Vladimir Šeks još nije bacio koplje u trnje i još je u stanju uzburkati političku scenu sa svega dva novinska intervjua. Iako Šeks ne sudjeluje ni u izvršnoj ni u zakonodavnoj vlasti, on je jedan od najbližih suradnika šefa HDZ-a i premijera Andreja Plenkovića pa njegove riječi, čak i ako su tek na razini ideja, izazivaju pozornost. Osim toga, Šeks je kreator prvog hrvatskog Ustava, kao i meštar političkog uređenja i izbornih sustava pa su njegove ideje o izmjenama izbornog zakonodavstva, iznesene u intervjuu Večernjem listu, naišle na velik odjek. Šeks je predložio da se uvede većinski izborni sustav koji bi u konačnici doveo do dvostranačja jer je “giljotina za male stranke”, da se zabrane prijeizborne koalicije te da se povisi izborni prag s pet na sedam posto. Izmjene izbornog zakonodavstva obrazlaže potrebom za političkom stabilnošću (što je glavna mantra premijera Plenkovića) jer smatra da će se nakon idućih parlamentarnih izbora Vlada sastaviti teškom mukom s obzirom na to da su se pojavile brojne male i populističke stranke s kojima je nemoguć konstruktivan dogovor, a kamoli konstruktivno upravljanje državom.
‘Zašto HDZ ne zna za to?’
Hrvatska po trenutačnom izbornom zakonu ima razmjerni izborni sustav, zastupnici se biraju u 12 izbornih jedinica (10 u Hrvatskoj, jedna u dijaspori te izborna jedinica za nacionalne manjine), a od osnutka države promijenili smo dva osnovna izborna modela – većinski i razmjerni – te njihovu kombinaciju. Tako su saborski zastupnici na prvim višestranačkim parlamentarni izborima 1990. godine birani dvokružnim većinskim sustavom, do 2000.godine imali smo kombinirani izborni model, a parlamentarni izbori 2000. godine održani su prema razmjernom izbornom sustavu.
Šeksov intervju Večernjem listu izazvao je velike reakcije u HDZ-u, posebno zato što je otkrio dosad skrivene detalje razbijanja suradnje s Mostom i sklapanja do jučer nezamislive koalicije s HNS-om. Izvori iz vodstva HDZ-a Šeksove ideje o uvođenju većinskog izbornog sustava ne mogu komentirati a da u kontekst ne stave cjelokupni intervju.
– Moj je dojam da je Šeks priču o izmjenama izbornog zakona pustio kao probni balon da ispipa reakcije, a ako je zaista imao namjeru provoditi reformu izbornog sustava, nažalost, postigao je potpuni kontraefekt. Bilo bi logično da se o reformi izbornog sustava najprije razgovaralo u HDZ-u. Budući da je Šeks u intervjuu sebe predstavio kao sivu eminenciju koja vuče sve konce iz pozadine, tko će sada vjerovati da su najave izmjena izbornog zakona samo njegova razmišljanja i da ih ne govori u Plenkovićevo ime? – pita se naš sugovornik iz vodstva HDZ-a koji smatra da je Šeks otkrivanjem detalja spašavanja Plenkovićeve Vlade u Večernjakovu intervjuu dao velik i značajan materijal političkim analitičarima danas i povjesničarima “sutra”.
Docent Goran Čular s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, stručnjak za političke stranke, stranačke sustave..., detaljno nam je analizirao Šeksove prijedloge izmjena izbornog zakona te što bi uvođenje većinskog sustava zapravo značilo.
– Ništa dobro to ne bi bilo za Hrvatsku, ako je uopće moguće iz dvaju Šeksovih intervjua (Večernjem listu i Globusu) ustanoviti koji sustav predlaže. Njegovi prijedlozi djeluju zbrkano i proturječno, jer spominje i većinski sustav i izborni prag i preferencijalno glasovanje i višemandatne okruge, što bi se eventualno moglo pomiriti u nekoj verziji mješovitog izbornog sustava – smatra Čular. Još naivnije, nastavio je, djeluje Šeksov zahtjev za uvođenje dvostranačkog sustava po uzoru na SAD jer svi koji se time bave, dodao je, dobro znaju da se stranački sustavi ne uvode, već nastaju, razvijaju se, strukturiraju i mijenjaju, a to se manjim dijelom odvija pod utjecajem izbornoga sustava.
– Protiv sam uvođenja elemenata većinskoga sustava jer smo to već imali s ozbiljnim negativnim posljedicama za demokraciju. Osim toga, postojeći se sustav pokazao najstabilnijim, a i poznato je da ga je vrlo teško promijeniti jer je sustav najmanjeg rizika za sve aktere. A stranke kao organizacije uvijek igraju na sigurno i ne bi optirale za visokorizične sustave poput većinskoga. Tko želi uništiti demokraciju u Hrvatskoj, neka uvodi većinski sustav – jasno je poručio Čular.
On smatra da Šeks griješi u dijagnozi: stabilnost vlada nije u zadnje dvije-tri godine narušena pojavom malih stranaka, toga je bilo i prije i vlade su se lako sastavljale i opstajale. Problem je, nastavio je Čular, nastao kad se pojavila jača srednja stranka koju se ne može kupiti s nekoliko pozicija i povećanim proračunskim izdvajanjima za njihovu klijentelu. Riječ je, naravno, o Mostu koji je uspio okupiti veći broj nezavisnih lista i glasova birača. Međutim, problem s Mostom, kao protestnom strankom, nastao je kada su ušli u Vladu što je neprirodna pozicija za jednu protestnu stranku. Most je, drži Čular, nastao kao reakcija na sve što se proteklih godina događalo u Hrvatskoj i tu stranku manjim dijelom smatra populističkom, a većim dijelom protestnom.
Kad je riječ o zabrani prijeizbornih koalicija, Čular drži da, osim što bi to bilo protivno ustavno proklamiranoj slobodi političkog i stranačkog djelovanja i slobodi udruživanja, stranke bi takvu zabranu mogle jednostavno izbjeći. Naime, jasnom porukom da su zajedno i stavljanjem kandidata drugih stranaka na svoju listu ili čak formiranjem stranke za izborne potrebe koja bi se službeno zvala “Koalicija stranaka A, B, C i D”, i to bi se moglo izbjeći.
– Kroz zakon o političkim strankama, financiranju stranaka, pa i Poslovnik, kad je riječ o klubovima zastupnika, mogu se toliko povećati troškovi izbornog koaliranja za stranke, a smanjiti dobit, da se cilj postigne i bez zabrana – istaknuo je Čular. Ne slaže se ni s povećanjem izbornog praga s pet na sedam posto.
– Mislim da unutar sadašnjeg modela postojeći prag dobro funkcionira. Dizanje praga vjerojatno bi povećalo broj nepredstavljenih birača. Drugi pak predlažu snižavanje praga, a to bi opet ili pridonijelo daljnjem povećavanju broja stranaka u izborima i parlamentu ili ne bi imalo većeg efekta. Naime, postoji matematički prirodni prag izborne jedinice koji ostavlja stranku bez mandata, čak i kad ona ostvari zakonski prag – rekao je.
Docent Čular upravo izborni sustav koji imamo smatra najboljim, premda drži da bi ga trebalo poboljšati u nekim aspektima. A to bi značilo odustati od istog broja zastupnika u izbornim jedinicama te ga odrediti u odnosu na broj birača ili stanovnika u izbornoj jedinici, povući granice 10 izbornih jedinica granicama županija. Izborne jedinice, naime, po broju birača međusobno odstupaju i do 25 posto i, premda je Ustavni sud naložio da se jedinice izjednače, to nikad nije učinjeno.
Borba protiv populizma
– Ako već ne postoji volja da se ulazi u smanjenje broja jedinica, mislim da bi se sve stranke mogle složiti oko ta dva cilja, kao privremeno ili trajno rješenje. Nadalje, treba povećati broj preferencijskih glasova biračima, ali i volju onih koji ih ne iskoriste interpretirati kao da se slažu s poretkom na listi koji je predložila stranka. Međutim, kod nas općenito vlada prevelika fiksacija na izborni zakon, a na osnovne probleme funkcioniranja današnjega stranačkog sustava moglo bi se efikasnije djelovati promjenama okolnoga političkog zakonodavstva: postrožiti uvjete za registraciju političke stranke, reformirati sustav izravnih javnih dotacija strankama (dio podijeliti na temelju broja glasova, u sklopu čega bi se mogle i obeshrabriti izborne koalicije) i restriktivnije regulirati osnivanje i rad klubova zastupnika – zaključio je Čular. S njim se u dijelu pooštravanja uvjeta registracije političkih stranaka slažu i u HSS-u jer kažu da je upravo “HDZ-ovo i Šeksovo maslo” zakon prema kojem se olako osnivaju političke stranke. U vrhu HSS-a smatraju da je to dovelo do poplave broja stranaka i zagušenja političke scene. U vodstvu Hrvatske seljačke stranke kažu da jesu za to da se izborni zakon regulira, ali ne na način na koji to Šeks predlaže.
Iako je Šeks već u intervjuu rekao da si ne daje prevelike šanse da će njegov prijedlog izmjena izbornog zakona proći, ipak je računao barem na potporu SDP-a. Većinski izborni sustav koji on predlaže, naime, pogoduje upravo dvjema najvećim strankama. No ni Arsen Bauk, SDP-ov bivši ministar uprave, idejom Vladimira Šeksa nije nimalo oduševljen.
– Najbolji način postizanja dvostranačja jest taj da dvije najveće stranke osvoje 99 posto glasova. Nisam za to da se izbornim zakonodavstvom falsificira volja birača koji žele i treću stranku – komentirao je Bauk.
Ipak, Bauk smatra da bi Šeks jednostavnije ostvario svoj cilj da se u sadašnjem zakonu podigne prag na deset posto pa bi se samim time male stranke morale drugačije organizirati kako bi prešle izborni prag. Šeksove teze da bi se većinski izborni sustav i dvostranačje trebalo uvesti zbog političke stabilnosti Bauk je nazvao smiješnima.
– HDZ, kad je na vlasti, zaziva stabilnost, a kad je u oporbi, onda diže šatore. Njih politička stabilnost zanima samo kad oni imaju vlast – poručio je Bauk. Smatra nepravednim, prema većinskom sustavu, da stranke koje bi osvojile od 35 posto glasova imaju 55 posto zastupnika. U Mostu, koji bi se uz SDP i HDZ možda još jedini provukao u većinskom izbornom sustavu, nisu htjeli komentirati Šeksova politička razmišljanja.
– Smatramo da Vladimir Šeks svojim idejama o izmjeni izbornog zakona želi skrenuti pozornost s povjerenstva o Agrokoru i zato smo odlučili da se uopće nećemo loviti za kost koju je bacio – rekao nam je Nikola Grmoja, politički tajnik Mosta. HDZ-ov koalicijski partner HNS poručuje pak da nema nikakvog problema da u Hrvatskoj vlada dvostranačje kao u Americi, kad Hrvatska bude uređena i razvijena poput Amerike. U suprotnom, HDZ i SDP mogli bi što hoće i kako hoće, a poznato je da se u krupnim stvarima koje su objema strankama od interesa vrlo lako dogovore, kažu u HNS-u. Najosebujniju reakciju na Šeksova politička promišljanja u Saboru imao je zastupnik Živog zida Branimir Bunjac. Šeksa je usporedio s Robespierreom, vođom Francuske revolucije, koji će malim strankama rezati glave.
– HDZ nam priprema giljotinu, vraćamo se u Francusku revoluciju – rekao je Bunjac. Smatra da bi uvođenjem dvostranačja HDZ uvijek bio na vlasti, a SDP u oporbi.
Vladimir Šeks zasad je uspio isprovocirati raspravu o eventualnim izmjenama izbornog zakona, što mu je najvjerojatnije bio i cilj. Hoće li se HDZ naposljetku odlučiti za reformu izbornog sustava, ostaje vidjeti. U toj stranci slažu se da je izborna reforma potrebna, ali žele da ideja o njoj krene iz HDZ-a. Ako bi se u kontekst stavila politička agenda premijera Andreja Plenkovića, a to je politička stabilnost koja isključuje populističke stranke, Šeksovi prijedlozi nisu daleko od poruka koje premijer vrlo često emitira u javnosti. Uostalom, osnovna agenda i europučana, HDZ-ove europske obitelji, jest borba protiv populističkih, destruktivnih stranaka. Naravno, neprijatelj broj jedan ipak je ruska propaganda.
kratko i jasno : vljadimir iljić šeks !!!