rođena 8-milijardita stanovnica Zemlje

'Šačica milijardera kontrolira onoliko bogatstva koliko i najsiromašnija polovica svijeta'

A medical worker checks on a newborn baby at a maternity ward inside a hospital as the world's population surged past 8 billion
Foto: ISSAM ABDALLAH/REUTERS
1/3
16.11.2022.
u 11:12

Šačica milijardera kontrolira onoliko bogatstva koliko i najsiromašnija polovica svijeta. Najbogatiji će živjeti i 30 godina dulje od najsiromašnijih, rekao je António Guterres

Projekcija UN-a za jučer je predvidjela, a populacijski sat, odnosno brojčanik svjetske populacije Worldometera oko 9 sati dosegnuo brojku od osam milijardi stanovnika i u 8.29 sati po hrvatskom, tj. 1.29 sati po lokalnom vremenu jučer je u Manili u Memorijalnoj bolnici “Dr. Jose Fabella” rođena Filipinka Vinice Mabansag, koja simbolizira 8-milijarditu stanovnicu i stanovnika Zemlje. Projekcije UN-a predviđaju da bi 9-milijarditi stanovnik mogao biti rođen za 15 godina, 2037., a 10-milijarditi 2058. godine. Čitava ljudska povijest do oko 1800. godine trebala je da svjetska populacija, s industrijskom revolucijom, dosegne prvu milijardu stanovnika.

Strašni populacijski zakon

Za drugu milijardu trebalo je “samo” 130 godina pa je posve logično da je 1798. godine ekonomist i demograf Thomas Robert Malthus objavio prvo izdanje Eseja o principima populacije sa svojim zastrašujućim populacijskim “zakonom” prema kojem se stanovništvo povećava geometrijskom progresijom (1, 2, 4, 8, 16...), a proizvodnja hrane aritmetičkom (1, 2, 3, 4, 5...) pa taj nerazmjer onda trebaju korigirati glad, bolesti i ratovi. I nacizam je počivao na ekonomskim idejama maltuzijanizma.

Ljudski je um ipak razvoj čovječanstva odveo u drugom smjeru. Malthusova teorija još je imala nekakvo pokriće u podatku da je treća milijarda stanovnika dosegnuta za 30 godina, ali od četvrte milijarde, za koju je trebalo 14 godina, porast broja stanovnika se usporava, pa je i za petu trebalo 13 godina, 11 godina za šestu i sedmu te prema nekim podacima 11, a po revidiranim 12 godina za osmu. Inače, ovisno o izvorima procjene neznatno se razlikuju, a mi smo koristili podatke Worldometera jer navode da se temelje na ove godine revidiranim podacima UN-a. Naravno, koliko god se Worldometer trudio ažurirati sve relevantne parametre prema UN-ovim, nacionalnim i drugim podacima, riječ je o aproksimativnim brojkama pa se tako navodi da je Hrvatska 2020. s 4,105.267 stanovnika bila 130. zemlja svijeta, dok nas je prema Popisu iz 2021. godine, kako je objavio Državni zavod za statistiku, bilo 3,871.833.

Video - Velika prekretnica za čovječanstvo: Od rođenja bebice u Manili stigli smo do osam milijardi stanovnika na svijetu

 

Stopa rasta svjetske populacije opada od svojeg vrhunca u šezdesetima, kad je bila dva posto, a sada je 0,84 posto i predviđa se njezin daljnji pad. Worldometer navodi podatak da je svjetska populacija udvostručena u razdoblju od 1959. do 1999. na šest milijardi ljudi, dok će u sljedećih 40 godina do 2037. doseći 9 milijardi, dakle tek 50 posto više. U inat Malthusu! Po njemu stanovništvo bi se već brojilo u stotinama milijardi, a hrane jedva da bi bilo i za ovoliko stanovnika koliko nas ima danas.

”Ovaj rast bez presedana posljedica je postupnog povećanja ljudskog životnog vijeka zahvaljujući poboljšanjima u javnom zdravstvu, prehrani, osobnoj higijeni i medicini”, napominje UNFPA u povodu 8-milijarditog stanovnika, dodajući da je to rezultat i visoke plodnosti u nekim zemljama.

Ipak, Malthusova ideja unatoč slomu i dalje živi u nekim glavama sa za mnoge pogubnim posljedicama. O tome govore i riječi koje je glavni tajnik UN-a António Guterres uputio u povodu rođenja 8-milijarditog stanovnika:

– Ako ne premostimo ponor koji zjapi između onih koji imaju i onih koji nemaju, pripremamo se za svijet od 8 milijardi ljudi pun napetosti i nepovjerenja, kriza i sukoba. Činjenice govore same za sebe. Šačica milijardera kontrolira onoliko bogatstva koliko i najsiromašnija polovica svijeta. Najbogatijih jedan posto na globalnoj razini drži jednu petinu svjetskog prihoda. Stanovnici najbogatijih zemalja mogu očekivati da će živjeti i 30 godina dulje od onih u najsiromašnijima. Kako je svijet postajao bogatiji i zdraviji posljednjih desetljeća, te su nejednakosti također rasle – navodi Guterres dodajući da su ubrzane klimatske promjene i neravnomjeran oporavak od pandemije te nejednakosti dodatno povećali.

A i rat u Ukrajini pridonosi aktualnoj energetskoj, financijskoj i krizi u proizvodnji hrane, najviše pogađajući gospodarstva u razvoju, osobito žene i djevojčice i već ionako diskriminirane marginalizirane skupine. Ipak, relativno malo ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, ravnopravnost spolova i održivi gospodarski razvoj mogao bi transformirati gospodarstva i živote ljudi, napomenuo je.

BBC je u povodu simbolične objave 8-milijarditog stanovnika podsjetio na pozadinu UN-ova izbora koji je krenuo od 5-milijarditog stanovnika rođenog u Zagrebu, koji je već ranije hrvatskim medijima rekao da ga ta pompa samo živcira pa je danas 35-godišnji kemijski inženjer odbio govoriti i za BBC u povodu aktualne prigode.

Doduše, i britanski službenik u UN-u Alex Marshall, koji je na temelju statističkih procjena ne baš oduševljenim demografima UN-a izložio ideju o simboličnom rođenju 5-milijarditog stanovnika 11. srpnja 1987. godine, a kako je generalni tajnik UN-a Javier Pérez de Cuéllar na taj dan bio u Zagrebu, gdje se održavala Univerzijada, izabrano je da to simbolično rođenje bude u Zagrebu.

Šest milijardi stanovnika simbolizirao je Adnan Mević, ekonomist iz Sarajeva, iz zemlje koja je kao i Hrvatska te istočna Europa suočena s niskim fertilitetom i velikim iseljavanjem mladog stanovništva. Njegovo je rođenje proslavio generalni tajnik Kofi Annan. Simbolično rođenje 7-milijarditog stanovnika bilo je u Dhaki u Bangladešu, u kojem se prije 11 godina rodila Sadia Sultana Oishee.

A medical worker checks on a newborn baby at a maternity ward inside a hospital, as the world's population surged past 8 billion, according to the United Nations, in Beirut Lebanon November 15, 2022. REUTERS/Issam Abdallah Photo: ISSAM ABDALLAH/REUTERS
Foto: ISSAM ABDALLAH/REUTERS

U Aziji i Africi živi 76% ljudi

U Aziji živi 4,6 milijardi ljudi ili 59,5 posto svjetskog stanovništva s medijanom starosti od 32 godine. U Africi živi 1,3 milijarde ljudi ili 17,2 posto s medijanom starosti 20 godina. Europa ima 747 milijuna stanovnika ili 9,6 posto s medijanom starosti 43 godine, 653 milijuna u Južnoj Americi i Karibima (8,4 posto i 31 godina), 368 milijuna u Sjevernoj Americi (4,7 posto i 39 godina) i 42 milijuna u Oceaniji (0,5 posto i 33 godine).

Najviše stanovnika još uvijek ima Kina – 1,452 milijarde, koju sustiže Indija 1,412, slijede SAD (335 milijuna), Indonezija (280 milijuna), Pakistan (231), Nigerija (219), Brazil (216), Bangladeš (168), Rusija (146) i Meksiko (132). Procjene najavljuju da će Indija sljedeće godine imati veći broj stanovnika od Kine, a 1950. godine 1,668 milijardi u odnosu na 1,317, koliko će imati Kina. SAD je treća najbrojnija nacija s 337 milijuna stanovnika i do 2050. mogli bi ih imati 375 milijuna. Do 2050. na listu 10 najbrojnijih nacija doći će Kongo i Etiopija (sa stopom nataliteta 6,1 i 4, dok recimo Hrvatska ima 1,4, a EU 1,5), a ispast će trenutačno 9. i 10., Rusija sa 145 i Meksiko sa 127 milijuna stanovnika.

Ključne riječi

Komentara 4

AC
acer7
11:47 16.11.2022.

5% stanovništva ima bogatsva kao ostalih 95% skupa

Avatar nekakav
nekakav
13:50 16.11.2022.

ja sam mislio da su samo rusi problem.... a kad ono, milijarderi?! zar par milijardera pojede više od 5 milijardi ljudi?! živi u više prostora nego tih 5 milijardi ljudi? sad ništ nije jasno, bogat, uspješan čovjek je problem... gomila sirotinje nije... kad bi milijarderi svoj novac podijelili sirotinji, dal bi kroz neko vrijeme svijet bio bolji? ne, sve dok bi novca bilo, siromasi bi malo bolje 'živjeli'. al onaj koji nije privrijedio novac, ne zna ga ni trošiti da stvori novu vrijednost. zato propadamo, jer sve više svojih prihoda dajemo sirotinji. jedino pravo koje siromašnima treba ukinuti jest biračko pravo. uvesti neki limit prosječnih prihoda i poreza kojeg uplatiš. i mi imamo kaste, samo ih skrivamo.

VO
Vorg
11:46 16.11.2022.

Ne samo to nego na svojim sastancima donose odluke koje utječu na svijet a mnoge nisu dobre kao i izjave beskorisnim ljudima i kako ih se rješiti a naj bolje rješenje je naravno rat nekakva pandemija itd

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije