Prijedlog mjera iz mjerodavnosti Vijeća ministara za ublažavanje
utjecaja globalne ekonomske krize na gospodarstvo BiH, dan kroz 16
točaka mjera aktivnosti prema ocjeni neovisnih ekonomista, predstavlja
više političku platformu, a manje programski akt izvršne vlasti.
U praski sve drukčije
Naime, u točki 1 navodi se “da je financijski sektor u BiH iskazao
značajnu otpornost na prve udare“, ali se u daljnjoj razradi ne daju
nikakvi makroekonomski pokazatelji stvarnog stanja u BiH i projekcija
ukupnog stanja za 2009. godinu. Slična je situacija i s programom mjera
za ublažavanje globalne krize i unaprjeđenje poslovnog ambijenta koji
je usvojila Vlada FBiH.
Podsjetimo, dani su preoptimistični ciljevi programa, a ne stanje
recesije i duboke elementarne krize. U tom smislu predviđa se stopa
rasta GDP-a od 4,5 posto, zaposlenost od dva posto te isto tako
predviđa se povećana pokrivenost krize izvozom za šest posto više u
odnosu na prošlu godinu. Nažalost, prema mnogim pokazateljima,
činjenično stanje je potpuno drukčije, na što izvršna vlast poprilično
zatvara oči, mišljenja su neovisni ekonomski stručnjaci koji su uradili
plan mjera za ublažavanje posljedica krize sastavljene od sedam točaka
koji će predati bh. vlastima.
Naime, prema njihovu istraživanju i pokazateljima, za samo prva dva
mjeseca ove godine podaci su indikativni, gotovo katastrofalni. Tako je
industrijska proizvodnja u veljači ove godine u odnosu na isto
razdoblje prošle godine pala za najmanje 15,3 posto, a najveći pad
zabilježen je u prerađivačkoj industriji za čak 22,5 posto.
Prema podacima Federalnog ministarstva financija, ukupan deficit, a
riječ je o stvarnim javnim obvezama po svim osnovama, neizvršavanju
proračuna iz prošle godine, obvezama po osnovi stare devizne štednje,
obvezama po zakonskim propisima koji su na snazi te obvezama iz ranijih
godina, kreće se od 400 do 500 milijuna maraka.
Samo obveze koje su evidentirane u trezoru Ministarstva financija,
stvorene obveze iz proračuna za 2008. godinu, iznose 250 milijuna KM.
Ove obveze odnose se na poljoprivredu, industriju, prema MIO/PIO,
transfer za željeznice i aviotransport, transfere prema nižim razinama
vlasti, transfer za autocestu, sudbene presude i slično.
No, procjena je da i ostale obveze iznose još toliko, a tu spadaju
stara devizna štednja, dug prema MIO, dug po presudama i dug po
zakonskim obvezama. Prema procjenama neovisnih ekonomskih stručnjaka,
jednokratno je moguće ublažiti krizu, što je Vlada FBiH i učinila
zaduživanjem kod poslovnih banaka, kredit u iznosu od 150 milijuna KM i
iz sredstava sukcesije koja iznose 120 milijuna KM. Međutim, prema
Zakonu o proračunu u FBiH, kredit za tekuću likvidnost mora se vratiti
u tekućoj fiskalnoj godini, što znači da je samo privremeno riješen
ukupan deficit.
Hitne mjere i investicije
Iako ekonomski stručnjaci drže kako je jedini realno mogući izlaz u
pregovorima s MMF-om i Svjetskom bankom, što bi moralo rezultirati
zaključivanjem sporazuma, takav ugovor ima i svoju cijenu, kako
političku, tako i financijsku. Dakle, to podrazumijeva da je javnu
potrošnju u Federaciji BiH potrebno svesti na minimum i žurno
reducirati zakone koji se odnose na transfere iz oblasti socijalne
zaštite, posebice ratne vojne invalide.
Jedna od prioritetnih zadaća Vlade FBiH trebala bi biti svođenje poreza
i doprinosa u Federaciji na razinu poreza i doprinosa u RS-u. Posebno
zanimljivim čini se prijedlog investicijskih aktivnosti sadržan u sedam
točaka, koji se odnosi na intenziviranje velikih razvojnih projekata.
Prioritet je intenziviranje aktivnosti na izgradnji autoceste na
koridoru Vc. U tom smislu, tijekom ove godine trebalo bi završiti
izradu svih projekata za 130 km autoceste te dovršiti pregovore s
EBRD-om, EIB-om i Kuvajtskim fondom, za što je osigurano 510 milijuna
eura.
Također, potrebno je intenzivirati pregovore i poslove s povjerenstvom
Europske unije kada su u pitanju bespovratna sredstva projekta IPA za
2009. i 2010. godinu. Riječ je o 20 milijuna eura, za određene
prioritete usuglašene na razini BiH. Potrebno je intenzivirati
pregovore sa Svjetskom bankom, koja je u planu za razdoblje od 2009. do
2012. godine osigurala više od 400 milijuna eura za prioritete koji se
tiču regionalnih prometnica, projekte ruralnog razvoja te regulacije
rijeke Save te modernizacije luke Brčko.
Također, do kraja ove godine trebalo bi završiti i strategiju
upravljanja zračnim prometom u BiH, koja se financira i kreditom EBRD
od 15 milijuna eura. Tom strategijom treba uspostaviti institucije u
BiH i preuzeti nadležnost nad upravljanjem zračnim prostorom iznad BiH.
EKONOMSKA KRIZA I BiH
