Hrvatski sabor izmijenio je u petak Zakon o izbornim jedinicama za izbor saborskih zastupnika, pa će on, umjesto prvotno predviđenog 1. listopada, na snagu stupiti osmog dana od dana objave u Narodnim novinama. Izmijenjen je glasovima 77 zastupnika saborske većine, oporba se nije uključila u glasovanje.
Zakon je donijet jednoglasno, sa 77 glasova, konstatirao je predsjednik Sabora Gordan Jandroković. Predmetni Zakon Sabor je donio prije 20-ak dana, no morao je na "popravni", jer ga je predsjednik Republike potpisao dva dana kasnije od dana kada je trebao stupiti na snagu.
VIDEO Milanović se osvrnuo na izborni zakon pa komentirao kritike Plenkovića: 'Ne može. Gubi se, makni se'
U njemu je, naime, stajalo da na snagu stupa 1. listopada, kada je prestao važiti postojeći Zakon, no predsjednik Zoran Milanović ga je potpisao 3. listopada, tumačeći da po Ustavu ima osam dana za potpis i da to ne mora učini u dva-tri dana. Zato je Vlada u hitnu saborsku proceduru uputila izmjene Zakona, intervenirajući samo u datum stupanja na snagu.
Sabor je odbio obvezati Vladu da do konca ove godine sredi Registar birača i uskladi ga sa stvarnim brojem državljana koji u Hrvatskoj imaju prebivalište, a što je tražio Klub Glasa i Centra.
GALERIJA Novi Zakon promijenio izborne jedinice: Ima ih deset, ovako izgledaju
Novi Zakon o izbornim jedinicama ne mijenja postojeći izborni sustav, ali u određenoj mjeri mijenja karte izbornih jedinica, slijedom čega će oko petina birača, tj. 22 posto, promijeniti jedinicu u kojoj glasuje. Zastupnici budućeg saborskog saziva birat će se po istom modelu kao i do sada, u 10 jedinica po 14 zastupnika, osam će izabrati pripadnici nacionalnih manjina, a tri hrvatska dijaspora, odnosno hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj u posebnim izbornim jedinicama. Novi zakon uvažava jednaku težinu biračkog glasa u svakoj jedinici i udovoljava uvjetima iz odluke Ustavnog suda, koji je u veljači 2023. ukinuo postojeći Zakon o izbornim jedinicama s 1. listopada ove godine.
Oporba: Je li zakon uopće na snazi?
Prije samo glasovanja, oporba je ustrajavala na odgovoru je li predmetni zakon na snazi ili nije, pozivajući se na nespretan odgovor resornog ministra na to pitanje, a kao krivca da se zakon drugi put našao u Saboru, označila je bahatost vladajuće većine, HDZ, pak, kao jedinog krivca za to označava predsjednika Republike.
Predsjednik Milanović je postupio suprotno Ustavu i odredbi da brine za usklađeno djelovanje državne vlasti, kazao je Damir Habijan (HDZ), držeći „nevjerojatnim“ da Suverenisti i Most toliko brane predsjednika.
Zakon je srušio vaš vođa, Milanović, koji degradira Sabor, kazao je.
Marijan Pavliček (HS) uzvraća da nije kriv predsjednik države koji je radio po Ustavu, nego bahatost vladajuće većine. Ako mislite da je predsjednik kriv, zatražite njegov opoziv, poručio je.
VEZANI ČLANCI:
Marija Selak Raspudić (Most) vladajuće proziva da su osramotili Sabor gurajući i pokušavajući sakriti protupravni prijedlog zakona, ističe da Saborom predsjeda osoba koja zakone naziva mišolovkama, a zakone predlaže ministar koji ne zna je li neki zakon stupio na snagu.
Anka Mrak Taritaš (Glas), Urša Raukar (Možemo) i Damir Bajs (Fokus) ustrajavaju na odgovoru je li Zakon o izbornim jedinicama na snazi ili nije? Ministar Malenica je rekao da nije važeći, ako nije, onda ne može imati izmjene i dopune, tumačila je Raukar.
Ivana Posavec Krivec najavila je da Socijaldemokrati neće glasovati o izmjenama Zakona, kao što nisu sudjelovali ni raspravi o njima. Stavljanjem tog zakona na dnevni red pogažene su osnovne norme demokracije, ako zakon mijenjamo samo u završnim odredbama, to je u suprotnosti s pravnom stečevinom Ustavnog suda, kazala je.
