Schengenski sporazum, koji je dio zakonodavstva EU i koji je utemeljio zonu bez granica, pod pritiskom migrantske krize i najnovijih terorističkih napada u Parizu postaje dokument koji pravnici i eurokrati tumače na dosad nikad tumačene načine. Trude se, naime, pronaći tumačenja koja bi s jedne strane našla pravno opravdanje za privremeno vraćanje graničnih kontrola na niz unutarschengenskih granica, a da s druge strane takve kontrole ne budu shvaćene kao kršenje Schengenskog sporazuma i službeni raspad bezgranične zone.
Tako je Europska komisija dala blagoslov za odluku Njemačke da privremene granične kontrole ostanu na snazi i dulje od dva mjeseca, što je rok koji nikad nije zabilježen, barem kad je riječ o nepredvidivim razlozima za vraćanje kontrola.
Njemačka je uvela kontrole na granici s Austrijom 13. rujna i, iako su neki dvojili hoće li ih moći legalno produljiti nakon 13. studenoga, ipak se ispostavilo da Schengenski sporazum sadrži stavke prema kojima je moguće legalno produljiti privremene granične kontrole na još šest mjeseci. No, ni to produljenje ne mora biti posljednje. Izvori Večernjaka iz EK kažu da će Njemačka ili bilo koja druga zemlja moći držati privremene granične kontrole unutar Schengena čak i dvije godine ako iz sadašnjeg obrazloženja da to radi zbog hitnih, nepredvidivih okolnosti (kao što je val migranata) s vremenom počne koristiti obrazloženje da su okolnosti postale predvidive (val migranata traje već neko vrijeme pa ga je lakše predvidjeti).
"Schengenski sustav neće biti ukinut u mandatu moje Komisije", obećao je predsjednik EK Jean-Claude Juncker u govoru o stanju EU 9. rujna. Ta izjava svaki dan zvuči sve slabije, no EK pokazuje da će, dok je to moguće, pronalaziti pravnu podlogu za vraćanje privremenih graničnih kontrola unutar Schengena.
>> 'Žica iritira, ali Slovenci ograđuju sebe, a ne nas'
>> Cerar poput Orbána: Diže se žica prema Hrvatskoj
Schengen nestaje a 3ća Yugoslavija nastaje u režiji orla, ostoje , pusičke... Oni nedaju žicu i vojsku da se zaštitimo s istoka.