Sjedinjene Države su se vratile. Europa čeka spremna ponovno se povezati sa starim i pouzdanim partnerom i udahnuti novi život u dragocjen savez, poručila je jučer predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Istovremeno EU kohorte, svi oni kojima je Unija ne samo posao već i uvjerenje i nadasve dom, otvarali su šampanjce i, ne birajući riječi, slali sad već bivšeg predsjednika Donalda Trumpa iz Bijele kuće u paklenu rupu, kako je ovaj jednom nazvao Bruxelles. Ove dvije poruke razlikuju se samo po registru, dok je značenje jednako: Dobro je da smo se riješili Trumpa. Bidenu, uzdamo se u tebe da vratiš stari red.
Povratak multilateralizmu
Velika su očekivanja od mandata Joea Bidena. Ali možda su još veći izazovi pred njim. Prije svega situacija u vlastitoj zemlji, ionako podijeljenoj, a sada se vidi, i sklonoj nasilju i nedemokratskim incidentima kao refleksu trumpizma, koji je uhvatio duboke korijene u dijelu društva, onima koji su se osjećali iznevjerenima i ostavljenima po strani od vlasti i vladajuće kulture te globalizacije. Druga ključna točka, koja već neko vrijeme prati SAD, odnos je s Kinom, koji će i dalje ostati prioritet.
Bidenov mandat u prvom će se redu promatrati kroz rakurs onog Trumpova, koji će ga u stopu pratiti i s kojim će se mjeriti. Biden bi, očekuje se u EU, trebao biti reakcija na Trumpove akcije. Neuralgična točka transatlantskih odnosa, nada se većina europskih lidera, uklonjena je, a najveća žrtva Trumpova mandata – multilateralizam – sada ima šansu za oporavak.
Video - Granić: Biden ima tri zadaće
Od Bidena se očekuje da ponovno izgradi ono što je Trump porušio, a cijeli je niz organizacija, saveza i institucija koje je Trump destabilizirao povlačenjem, pasivizacijom ili napadima. Pokosio je UN, napustio UNESCO, Vijeće za ljudska prava, doveo u pitanje financiranje mirovnih operacija, maksimalno reducirao aktivnosti, a jedino područje u kojem je SAD ostao aktivan jest Vijeće sigurnosti.
U taj prazan prostor ušla je Kina, što se najbolje vidi u primjeru Svjetske zdravstvene organizacije. Izašao je i iz Pariškog klimatskog sporazuma. Stoga Bidenova poruka da se vraća u Klimatski sporazum daje signal da će multilateralizam, temeljni politički koncept kako kod samog Bidena tako i njegove Demokratske stranke, provesti u djelo. Snažna, ali i liderska Amerika, nije fraza – ona je potrebna ne samo zbog napretka već i zbog transformacije nekih tijela, kao i Svjetske trgovinske organizacije. Od Bidena se ponajprije očekuje stabilnost koja će istisnuti nervozu i nesigurnost koju je Trump unio u, primjerice NATO, ne legitimnim zahtjevima za povećavanje uplata, već prijetnjama mogućeg američkog povlačenja.
U odnosu prema EU treba biti realan – i prije Trumpa američki je interes bio negdje drugdje, i prije su se vodile borbe oko trgovinskih sporazuma i sad već emblematske klorirane piletine, ali ni jedan američki predsjednik nije aktivno pokušao razoriti EU blok niti ga je zvao neprijateljskim. Europa očekuje strukturirani dijalogu sa SAD-om kroz sve kanale, a tu bi ulogu moglo odigrati zatopljavanje odnosa u sklopu grupacije G7 gdje sjede Njemačka, Francuska i Italija, što će posljedično imati utjecaja i na odnose s EU.
Hrvatska, pak, u novoj jednadžbi, ne bi trebala osjetiti velike promjene jer ni za Trumpova mandata nije imala problema – s jedne strane strateški su ciljevi kompatibilni, a s druge nije dovoljno velika da bude predmet njegove pozornosti. Odnosi sa SAD-om su bilateralno na visokom stupnju partnerstva i savezništva, procesi koji su pri kraju, vize i oslobađanje od dvostrukog oporezivanja normalno teku, vojna suradnja je na visokoj razini.
Verzirani Blinken
Očekivanja od Bidena za regiju zapadnog Balkana su podijeljena. Jedan dio poznavatelja smatra da će SAD, nakon dugo vremena, ponovno posvetiti pozornost tom dijelu svijeta, citirajući i Bidenovu prošlost, možda najbolje poznavanje regije od svih tadašnjih američkih političara i osudu Slobodana Miloševića, ali i Ratka Mladića i Radovana Karadžića, koje je jasno nazvao ratnim zločincima. Bidenov ministar vanjskih poslova Antony Blinken bavio se BiH i Kosovom i verziran je u probleme u regiji, što otvara vrata mogućem jačem angažmanu.
No s druge strane, neki smatraju kako bi se za to trebalo još malo pričekati – State Department se mora oporaviti od mjera štednje, a Amerika ima prioritetnija područja djelovanja – Bliski istok, nuklearni sporazum i američka vojna nazočnost u Aziji, pitanje Afganistana, Sirije i odnosa s Kurdima. Biden, kao možda ni jedan predsjednik do sada, počinje mandat s velikim očekivanjima, ali i s još više problema.
Biden i Kamala podupiru tzv."građansku" BiH, odnosno protive se stvaranju trećeg entiteta, tako da njegova politika zasigurno ne odgovara Hrvatskim interesima