Potres jačine 6,1 po Richteru koji je sinoć pogodio BiH u 23.07 sati najjači je na tim prostorima u posljednjih pola stoljeća, a oštećeni su brojni objekti. U potresu je poginula 27-godišnja Elmira Safo. Preminula u mostarskoj bolnici nakon što se na obiteljsku kuću u Stocima u kojoj je živjela s roditeljima srušio dio stijene, a njezini roditelji zadržani su u bolnici. Najgore su prošla mjesta Stolac i Ljubinje koja se nalaze tek nekoliko kilometara od epicentra potresa. Podrhtavanje se osjetilo se na cijelom području Hrvatske te u Sloveniji, Srbiji i Crnoj Gori.
Video: Ovo su prizori nakon razornog potresa u Zagrebu koje nitko neće zaboraviti...
- Potresi se događaju jer afrička tektonska ploča gura europsku i uslijed toga dolazi do sakupljanja napetosti u stijenama koje potom pucaju i dolazi do potresa. Cijela Hrvatska je seizmički aktivno područje, no jedan potres poput ovog u BiH ne potiče drugi potres u Hrvatskoj - kazala je za 24 sata mr.sc. Ines Ivančić, rukovoditeljica Seizmološke službe u Hrvatskoj.
Naglašava kako svi moramo biti svjesni toga da smo na trusnom području, te da je jedini način kako da se borimo protiv potresa izgradnja protupotresnih građevina, da se ne gradi na područjima klizišta, a geološka i seizmološka ispitivanja su nužna prilikom gradnje. Seizmički najaktivnija su kaže, područja sjeverozapadne Hrvatske, područje Velebita i njegovog kanala te šira okolica Rijeke, a kako se dodaje, ide sve dalje prema jugu, to je i područje sve seizmički aktivnije.
Najjača magnituda potresa koja se u Hrvatskoj može očekivati, a sudeći prema povijesnim podacima, u južnom dijelu Hrvatske može biti i do 7.1 po Richteru.
- Najjači zabilježen potres je onaj dubrovački iz 1667. godine, magnitude 7,1 po Richteru. Potom smo imali crnogorski od 7 stupnjeva po Richteru 1979. godine. Tako da se te magnitude mogu događati na našem području - istaknula je Ivančić.
Na pitanje može li doći do odrona stijena u Dalmaciji, navodi kako su odroni specifična kategorija, te da uslijed potresa može doći do odrona, ali do toga može doći i uslijed nekih meteoroloških nepogoda.
- Ovog trena u Hrvatskoj još traje seizmička aktivnost iza petrinjskog i zagrebačkog potresa pa se na tim područjima još događaju naknadni manji potresi jer se tlo smiruje, a potencijalna mogućnost potresa je na cijelom području Hrvatske. Ne može se predvidjeti na kojem mjestu bi se mogao dogoditi sljedeći jači potres. Najbitnije nam je znati kakvi se potresi na kojem području mogu dogoditi, ali kada će se dogoditi sljedeći jači se ne može predvidjeti. U Zagrebu smo imali na primjer jaki potres 1880. pa opet 1905. i 1906. godine. Dakle to je npr. kratko razdoblje između potresa - istaknula je Ivančić.
Područja Slavonije i Istre su dodaje, ona područja gdje je najmanja vjerojatnost potresa, odnosno tamo su znatno rjeđi potresi.
Video: Jeziva snimka iz dubrovačke crkve za vrijeme sinoćnjeg potresa: Prvo se čuo huk, a onda podrhtavanje!
Ovo vam govori da odete osigurat stanove da se lopovi mogu obogatit na vasim parama.