– Najpoznatije naše jelo je boršč, koje je slično međimurskom kiselom kupusu s rajčicom. Tijesto punjeno mljevenim mesom zove se peljmeni – nabraja Olga Branilović, koju je prije 15 godina ljubav dovela iz ruskog Volgograda u Međimurje.
– Kad sam stigla u Hrvatsku, kuhinja mi je bila najmanji problem jer ima dosta sličnosti s ruskom. Puno je teže bilo svladati jezik i upoznati običaje. Početak je bio vrlo težak, ali tako je i obično u životu, zar ne? – smije se Olga, jedna od članica Kalinke, udruge ruskog govornog područja u Međimurju.
Kalinka je u Donjem Kraljevcu organizirala manifestaciju “Ruska kuhinja na međimurskom stolu”. Pokazale su i nošnje te dio običaja koje nastoje sačuvati, pa ih prenose na mlađe generacije.
– Ruski sam počela učiti prošle godine u školi, kao izborni predmet. Zanima me jer je to materinji jezik moje mame – kaže učenica Aleksandra Črep. U Međimurju živi oko 200 žena s ruskog govornog područja. Većina njih u Hrvatskoj je drugu domovinu pronašla zahvaljujući ljubavi. U Rusiji i Ukrajini upoznale su Međimurce na privremenom radu, zaljubile se i spakirale kovčege.Teško im je pao rastanak s roditeljima i rodbinom od koje su udaljeni i do 7000 kilometara.
– Od dolaska trudimo se komadić Rusije predstaviti u Hrvatskoj. Želimo pokazati svoju tradiciju, kulturu i gastronomiju. Već tri godine u školama se organizira učenje ruskog jezika i kulture, prema programu koje je odobrilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta, jer želimo da naša djeca, koja su rođena u Hrvatskoj, nauče materinji jezik. Školu polazi više od 70 djece – napominje Nadežda Črep, predsjednica udruge Kalinka, osnovane 2007. godine.
Veleposlanik Ruske Federacije dr. Robert Markaryan ističe da nema nikakvih problema u suživotu ruske nacionalne manjine i Hrvata, te da nije zaprimio ni jednu pritužbu o diskriminaciji. Na pitanje kako to da su gotovo sve pripadnice te manjine žene, veleposlanik je, nasmijavši se, diplomatski odgovorio: “Hrvati su jako lijepi muškarci, pa se žene udaju za njih!”
