Ministarstvo za demografiju smatra jednom od značajnih mjera demografske obnove to što će izmjenama i dopunama Zakona o doplatku za djecu koje će biti na snazi od 1. srpnja pravo na 200 kn dječjeg doplatka imati i obitelji kojima prihod po članu obitelji iznosi do 2328 kn. Dosad su pravo na doplatak imale obitelji kojima prihod po članu obitelji nije prelazio 1663 kn. No, može li se ta mjera nazvati ozbiljnom mjerom obiteljske i demografske politike kad se za 200 kn djetetu ne mogu kupiti ni kvalitetnije tenisice?
Slovenci bolji od nas
Pravo na 200 kn doplatak imaju obitelji s prihodom po članu obitelji od 1120 do 2328 kn pa će sad četveročlana obitelj s dvoje djece u kojoj roditelji imaju plaću do 4656 kn ili ukupne prihode do 9312 kn dobiti po 200 kn za djecu. Doplatak od 300 kn, kao i dosad primat će obitelji kojima prihod ne prelazi 543 kn po članu, 250 kn dobivat će obitelji u kojima je prihod po članu od 543 do 1120 kuna. Inače dječji doplatak je pravo sve djece u nizu zemalja EU. Ako se ne možemo uspoređivati s Irskom u kojoj iznosi 140 eura ili s Njemačkom u kojoj je 192 eura jesmo li ga mogli bar povećati na protuvrijednost 50 eura? I u Sloveniji je prosječni dječji doplatak 76 eura, a od nas je lošija Rumunjska s 20 eura doplatka. Sociolog, prof. dr. Siniša Zrinščak drži da je svaka mjera dobrodošla, ali doplatak kod nas ostaje i dalje socijalna mjera s obzirom na iznose koje djeca dobivaju i nema funkciju demografske i obiteljske politike.
– Naravno da to nije značajna demografska mjera, možda bi bilo bolje da se povećao doplatak obiteljima koje su ga dosad primale, pa da nešto i znači, umjesto proširivanja osnovice. Uz ogradu da je svaki pomak dobar dok nemamo širu sliku kako se takve mjere uklapaju u plan razvoja demografske i obiteljske politike, jesu li korak prema nečemu, riječ je o parcijalnim mjerama koje su gotovo besmislene. U mnogim županijama nemamo ni vrtića, nitko se nije uhvatio problema tržišta rada i mogućnosti kombinacije obiteljskih i poslovnih obveza i dok se ta tema ne postavi kao ključna društvena i politička nikakve mjere neće donijeti rezultate – drži Zrinščak. Prof. socijalne politike Zdenko Babić pozdravlja napor Vlade da proširi obuhvat djece koja će primati dječji doplatak, dodajući da iznosi cenzusa i osnovica za doplatak nisu mijenjani 12 godina. – Istina je da su ti iznosi prilično niski i bilo bi ih uputno povećati, ali će određeni broj obitelji koje ovim izmjenama uđu u sustav doplatka ostvariti i pravo na pronatalitetni dodatak od po 500 kn za treće i četvrto dijete pa će obitelj s troje djece ukupno imati pravo na 900 kn, a obitelj s četvero djece 1400 kn. Za obitelji s većim brojem djece ova će mjera imati određene učinke na kućni proračun, ali se slažem da bi trebalo povećati iznose doplatka za obitelji s jednim ili dvoje djece – kaže Babić.
Ispravljena nepravda
Drži da će se ovime donekle ispraviti “nepravedni položaj” obitelji s nižim i nižim srednjim dohocima koje dosad nisu imale pravo na doplatak.
Mala Švicarska.