Saqqara je zaravan udaljena oko 30 km od Kaira prema jugu. Riječ je o mjestu na kojem se nalazi najstarija dovršena kamena struktura, stepenasta Djoserova piramida izgrađena u vrijeme III. dinastije. Još je 16 egipatskih kraljeva gradilo svoje piramide u Saqqari, uz njih brojni su drugi velikodostojnici ovdje gradili svoja posljednja počivališta, praktički tijekom cijelog faraonskog perioda. Govorimo o tri tisuće godina, vremenu koje seže i u doba Ptolomejevića i Rimljana. Ne postoji slično mjesto negdje drugdje na svijetu, ni približno ovoj lokaciji koja na površini od desetak kvadratnih kilometara sadrži neprocjenjive dokaze o povijesti Egipta. Na ovom mjestu, posebno u području od Dahšur, lokacije slične namjene na obali Nila, pa do mitske Gize, bio je pokapan svatko tko je nešto značio u egipatskoj prijestolnici Memfisu.
Otkriveno tek 30 posto
Za prve dinastije tamo su se pokapali plemići, u mastabe, grobnice pravokutnog oblika, s ravnim krovom i kosim zidovima. U drugoj dinastiji u takve se grobnice pokapaju i prvi kraljevi, da bi onda u vrijeme treće dinastije nastala i Djoserova piramida. Ta je piramida proglašena 1979. godine jednim od mjesta svjetske baštine u Africi. No, iako su na Saqqari već otkrivena nevjerojatne nekropole, izvađeni brojni prekrasni predmeti, izuzetno sačuvani reljefi i slike, najveća svjetska nekropola ne prestaje iznenađivati. Napretkom znanosti postalo je moguće ubrzano istraživati prostor na istoku lokacije za koji je i na prvi pogled lako zaključiti kako zasigurno skriva još grobnica, možda i najvećih velikodostojnika. I ne samo njih.
Kako su stari Egipćani jako voljeli život, uređivali su si grobnice u kojima je bilo sve ono što bi im moglo zatrebati na onome svijetu, da im ondje bude upravo onako kako im je bilo dok su bili na ovozemaljskom životu. U to su spadali i ljubimci koje su vodili sa sobom, a nerijetko i drugi ljudi. Poput – batlera. Prije 13 godina, 2007. godine pronađena je grobnica batlera koji je umro prije oko 3350 godina a u njoj dobro sačuvane slike životinja i rituala na kojima prevladavaju plava i narančasta boja. Nalaz svjedoči kako je Memphis i dalje bio grad od visoke važnosti iako je u to doba službena prijestolnica starog Egipta bio Luksor.
No pravi dokaz da je u Saqqari otkriveno samo 30 posto lokacija i artefakata najnoviji je nalaz. Jer, 3. listopada, dakle prije nešto više od mjesec dana, objavljeno je da je pronađeno 59 zatvorenih sarkofaga s mumijama starim više od 2600 godina. S njima 20 statua božice rukotvorina Ptah-Soker te rezbareni 35 cm visoki kipić boga Nefertema. A onda je 19. listopada egipatsko ministarstvo turizma i starina objavilo je kako su arheolozi pronašli kolekciju od čak 80 sarkofaga starih više od 2500 godina. S njima brojne artefakte poput pozlaćenih figurica i kipića.
Ništa od ovoga nije taknuto od ukopa, do sarkofaga nije doprla ni voda, sve je kao onda, prije dvije i pol tisuće godina. Fascinacija svijeta nekropolom u Saqqari tolika je da je o lokaciji i jednom od njenih najzanimljivijih otkrića dokumentarac odlučio snimiti i Netflix. Još je prerano ovo zadnje otkriće prikazati na filmu, no koliko je važno, svjedoči i činjenica da ga je odmah došao posjetiti i egipatski premijer Mostafa Madbouly. U sarkofazima se, prema službenim izjavama, nalaze mumije viših državnika i svećenika iz 26. dinastije koja je Egiptom vladala od 664. g. p. n. e. do 525 g. p. n. e. Nakon što se sarkofazi istraže, vrlo je vjerojatno da će biti izloženi u novom Velikom egipatskom muzeju koji se uskoro treba otvoriti u Gizi. Na 480.000 kvadratnih metara površine bit će to najveći svjetski muzej posvećen samo jednoj civilizaciji.
Vrlo je vjerojatno kako bi se muzej prilično lako popunio nalazima samo s ovog prostora, Saqqare, gdje se nalazi najmanje 11 piramida kao i stotine grobnica drevnih državnika, a onda su tu i različite druge lokacije iz vremena od prve dinastije koja je vladala od 2920. do 2770. godine p. n. e. pa sve do koptskog perioda koji je trajao od 395. do 642. godine. Dvije zadnje “Aladinove pećine” sarkofaga i statua pronađene su nakon što je prepoznat ulaz u prostoriju, ona je svojim obilježjima odavala da ondje mora biti pohranjen netko važan, a onda je uočeno da je pod prostorije konstrukcija koja se može maknuti. I doista, ispod poda otvor je dubok 10 do 12 metara, a u njemu grobnica s desecima sarkofaga. Međutim, kada se pogleda koliki je to prostor, da se njegov veći dio nalazi ispod pijeska, očito je da se ondje skriva još mnogo toga.
Tko leži u Saqqari
Od novopronađenih sarkofaga atraktivniji je od novijih nalaza možda jedino onaj pronađen prije dvije godine, što je zaintrigiralo i Netflix. Tada su nedaleko od Djoserove piramide pronađeni deseci različitih artefakata, ponajviše mumificirane životinje ili pak njihovi kipovi. U starom Egiptu uobičajene mačke, ali i krokodili, kobre, ptice. No i dvije mumije za koje se vjeruje da se radi o dva mumificirana lavića. “Ako je i gepard, leopard, lavica, pantera, bilo što, bit će jedinstveno.
No najljepše otkriće od stotina pronađenih je skarabej. Najveći na svijetu”, rekao je na predstavljanju artefakata Mostafa Waziri, predsjedavajući egipatskog Vrhovnog vijeća za starine. Saqqara je, pomalo logično, u sjeni piramida u Gizi i Doline kraljeva, no može se slobodno reći kako Gize danas ne bi bilo da nije uspješno konstruirana ta prva piramida, ona Djoserova. No, tko su ljudi, dostojanstvenici koji leže u Saqqari? Oni najpoznatiji, poput Tutankamona, leže, naravno, naravno drugdje, u Dolini kraljeva, Gizi... Je li ondje možda Kleopatra? Sasvim sigurno ne. Lani su stigle vijesti o nalazima na lokaciji Taposiris Magna koji potječu iz njezina doba. Vjerojatnije je ipak da je njezina grobnica izgubljena.
Nema nikakvih dokaza da bi Kleopatrina grobnica bila u Taposiris Magni. Vjerujem da je Kleopatra pokopana u grobnici koju je dala sagraditi pored svoje palače, a to je mjesto sada ispod vode. Njezina grobnica nikada neće biti pronađena – rekao je Zahi Hawass, najpoznatiji egipatski arheolog, istinska zvijezda svjetske arheologije. Nefertiti? Također ne, i nju se još traži. No jest netko drugi jako povezan s njom, pa čak i velikim dijelom odgovoran za njezinu slavu tri i pol tisuće godina nakon smrti kultne supruge faraona Ehnatona. Riječ je o Tutmozisu, kiparu za kojeg se vjeruje kako je izradio najpoznatiju njezinu bistu koja je danas izložena u berlinskom Neues Museumu. Ta je bista, naime, pronađena u njegovoj radionici, atelijeru.
Tutmozis je bio najomiljeniji kraljev kipar, službeni dvorski kipar na dvoru faraona Ehnatona. “Tajna grobnice u Saqqari”, Netflixov dokumentarac, govori o nekome drugome. U rijetko dobro očuvanoj grobnici staroj 4400 godina pronađeni su ostaci svećenika Wahtyea koji je službovao za vladavine kralja Neferirkare Kakaija u doba V. dinastije. S njim su u grobnici i supruga Weret Ptah i majka Merit Meen, sinovi Seshemnefer, Kaiemakhnetjer, Sebaib te kći Seket. Njihovi su ostaci smješteni u pet soba, svi su pokopani u drvenim sarkofazima. Veliko otkriće mogla bi zasjeniti jedna teorija o njemu samom. A to je da su Wahtye i njegova majka umrli od malarije. Moguće je da je cijela obitelj bolovala od te bolesti. Ako je tako, a to je za sada jedna daleka mogućnost, tada bi to bio prvi dokumentirani slučaj zaraze malarijom u povijesti, stariji barem tisuću godina od dosadašnjeg.
Dokaže li se, bio to događaj koji bi umnogome promijenio egipatsku povijest. A od nje današnji Egipat očekuje puno, pogotovo kada se o prihodima radi. Velike napor poduzimaju tamošnje vlasti kako bi se vratio interes za svjetski poznate lokacije koji je pao nakon 2011. godine i revolucije, pri čemu se nisu događale devastacije lokaliteta, ali jesu nestali brojni predmeti. Sada se svjetska zajednica brine zbog još jedne devastacije, a to je gradnja autocesta upravo kroz područje gdje se nalaze piramide i Saqqara. Nova autocesta sjeverno od Kaira prolazila bi kroz pustinju na dva i pol kilometra od Velikih piramida, a južna između Djoserove piramide te Dahšura gdje su Zakrivljena i Crvena piramida.
Predsjednik Abdel Fattah al-Sisi pravda to prenapučenošću Kaira, što jest točno jer ondje živi 20 milijuna ljudi, pa zbog toga mora izgraditi novu prijestolnicu. No, isto je tako to nastavak starog plana iz 90-tih godina koji je tada zaustavila svjetska zajednica. A uz projekt je, unatoč novim vapajima znanstvene zajednice, stao i sam Mostafa al-Waziri koji bi vrijedne lokalitete trebao čuvati.
Ipak, kako je ustanovio Reuters, južna cesta ide kroz neistražene nekropole malo poznate 13. dinastije. Svjedoci govore da su pri izgradnji doista i otkopani blokovi s hijeroglifima i brojne statue.
zamislite što bi bilo da je arheolog bio bosanac i da je prohlašeno da je mumija iz južnobosanske pokrajne