Nakon što je premijer Andrej Plenković najavio da bi se mogao uključiti u pregovore sa sindikatima u vezi s osnovicom za plaće u državnim i javnim službama koji se nastavljaju danas u popodnevnim satima, ne otkrivajući s kakvom bi novom ponudom mogao pred sindikaliste, članovi različitih sindikata s kojima smo razgovarali sumnjaju u scenarij u kojem se sam premijer uključuje u pregovore, kako bi upravo pred članovima i javnosti ostavio dojam da će upravo on riješiti problem. Nakon što njegovi ministri nisu, pa na stol iznijeti upravo ono što su svi udruženi sindikati i tražili od Vlade.
- Zajednički stav svih jedanaest sindikata jest da tražimo povećanje osnovice za osam posto od 1. listopada te za još pet posto od 1. siječnja i barem za sada nema odstupanja od toga zahtjeva. Uostalom posljednja ponuda Vlade je odbijena. Eventualno uključenje premijera Plenkovića u pregovore neće značajno promijeniti stvari jer mislimo da premijer neće pristati na zahtjeve sindikata. Vjerujemo da će i nakon današnjeg sastanka biti izjašnjavanja članova - komentirali su za Večernji list pojedini članovi različitih sindikata.
No jasno je, iako svi sindikati nastupaju zajednički, daleko su od jedinstva, još dalje su od toga da mogu i trebaju jedni drugima vjerovati. To sigurno zna i sam premijer Plenković, ako nikako drugačije, onda na realnom primjeru koji se dogodio 2019. godine kada su članovi svih obrazovnih sindikata odlučili štrajkati i tako u štrajkašku povijest upisali najduži štrajk nastavnika u Hrvatskoj.
Podsjetimo, tada su svi zajedno četrdeset dana uvjeravali sve kako žele povećanje osnovice od 6,11 posto od koje nipošto neće odustati, da bi dva sindikata, Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, u konačni dogovorio bez znanja preostala dva sindikata iz obrazovnog sustava, dodatke umjesto koeficijenata. Pa je onda između svih obrazovnih sindikata, ali i njihovih članova nastalo pravo nezadovoljstvo, ali i vidljivo nejedinstvo - iz kojeg su deblji kraj izvukle čistačice, kuharice u školama, domari - dakle nenastavno osoblje. I svi oni koji su vjerovali da se doista bore svi zajedno. Stradali su i učenici ali to je sasvim drugačija priča. Dakle i sada u pregovorima postoji itekakva opasnost, što se oni budu više otezali da na površinu isplivaju oni koji bi mogli pristati i na niže iako su, kao i za tog velikog štrajka samo nastavnika, učitelja i profesora, uvjeravali svoje članstvo da neće odstupiti. Naročito kada zajednički nastupaju svih 11 sindikata i naročito kad pojedini sindikati uz ove zahtjeve, pregovaraju i za granske ugovore kao što je to slučaj sa sindikatima socijalne skrbi, pa tu bez sumnje postoje još veči pritisci i s jedna i druge strane.
A što danas očekivati?
Iznenadi li Plenković u PR maniri velikog spasitelja zaposlenika javnih i državnih službi, pa da sindikatima ono što su tražili - svi idu kućama sretni i zadovoljni i sve se najavljene akcije otkazuju.
Ponudi li, barem kako tvrde svi sindikati, bilo kakvu drugu opciju onda nakon današnjeg sastanka sindikalni pregovarači ponudu na izjašnjavanje dostavljaju svojim članovima. Odbiju li članovi tu ponudu, ide mirenje, a tek nakon tog sindikati mogu pokrenuti štrajkaške aktivnosti. U tom scenariju, da danas na stolu ne bude ono što su tražili sindikati, nastavljaju se pripreme za prosvjede koji će biti neovisni potencijalnim štrajkovima.
Prvi bi se tako prosvjed trebao održati u utorak 8. studenog, bio bi znatno manje i organizirao bi se ispred ustanovama prosvjednika, dok bi 15. studenog bio organiziran veliki zajednički prosvjed svih 11 sindikata. U tom scenariju i 8. i 15. studenog učenici, barem kako smo provjerili kod obrazovnih sindikata, neće, po sadašnjim planovima i stavovima biti bez nastave. Budući je to zajednička akcija svih sindikata intencija je da se u svakoj školi osigura redovna nastava za spomenuta dva dana - jer tada na prosvjed neće morati priključiti se svi nastavnici, profesori i učitelji.
Samo im reci da ćeš raspisati izbore i predati vlast Grbinu, Benčićki i Grmoji. Pristati će na sve !