Dvije važne objave imao je Facebookov Mark Zuckerberg u proteklih tjedan dana. Prvo je objavio da kreće na veliku turneju po Sjedinjenim Državama, što su mnogi protumačili kao njegov ulazak u politiku.
Druga je velika objava Zuckerbergova izjava kako više nije ateist nakon što je godinama tvrdio kako ne pripada nijednoj religiji. Osnivač Facebooka i jedan od najbogatijih svjetskih ljudi odgojen je kao Židov, no prošle se godine susreo s papom Franjom, a pohvalno se izrazio o budizmu.
Sada je izjavio kako smatra da je “religija iznimno važna”. Učinio je to na svojem Facebook profilu gdje je svojim društvenomrežnim prijateljima poželio sretan Božić i sretnu Hanuku. Jedan ga je od prijatelja upitao je li doista ateist jer mu tako stoji i u osobnim podacima na profilu.
On je odgovorio kako – nije, odrastao je kao Židov, ali je imao period propitivanja u životu, ali sada vjeruje kako je religija važna. Taj post s čestitkom i spomenutim pitanjem privukao je čak 28.000 komentara. Ni spominjanje budizma nije slučajno, Zuckerbergova supruga Priscilla Chan je budistica, a Zuckerberg je objavio i fotografiju gdje se moli u pagodi u gradu Xi’an, jednim od najstarijih kineskih gradova.
Papi Franji za susreta prošle godine poklonio je Sunčevom energijom napajani dron. Iako je ovaj njegov stav zanimljiv i očito važna promjena u njegovu razmišljanju, najava obilaska američkih država puno je interesantnija te s očitijim implikacijama.
Šef najpopularnije svjetske društvene mreže najavio je kako želi do kraja 2017. godine obići sve američke države. Neće biti potrebno da obilazi baš svih 50 jer je u 20 već bio, ali i ovih 30 koje su mu ostale sasvim je dosta da se najava prepozna kao izniman napor. Procijenio je u toj svojoj najavi kako je 2017. godina prekretnica u ljudskoj povijesti uzrokovana tehnologijom i globalizacijom.
– Desetljećima su nas tehnologija i globalizacija činili produktivnijima i povezanijima. Stvorilo je to mnoge prednosti, ali i učinilo život težim mnogim ljudima. To je pridonijelo i većem osjećaju društvene podjele kakav nisam do sada osjetio u životu.
Morali bismo pronaći način da se igra promijeni pa od nje svi imaju koristi – napisao je u toj svojoj objavi na Facebooku. Nedvojbeno se ta rečenica može iščitati i na ovaj način – sasvim je sigurno da je ovaj njegov potez motiviran i glasnim tvrdnjama kako je Donald Trump dobio izbore upravo na društvenim mrežama.
Priče o lažnim vijestima koje su se širile ponajviše Facebookom, a zbog kojih je Zuckerbergova mreža poduzela i niz restriktivnih koraka. Primjerice, puno je čitanija bila priča o tome kako je i sam papa Franjo podržao Donalda Trumpa od autentičnih vijesti. No, kada se pogleda i ostatak poruke, može se zaključiti da Mark od Facebooka ima možda i neke ambicioznije planove.
– Moj se rad sastoji u povezivanju svijeta i davanju glasa svakome. Želim osobno čuti više tih glasova ove godine. Pomoći će mi to da usmjerim svoj rad na Facebooku i Inicijativi Chan-Zuckerberg na način u kojem ćemo moći postići najpozitivniji utjecaj u trenutku kada svijet ulazi u novo važno razdoblje – napisao je.
Što bi ovo drugo bilo drugo nego politička poruka? Jer, uz spomenuto, Zuckerberg opisuje i što će raditi na svojem putu – obilaziti male gradove i sveučilišta, susretati se s nastavnicima i znanstvenicima, posjećivati mjesta koja su mu preporučili njegovi fanovi. Ima tu i još nešto.
Iako su vodeće figure Silicijske doline nakon pobjede “narančastog” predsjednika prijetile i secesijom Kalifornije, vrlo brzo je “tim Trump” okrenuo priču. Izabrani je predsjednik tehnobiznismene pozvao na sastanak i jasno im rekao kako apsolutno podupire njihove inovacije.
Taj je razgovor rezultirao time da Peter Thiel, osnivač PayPala i član uprave Facebooka, pristane biti u Trumpovu tranzicijskom timu, a Elon Musk, vlasnik Tesle i SpaceX-a, te Travis Kalanick, vlasnik Ubera, bit će savjetnici.
Čini se kako je Donald Trump otvorio biznismenima put u politiku kao nijedan predsjednik do sada. Odnosno onima koji nisu naslonjeni na politiku. Brojni su američki mediji shvatili ovaj Zuckerbergov angažman upravo kao politički pa ga stoga kroz tekstove tako i savjetuju.
Govore mu kako se u svakom slučaju njegovi posjeti ne bi smjeli svoditi na nekoliko sati. To bi morali biti boravci u kojima bi Facebookov osnivač morao pronaći vremena i za odlazak na lokalnu misu i za posjete kućama.
A tamo bi imao što vidjeti. Prošle godine je statistika mogućnosti pristupa širokopojasnom internetu za američka ruralna područja bila i više nego porazna. Četiri od deset Amerikanaca koji žive izvan gradova nisu imali mogućnost pristupa širokopojasnom internetu, dakle 40 posto ruralnih Amerikanaca nije moglo doći do brzog interneta.
To su stvari na koje bi on u svakom slučaju morao obratiti pozornost. I čini se da su američki mediji sasvim u pravu kada su u Zuckerbegovoj objavi nanjušili i njegove predsjedničke ambicije.
Sredinom prošle godine, naime, otkriveno je kako je 32-godišnji tehnološki titan restrukturirao firmu na način da zadržava kontrolu nad kompanijom čak i kada bi prodao većinu svojih dionica. A to bi se, procjenjuje se, moglo dogoditi jedino ako uđe u politiku, tako je, uostalom, i navedeno u dokumentu kojim se restrukturiranje potvrđuje.
U njemu je klauzula po kojoj, ako preuzme javnu službu, njegov status u kompaniji ostaje dvije godine bez ikakvih posljedica. Tako mlad umiroviti se neće sigurno, a kraj njegove službe u Facebooku, osim dobrovoljno, mogao bi biti samo zbog smrti, izglasavanja njegova otkaza ili ako je naprosto napusti sam.
Nije to prošlo bez posljedica jer je zbog toga pala i tužba nekoliko dioničara protiv nekih članova upravnog odbora Facebooka. To bi ipak bio manji problem od njegovih godina. Bez obzira na sve što je do sada postigao, ipak će Mark Zuckerberg na isteku Trumpova mandata imati tek nešto više od 36 godina, što je za tako visoku funkciju, a bez relevantnog političkog iskustva ipak premalo.
Moglo bi mu to pokvariti planove bez obzira na njegove jake promotivne vještine koje je stekao promovirajući različite projekte poput ambiciozna plana da internetski poveže cijeli svijet koristeći bežični, satelitski i laserski prijenos.
A i sasvim je sigurno upitno da osoba koja kontrolira platformu putem koje se informira 44 posto odraslih Amerikanaca bude i njihov predsjednik. I kako će se regulirati korištenje njegove platforme u eventualnoj predsjedničkoj kampanji.
Da ga politika zanima, pokazao je Zuckerberg već 2013. godine kada je pokrenuo Fwd.us, lobističku grupu koja ima za zadatak oblikovanje politike prema useljenicima. U travnju je istupio protiv Donalda Trumpa nakon što je on izjavio kako namjerava podići zid na granici s Meksikom te zabraniti muslimanima ulazak u SAD.
Do tada je bila rijetkost da se bavi nekom političkom temom, pogotovo ne na taj način. – Gledajući oko sebe, odjednom sam počeo uočavati ljude i narode koji se okreću sebi, protivno ideji povezanog svijeta i globalne zajednice.
Čujem zastrašujuće glasove koji zovu na podizanje zidova te udaljavanje ljudi koje takvi zovu ‘onim drugima’. Čujem ih kako zazivaju na zabranu slobodnog govora, usporavanje useljavanja, smanjene trgovine, a u nekim slučajevima čak i na dokidanje pristupa internetu, rekao je tada. Doista, neobično smjelo čak i za četvrtog najbogatijeg čovjeka na planetu Zemlji.
Utjecajni Fortune podsjeća kako nije nimalo čudno da se poslovni ljudi društveno ili politički angažiraju. Nakon Drugog svjetskog rata oformljen je Odbor za ekonomski razvoj koji su vodili General Electric, General Motors, Kodak, Coca-Cola i druge visokoprofilne kompanije.
Nakon toga slična istupanja nisu više bila ništa neobično. Sve do 70-ih godina kada glavnu riječ preuzimaju dioničari koje puno više zanima profit od društvenog ugleda ili utjecaja. Možda će upravo ta promjena na staro, dakle eliminiranje utjecaja dioničara koji oni danas imaju na američke korporacije, biti najveća dobit ove Zuckerbergove najave.
Gledamo li ponovo rađanje državnika biznismena? Možda Zuckerberg ode i korak dalje od jednog Leeja Iacocce pa sjedne barem u Senat. Iako sumnjamo da bi ga to zadovoljilo. Iacocca, veliki nekadašnji američki biznismen, podvukao je u svojoj knjizi “Kamo su nestali svi te vođe” koje osobine moraju imati predsjednički kandidati: radoznalost, kreativnost, komunikativnost, karakter, hrabrost, uvjerenje, karizmu, sposobnost i zdrav razum.
Nije da dosta od tih odlika Zuckerberg nema, prepoznajemo ga u solidnom broju ovih osobina. Ili se naprosto radi o tek jednom od zadataka koje si poduzetnik svake godine postavlja. Zadao si je tako prošle godine pretrčati 365 milja.
Uspio je to završiti čak pet mjeseci ranije, u srpnju. I to unatoč tome što je postao i otac. Ipak, taj pothvat nije prošao bez kontroverzi. Kada je trčao po Pekingu, slikao se na trgu Tiananmen pa onda još i bez zaštitne maske, što su neki protumačili kao uslugu kineskim vlastima.
Ispalo je, naime, kako on ne osjeća nadaleko poznato pekinško zagađenje. A Facebook je u Kini zabranjen. Nakon toga je još izašlo i kako se susreo s direktorom propagande kineske Komunističke partije
. Nakon otrčanog zadatka, Zuckerberg je izjavio kako sada trenira za nešto ambicioznije – triatlon. Jedino što to nije počelo baš najbolje, već na prvom treningu šef Facebooka pao je s bicikla i slomio ruku. Malo je bolje javne ocjene zaradilo kreiranje Jarvisa, virtualnog asistenta koji kontrolira brojne funkcije njegova doma. Baš kao u Iron Manu.
Putem njega Zuckerberg može kontrolirati svjetlo i temperaturu u različitim sobama, a Jarvis navodno prepoznaje i tko zvoni na Markova vrata. Želi program naučiti i kada je vrijeme da se baci oko na ono što radi njegova kćerkica Max.
Prije toga naučio je govoriti kineski na kojem je čak uspio održati 20-minutni govor te je osnovao i knjižni klub s ciljem da pročita barem 20 knjiga u godini, a na listi je bio i jedan pomalo neobičan – da upozna novu osobu svakoga dana u godini. Sve je to obavio.
>> Bruxelles ograničava Viber, Facebook, WhatsApp, Gmail...
