"Ideš sama na trčanje? Pazi se."
"Ta ti je suknja malo prekratka."
"Nemoj piti."
"Nemoj predugo ostati. Tko će te dopratiti kući?"
"Ne hodaj sama po mraku, opasno je."
Ako vam ovi savjeti ne zvuče poznato, najvjerojatnije niste žena. Žene se u životu naslušaju takvih zloslutnih upozorenja, koja odgovornost za našu sigurnost prebacuju isključivo na nas. I to toliko da su te opomene već duboko urezane u kolektivnu svijest žena.
U svojoj političkoj karijeri upoznala sam više žena koje su doživjele seksualno nasilje, uključujući silovanje, koje su mi se povjerile. Neke od njih bile su prisiljene na spolni odnos protiv svoje volje, ali zbog okolnosti u kojima su se našle napadaču nisu pružale fizički otpor. Iz njihovih se priča vidi koliko je kompleksna dinamika prisile i da se silovanje i seksualno nasilje često događaju u kontekstu neravnoteže moći.
Predložena direktiva
Prema najnovijim podacima Eurostata, u Hrvatskoj je 2021. evidentirana 451 žrtva silovanja, što je najveći broj još od 2015. Da bismo se obranili od te strahote u Hrvatskoj i u ostatku EU, Europska komisija predložila je 2022. direktivu o suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Prijedlog poboljšava potporu žrtvama i pristup pravosuđu jer predviđa njima prilagođenu zaštitu, službe za potporu, hitne mjere i mogućnost traženja naknade štete. Osim toga, uvode se odgovarajuće preventivne mjere i stručno osposobljavanje za osobe koje rade sa žrtvama, kao i poboljšanja u prikupljanju podataka. U prijedlogu je silovanje jasno definirano kao jedno od najtežih kaznenih djela protiv spolnog integriteta osobe, čije su žrtve daleko češće žene. U članku 5. silovanje se definira kao čin penetracije bilo kojim dijelom tijela ili predmetom, i to bez pristanka.
Prema prijedlogu, potrebni pristanak podrazumijeva dobrovoljno danu suglasnost. Ona se ne može pretpostaviti iz nepružanja verbalnog ili fizičkog otpora ni iz prijašnjih intimnih odnosa. Stoga pristanak mora biti jasno izražen i može se u svakom trenutku povući. Isto tako, izostanak pristanka nije samo "ne" ili šutnja, nego i svaka okolnost u kojoj se osobu prisiljava, nagovara ili zastrašuje da se upusti u seksualnu aktivnost. Ta razlika nije puka formalnost. Ona je od presudne važnosti jer su spolni odnosi s pristankom jasno razgraničeni od silovanja.
Prema podacima, u državama članicama u kojima je silovanje definirano kao izostanak pristanka povećava se broj prijava silovanja. Prijava je više jer je javnost bolje upoznata s tom širom pravnom definicijom silovanja i ima više povjerenja u pravni sustav da će se takvi slučajevi riješiti. Članak 5. stoga jača položaj žena jer fokus pomiče s preispitivanja ponašanja žrtve na strožu primjenu načela prema kojem samo "da" znači "da".
Studenti ADU prosvjeduju zbog profesora: 'Emocionalno je zlostavljao kolegicu'
Pravni štit za žene
Donošenjem propisa kojima je to polazišna točka ne naglašavamo samo vrijednost slobodne volje pojedinca nego i stvaramo pravni štit za sve žene, jasno dajući do znanja da se spolni odnos bez izričitog pristanka smatra silovanjem. Smatram da EU svakako treba prihvatiti članak 5. i zauzeti se za jedinstvenu definiciju silovanja koja se temelji na izostanku dobrovoljnog pristanka. Naša je dužnost pobrinuti se da sve žene koje žive u Europskoj uniji imaju istu razinu pravne zaštite.
Uvjerena sam da će Europsko vijeće uvidjeti nužnost hitnih mjera i o toj važnoj temi zauzeti isto stajalište kao Komisija. Očekujem da će prihvatiti definiciju da je svaki spolni odnos bez pristanka silovanje. To je ključni korak u uspostavi pravosudnog sustava koji zaista štiti potencijalne žrtve i daje potrebnu podršku svim osobama koje su to proživjele. Tako se gradi društvo koje nedvosmisleno poštuje osobne granice i integritet.
Pristanak treba biti u pisanom obliku i ovjeren kod javnog bilježnika, inače ne vrijedi.