Dok u Hrvatskom saboru upravo traje rasprava o prijedlogu zakona kojim bi se regulirao rad agencija za naplatu potraživanja, čelnik Hrvatske udruge agencija za naplatu potraživanja, Matija Arapović, reagirao je priopćenjem „na prozivke dijela saborskih zastupnika koji u svojim istupima pogrešno tvrde kako agencije za naplatu potraživanja posluju izvan zakona.“ Što se događa s prijedlogom zakona, što su govorili saborski zastupnici i kako im odgovara predstavnik agencija?
Nakon što su zastupnici Možemo i SDP-a predložili Zakon o prijedlogu Zakona o izmjeni zakona o kreditnim institucijama, kojim bi se zabranila prodaja dugovanja agencijama za naplatu koje nisu regulirane kao banke te omogućila prodaja samo drugim kreditnim institucijama, jednako reguliranim, i to ne bez pristanka dužnika koji se mora dobiti najmanje 60 dana prije prodaje, Vlada je predložila Saboru da prijedlog ne prihvati. Obrazloženje je gotovo ironično – oni će to napraviti još bolje i sveobuhvatnije do kraja godine, uz implementaciju NPL direktive.
SDP-ov Zvane Brumnić komentirao je kako je nelogično da jedna vlada može u obrazloženju dostaviti laž: - Imali smo dvije direktive o ovome: jedna je bila o sekuritizaciji kredita, i tu se radilo o najboljim kreditima, ovdje o najlošijim. Zašto se donosi ova direktiva? Jer su banke odradile loš posao, a one su sustav o kojem svi ovisimo. Da se ne dogodi 1998. i ono što se dogodilo zbog nenaplativih kredita. A ovdje govorimo o nenaplativim kreditima. Ova se priča ne rješava jer je vrijedna sedam ili osam mlrd. eura, a netko ju je dobio za milijardu ili dvije. Što se može s tih pet milijardi razlike? Jednom viceguverneru omogućiti da kupi jeftinu kuću! Svojoj direktorici ili njezinoj mami ili baki da kupi jeftin stan! Ne da se vrati dug. Zato imate problem s ovim zakonom! – istaknuo je Brumnić te dodao da bi ovaj zakon samo zaustavio problem dok se ne donese to tzv. sveobuhvatno rješenje koje, kaže, nema veze s ovim o čemu danas pričaju.
VEZANI ČLANCI:
- U direktivi doslovce piše da ćete nenaplativa potraživanja prodati nekome drugome i više nisu vaš problem. A ovdje se radi o građanima kojima je netko doslovno oteo imovinu – proziva zastupnik SDP-a. Peđa Grbin u svom je obraćanju opisao sastanak u HNB-u na tu temu kao nadnaravan te prenio kako su im u središnjoj banci doslovno rekli da im se dužnici žale što banke ne prodaju njihov dug agencijama, dok je nezavisni zastupnik Bojan Glavašević prozvao HZD-ovce za politički kukavičluk jer, kaže, ne vjeruje da itko od njih osobno ima nešto protiv zakona.
Bivši ministar financija Boris Lalovac istaknuo je kako je bankarski sektor (u kojem je i on godinama radio, op. a.) iznimno reguliran, a da mu se ovdje otvara tržište koje nije nikako regulirano te im to daje pravo postavljati pitanja. - Znate kad bi se ovaj zakon usvojio? Da možda fali 76. ruka i netko dođe s tim prijedlogom, usvojio bi se – zaključio je Lalovac podsjećajući na „Škibolin“ zakon o ništetnosti. Vesna Vučemilović iz Hrvatskih suverenista problematizirala je i pitanje članaka Ovršnog zakona temeljem kojih je moguće blokirati poslodavca radnika s dugovima što agencije često rade.
- Pitanje je koliko je to u skladu s Ustavom. Trebalo bi tražiti mišljenje Ustavnog suda – poručila je V. Vučemilović. Zakon će na glasanju u srijedu podržati i Klub zastupnika IDS-a čiji je zastupnik Emil Daus istaknuo da se i iz mišljenja Vlade može iščitati da sustav ne štima jer i Vlada najavljuje zakonske prijedloge kojima to kani regulirati, iako ne prihvaća prijedloge oporbe.
- Šteta, dva oporbena kluba imaju cilj pomoći riješiti problem zaštite dužnika dok se, i ako se problematika ne bude riješila sveobuhvatno. Kad je zaštita građana u pravu nadstranačko bi trebalo biti iznad stranačkog. Ili nekome nije u interesu da se to riješi? – kaže Daus.
Priopćenje iz HUAN-a stiglo je dok rasprava još traje i u njemu Matija Arapović tvrdi kako je rad agencija na naplatu potraživanja reguliran s više zakona, uredaba, pravilnika i podzakonskih akata, među kojima su Zakon o kreditnim institucijama, Zakon o obveznim odnosima, Zakon o provedbi ovrhe nad novčanim sredstvima, Ovršni zakon, odluke HNB-a o otkupu potraživanja itd.
- Time su netočne tvrdnje pojedinih saborskih zastupnika da agencije za naplatu potraživanja djeluju izvan zakona. Unatoč čestim i netočnim tvrdnjama o nereguliranosti ustupanja potraživanja, upravo Zakon o kreditnim institucijama izričito priječi da se dužnik nađe u lošijem položaju u slučaju ustupa tražbine novom vjerovniku. U slučaju neplaćanja, novi vjerovnik mora se ponašati i poduzimati sve zakonske radnje kakve bi mogao poduzeti i izvorni vjerovnik. HUAN pozdravlja najavu implementacije NPL Direktive u hrvatski zakonodavni okvir koja je najavljena do kraja ove godine – kaže Arapović.
U priopćenju piše i da agencije članice HUAN-a u svim realnim situacijama prakticiraju izvansudski proces naplate bez pokretanja ovršnog postupka koji generira osjetno manje troškove, kao i smanjenje ukupnog iznosa duga što, smatraju, ide u korist građanima te ih dovodi u položaj u kojem mogu razgovarati o svojim mogućnostima i dogovoriti individualan model otplate dugovanja, sukladno situaciji i njihovom pristupu procesu vraćanja duga. - Tako, suprotno tvrdnjama pojedinih saborskih zastupnika, dužnik u svakom trenutku može dobiti detaljan uvid u stanje svog duga i modalitete otplate koji su u pravilu fleksibilniji nego kod izvornog vjerovnika. Obveza svakog vjerovnika je da, prilikom prepuštanja potraživanja novom vjerovniku, obavijesti i dužnika o toj promjeni. Iako to nije zakonom propisano, agencije, članice HUAN-a, dužnike dodatno i samoinicijativno obavještavaju o preuzimanju duga i kontaktima na kojima se u svakom trenutku mogu dobiti detaljne informacije o stanju duga i mogućnostima otplate – kažu agencije te napominju da, suprotno navodima o „maltretiranju i ponižavanju“, agencije članice HUAN-a kontaktiraju dužnike unutar radnog vremena - od ponedjeljka do petka od osam do 20 sati, ili subotom od osam do 15 sati, ovisno o radnom vremenu pojedine članice, poštujući pritom dignitet dužnika koji je utvrđen i Kodeksom udruge.
VEZANI ČLANCI:
No, iako Matija Arapović navodi da agencije ponajprije prakticiraju izvansudski proces naplata potraživanja od dužnika koji, kako navodi: "generira osjetno manje troškove", tu su opciju pregovaranja u izravnom kontaktu omogućile banke kad su, upitno po osnovi povrede osobnih podataka, između ostalog, agencijama ustupile i podatke o brojevima telefona i e-mail adresama koje nisu zakonom propisane informacije nužne za provedbu posla prodaje potraživanja. Prema informacijama kojima raspolažemo i AZOP zbog toga pokrenuo i neposredan nadzor nad nekim kreditnim institucijama, no to ne potvrđuju ni AZOP, ni banke, ni HNB. HNB kaže da je se sve što kao supervizor saznaju u postupku nadzora poslovna tajna, a da je GDPR pod nadležnošću AZOP-a.
No u trenutku kada su povjeravali svoje osobne kontakt podatke kreditnim institucijama dužnici (koje AZOP zove ispitanici), nisu dali izričitu privolu kreditnim institucijama da u slučaju raskida ugovora o potrošačkom kreditiranju i prodaji njihovih dospjelih dugova trećima kreditne institucije smiju njihove osobne kontakt podatke ustupati trećim osobama, što bi, prema važećoj regulativi, predstavljalo povredu obveze čuvanja bankovne tajne. Nije zanemariva ni činjenica da je ispravan podatak o broju telefona dužnika ili točan podatak o valjanoj email adresi troškovno vrijedan podatak za agencije za naplatu potraživanja, jer to u većini slučajeva nisu javno dostupni podaci, niti su im za njih dužnici dali privolu. Dobivanje tog podatka od banke smanjuje im vrijeme ljudskog angažmana u traženju i ishođenju valjane privole ispitanika da bude kontaktiran od strane agencije.
Znači ono što šef HUAN-a naziva "osjetno manjim materijalnim troškom" ostvareno je kroz uštedu troška po osnovi povrede prava potrošača koji su kroz povredu prava na bankovnu tajnu (i prava na zaštitu osobnih podataka), zajamčenu člankom 156. i 157. Zakona o kreditnim institucijama, stavljeni u lošiji pravni ili stvarni položaj u odnosu na onaj koji su imali prema kreditnoj instituciji.
Matija Arapović u očitovanju također navodi kako agencije "dužnike dodatno i samoinicijativno obavještavaju o preuzimanju duga" čime kao šef udruge agencija za naplatu potraživanja pokazuje elementarni manjak poznavanja Zakona o obveznim odnosima. Naime, obavještavanje dužnika o promjeni vjerovnika nije dispozitivna već kogentna zakonska norma. Za koju je zakonodavac propisao da je dovoljna obavijest pisanim putem na prebivališnu adresu dužnika, a ne telefonski poziv.
Konačno, u očitovanju HUAN-a stvara se dojam kako su agencije za naplatu potraživanja neprofitne karitativne ustanove, a ne profitni centri međunarodnih korporacija, čemu u prilog ide činjenica o njihovim profitnim maržama i udjelima u konsolidarnim matičnim društvima koje ostvaruju. S obzirom na veličinu Hrvatske kao podružnice, udio prihoda koji stiže iz nje neproporcionalno je visok. Arapović se u priopćenju poziva na poštovanje digniteta dužnika sukladno etičkom kodeksu HUAN-a. No to je poštovanje izostalo prema obitelji preminulog dužnika u slučaju Dubenik, kada je šefica APS Croatia, posredstvom vlastite 80-godišnje bake dubioznim cesijama ovršila nekretninu preminulog dužnika. Da, HUAN ju je post festum izbacio iz udruge. No ne i B2 Kapital koji je upravo platio najveću kaznu za kršenje GDPR-a.
>> VIDEO Predsjednik Milanovića odgovarao na pitanja novinara u Slavonskom Brodu
Pravosudno-ovršna mafija