je sada vrlo malo vjerojatno. Putin je proširio parametre sukoba podupirući narativ koji potencira ruska krajnja desnica da on nije u ratu samo s Ukrajinom, već i sa samim NATO-om.
Putin je to očito procijenio potrebnim za prikupljanje sve slabije domaće podrške. Ali to je također redefiniralo njegov koncept pobjede.

Kako bi "pobijedile" u Ukrajini, ruske oružane snage sada moraju ne samo postići svoje deklarirane ciljeve, već ih dramatično premašiti, prisiljavajući Zapad da prihvati Putinove zahtjeve za novim sigurnosnim sporazumom u Europi pod njegovim uvjetima. Još jedan problem za Putina je to što je malo vjerojatno da će Ukrajina izaći u susret Putinu, bilo na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski već je rekao da će pregovarati samo s "novim predsjednikom" Rusije. Također je udvostručio ratne ciljeve Ukrajine, koji se svode na potpuno oslobađanje njezina teritorija. Spektakularni napad na Kerčki most bio je izravna uvreda za Putina, koji je osobno nadgledao njegovu izgradnju. U usporedbi s klonulim ruskim moralom, to je također simboliziralo osjećaj među Ukrajincima da se tok rata okrenuo.

Konačno, ruski vojni položaj u Ukrajini sada izgleda beznadno. Njihove snage su iscrpljene i nastavljaju se povlačiti. Putinova odluka da imenuje Sergeja Surovikina, generala koji je naredio neselektivna bombardiranja u Siriji i Čečeniji, da nadgleda ruski rat, pokazala se promašenom.

Doista, njegov zaokret prema taktici masovnih napada krstarećim projektilima na ukrajinske naseljene centre i postrojenja za proizvodnju električne energije potpuno se izjalovio: učinio je Ukrajince je još više ujedinio u želji da se bore, dok je na globalnom planu napad doživljen kao osvetnički čin gubitnika.

U nemogućnosti da pobijedi na bojnom polju, Surovikin je do sada potrošio oko 400-700 milijuna američkih dolara na rakete iz sve manje zaliha u pokušaju da zastraši stanovništvo Ukrajine. Uz to, napadima su bili izloženi i gradova koje je Putin "anektirao", pa ispada da su Rusi gađali vlastiti teritorij i ljude.

VIDEO: Stanovnici Kijeva nakon raketiranja: 'Umiru civili, sve zbog hira jednog idiota koji vodi Rusiju'

Rezultat svega je da Putinu preostaje samo jedna opcija. Ako se ne odluči na dramatičnu eskalaciju rata i posezanje za nuklearnim arsenalom, što je samo po sebi prepuno rizika, morat će pronaći način da sačuva obraz. Putin je to nedavno pokušao učiniti na tri načina. Zanimljivo, svi su u suprotnosti s njegovim uobičajenim nasiljem i prijetnjama i ukazuju na rastući osjećaj da je njegov položaj neodrživ.

Prvi je bio kada su turski diplomati prenijeli Putinovu želju za novom "velikom nagodbom" s Europom. To je navodno predviđalo razgovore između Rusije, SAD-a i EU-a. Međutim, Ukrajina je bila isključena iz procesa, a od prijedloga je malo toga proizašlo.

Drugi se povezuje s osnivačem SpaceX-a Elonom Muskom, koji je tweetao mirovni prijedlog za Ukrajinu i upozorio da će Rusija upotrijebiti nuklearno oružje ako njezine baze na Krimu i Crnom moru bude ugrožene. Unatoč poricanju da je razgovarao s Putinom, Muskov prijedlog uvelike se podudarao s Putinovim prošlim zahtjevima, uključujući specifične detalje o pristupu slatkoj vodi za Krim.
Treći je iznio ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, koji tvrdi da će Putin biti otvoren za mirovne pregovore s američkim predsjednikom Joeom Bidenom na nadolazećem summitu G20 na Baliju.

Zapad ne bi trebao reagirati na ove nagovještaje iz Kremlja, navodi The Conversation. Kao prvo, oni samo ponavljaju svoje dugogodišnje ultimatume. S druge strane, Putin je ignorirao svako prethodno diplomatsko odstupanje koje mu je ponuđeno i umjesto toga još brutalnije napadao Ukrajinu.

Vjerojatnijim se čini da će svaki prekid vatre Putin koristiti samo kao stanku da pregrupira svoje snage za ponovni napad. Američki predsjednik Joe Biden već je rekao da nema namjeru sastati se s Putinom, a nedavno objavljena američka Nacionalna sigurnosna strategija daje sliku kontinuiranog nepovjerenja u Putinove namjere.

U konačnici, ako dođe do mira u Ukrajini, to će biti nešto do čega Putin mora sam doći. Inače, čini se sve vjerojatnijim da će ga ukrajinske oružane snage dovesti do te spoznaje. I premda bi Putinu svako popuštanje bilo neprivlačno i neugodno, on je već izgubio dostojanstvo. Sada samo ostaje za vidjeti hoće li zadržati svoju političku kožu.

VIDEO: Hit izjave Andreja Plenkovića: 'Je li alergija? Je li jugo?', 'Grintavac, Gargamel...', 'Ni psu, njegove cipele'

Komentara 4

DU
Deleted user
22:57 17.10.2022.

bili smo svi mi izolirani za vreme korone i evo nas opet mlatiti praznu slamu

Avatar DIXI
DIXI
13:06 18.10.2022.

Niti Adolf nije imao izlaznu strategiju 1945. jer je svoju osobu i život poistovjetio s osvajačkim ciljem. Na kraju je izjavio da je cijeli njemački narod izdajica i da treba završiti s njim. Kad su ga Rusi opkolili u bunkeru,, sam je sebi presudio. Vjerojatno će se naći izlaz kad i Putina Rusi opkole.

FU
Fusnota
14:54 17.10.2022.

Ako je Hrvatska uvezla više plina u 9 mjeseci nego cijele 2021. Europske zemlje uvoze rekordne količine ruskog LNG-a po tržišnim cijenama, navodi Bloomberg. Francuska je između siječnja i rujna ove godine kupila oko 6 posto više ruskog LNG-a nego cijele prošle godine; Španjolska je ove godine već oborila svoj rekord u uvozu ruskog LNG-a, a Belgija je na putu da učini isto.

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije