Saborska zastupnica Mosta Marija Selak Raspudić gostovala je u studiju Večernjeg lista u političkom intervjuu tjedna koji je vodila novinarka Dea Redžić prilikom čega je komentirala političke aktualnosti u državi. Progovorila je o stanju u svom rodnom Zagrebu, komentirala stanje u društvu, odnos između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika Zorana Milanovića te analizirala zveckanje oružjem u susjedstvu kao i na istoku Ukrajine. Odgovorila je što građani mogu učiniti uoči drastičnih poskupljenja te što bi učinila da treba ići u rat, bi li tamo pustila svog supruga Ninu Raspudića.
POGLEDAJTE INTERVJU:
Danas je u Saboru rasprava Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost. Tom je prilikom premijer Andrej Plenković prilično oštro prozvao institucije da nisu dovoljno napravile u pogledu napada na Vladu koji je prošle godine izvršio mladić Danijel Bezuk pucajući kalašnjikovom na Banske dvore. Kako komentirate tu situaciju?
Situaciju treba shvatiti ozbiljno, radi se o napadu na Vladu. Međutim politički pritisak premijera Plenkovića svakako nije dobrodošao. Ako je pravni epilog te priče bio da nije dokazan organizirani teroristički čin, onda to tako treba i prihvatiti. Mislim da se ovdje više radi o premijerovu egu koji je unaprijed prejudicirao da je riječ o terorizmu. On se sada osjeća povrijeđeno jer njegova "dijagnoza" o tome činu nije potvrđena.
Rekli ste da bilo kakav fizički napad na Vladu ili bilo koju instituciju treba shvatiti ozbiljno. Treba li, isto tako, shvatiti ozbiljno i premijerov politički pritisak na te institucije i forsiranje priče o organiziranom terorizmu?
Premijer je odmah istrčao s teškim terminima i osudama nazvavši to terorizmom. Rekao je to prije završetka istrage, a kad je istraga pokazala da terorizma nije bilo, on je osjetio zabrinutost. Vjerojatno je htio da javnost smatra da je njegova sigurnost ugroženija nego što uistinu jest.
Jednom ste ironično kazali da će premijer Plenković zbog ove konkretne situacije krenuti u proceduru Zakona o zaštiti Josipa Broza Tita?
To bi bilo najbolje rješenje. Tada naši građani ne bi istrčavali sa zdravim, a ni s pokvarenim jajima kad je on u blizini. Bio bi zaštićeniji.
Kako komentirate situaciju s Maslinice i uhićenje Zadranina Mladena Ćustića zbog izjave da premijera treba dočekati pokvarenim jajima?
Država je poslala opasnu poruku – da će građani bivati uhićivani i procesuirani ako se pomisle šaliti s premijerom. To može dovesti posljedično do autocenzure među narodom. Dodatno, brine me još jedna činjenica. Naime, Vlada je kazala da oko tog slučaja nije imala intervenciju prema policiji. To onda znači da jedna vrsta autocenzure već postoji. Ne među građanima, već u državnim institucijama odnosno represivnom aparatu. To znači da oni zapravo anticipiraju reakciju našeg premijera i rade ono što možda i nisu trebali ili htjeli, a sve kako se on ne bi našao uvrijeđen.
Mislite li da se represivni aparat zbilja boji Plenkovića?
Ako je uhićen čovjek zbog benignog Facebook statusa o jajima, onda je moguće da ga se boje.
Kako komentirate rejting Plenkovića koji stoji na mjestu ili raste. On i HDZ ne padaju s vlasti. Čvrsto drže najvažnije poluge države unatoč brojnim aferama koje se pojavljuju gotovo na tjednoj bazi.
Prije svega rekla bih da pritisak na institucije može biti i indirektan. Dakle, tu se radi o izjavama samog Plenkovića s pozicije političke moći ili njegove poslušničke okoline. Sjetimo se da je svojedobno bio gađan i grudom snijega pa je represivni aparat panično poduzeo sve mjere kako ne bi netko istrčao pred Plenkovića i s jajima u rukama.
Što se tiče njegova rejtinga, ja se iskreno čudim da on nije i bolji budući da drži državu u svojim rukama. On je tip jednog stereotipnog, karijernog političara. On možda najbolje i ispunjava tu ulogu političara kakvu ljudi zamišljaju – zakopčan sako, dotjerana frizura i fini verbalni izričaj. On je karijerni političar. Cijeli njegov život išao je u tom smjeru, smjeru moći koja kulminira premijerskom pozicijom. Mislim da je takav tip političara istrošen i da se bliži njegov kraj. U takvoj ličnosti nema nikakve autentičnosti. Narod se nada da će kruta birokratska figura kakvu ima Plenković dobro donijeti Hrvatskoj jer se može pretpostaviti da dobro kotira u europskim krugovima. Glasio je kao proeuropski čovjek koji Hrvatskoj donosi mir i ugled. Međutim, tek kasnije se pokazalo njegovo pravo lice. Kad je na red došla tema o položaju Hrvata u BiH ili o produljenju roka za dobivanje novca iz Europskog fonda solidarnosti, pokazalo se da on ima samo želju, ali da u stvarnosti njegov stvarni utjecaj u EU ne postoji.
Što točno mislite kad spominjete situaciju u BiH?
Plenković i njegova Vlada nisu se izborili za promjenu izbornog zakona u BiH. To znači da Bošnjaci i dalje sustavno gaze prava Hrvata i nasilno biraju hrvatske političke predstavnike u najvišim institucijama. Plenkovićeva politika prema BiH deklarativna je i svodi se na prikupljanje glasova. On naglasak stavlja na prekomjernu diplomaciju umjesto da iskoristi poluge moći koje Hrvatska ima kao članica EU i izvrši stvarni politički pritisak kako bi se situacija promijenila. To sve rezultiralo je nestabilnom situacijom u BiH. Situacija tamo sada nije nimalo banalna.
Kako općenito gledate na tenzije u BiH?
Tenzija je loša, pogotovo za Hrvate. To znači da situacija svaki trenutak može eskalirati, u toj zemlji institucije nikad praktično nisu ni zaživjele, a narod živi loše. Nama ne odgovora da nam je susjedna zemlja u takvoj krizi. Mi smo za BiH suodgovorni po sili Daytonskog sporazuma. Ako u BiH dođe do eskalacije, nemiri ili socijalna previranja mogu se preliti i na Hrvatsku. To nije dobro.
Bojite li se uistinu eskalacije sukoba i zveckanja oružjem u BiH, ali i u Crnoj Gori?
S obzirom na to da smo imali pandemiju koja je dovela do radikalne inflacije, možemo očekivati pojačano siromaštvo ako ne i glad u određenim dijelovima regije. A povijesni hodogrami govore da iza takvih loših ekonomskih situacija najčešće nastaju sukobi. Tu ne treba zanemariti i potencijalni sukob Rusije i Ukrajine koji bi mogao donijeti štetu cijeloj Europi.
Spomenuli ste pandemiju. Hoće li referendum za koji je Most skupljao potpise o ukidanju obveznih COVID potvrda biti održan i je li sama činjenica što ste prikupili veliki broj potpisa uspjeh vaše stranke?
Mi smo u taj referendum krenuli zbog protuzakonito uvedenih COVID potvrda koje su bili diskriminirajuće i dokazano nemaju epidemiološki učinak. Nakon što smo krenuli u taj proces, Hrvatska nije prešla na takozvani 2G model prema kojem samo oni koji su cijepljeni ili preboljeli COVID-19 mogli pristupiti poslu i institucijama. Osim toga, nisu se ni uvodile strože mjere. Rekla bih da je to rezultat cijele priče oko referenduma. Taj referendum treba se održati, procedura je još uvijek u tijeku. On je bitan kao i obrazac koji će poslužiti za budućnost ako se nekad pojavi neka nova pandemija – da svi znamo da cijela moć ne smije biti koncentrirana u rukama vladajuće strukture, pogotovo kad je riječ o ograničavanju ljudskih prava i sloboda.
Dosta ste žestoko agitirali za referendum. Mislite li da postoje vaši birači koje ste razočarali stavovima oko cijepljenja ili necijepljenja?
Mi nikad nismo problematizirali cjepivo. Sama sam više puta rekla da su se stariji članovi moje obitelji cijepili. Naš referendum ne tiče se cjepiva već COVID potvrda. Mi u Mostu ne držimo da smo medicinski stručnjaci i da je naša društvena uloga pozivati ljude da se cijepe ili ne cijepe. Smatramo da ljudi imaju pravo vagati i racionalno donositi odluke. Mi nismo antivakseri, to je jako ružan termin koji je u medije pogurao HDZ-ov spin. Problem za ovo društvo bili su političari koji su preuzeli ulogu znanstvenika i Stožer koji je prečesto donosio političke, a ne zdravstvene odluke.
Kako komentirate veliki prosvjed u Zagrebu protiv COVID potvrda na kojem je bio i Most?
To je bio veliki prosvjed u kojem su veliku većinu činili mladi, obrazovani, odgojeni i fini ljudi. Međutim, bilo je u manjem broju i onih koji su imali radikalne ili problematične transparente i poruke. Tako je na svakom velikom okupljanju. Medijima su oni bili zanimljiviji nego svi ostali koji su tamo prosvjedovali zbog narušavanja svojih prava i diskriminacije.
Što sada točno očekujete od Plenkovića kad su u pitanju COVID potvrde?
Najveći je problem u tome što nitko ne zna koje parametre treba ispuniti da bi se one konačno ukinule. Bilo bi lakše kad bi Stožer i Vlada kazali da će ih ukinuti kad pritisak na bolnice bude u određenom postotku ili kad se određeni broj ljudi cijepi. Ovako se stječe dojam da će se njihovim ukidanjem politički manipulirati u neko vrijeme koje će biti bitno za HDZ. Isto tako, sasvim je jasno da je politika često uvodila mjere mimo stava struke. Plenković ne govori istinu kad kaže da je Hrvatska imala liberalne mjere i da je država obeštetila poduzetnike. Imali bismo i mi strože mjere da je bilo novca u proračunu koji to može pratiti.
Je li Most profitirao zbog priče o referendumu i COVID potvrdama?
Općenito ne volim riječ "profitirati" pogotovo ne u političkom smislu. Poanta je stvoriti alternativnu stranku kojoj će građani dugoročno vjerovati. Sporadični uspjesi me ne zanimaju. Ne gledam ankete niti se njima zamaram. Ni kad nam idu u prilog ni kad nam štete.
U politiku sam ušla na poziv Mosta, htjela sam im pomoći jer nisu tada prelazili prag. Smatrala sam to važnim jer se jedino tako može održati kontinuitet stranke. Most ima kontinuitet, traje godinama i trajat će i dalje. Nisam htjela vidjeti propast političke platforme prema kojoj sam imala simpatije. U Saboru sam se razočarala jer sam vidjela koliko zastupnika zapravo improvizira i uopće ne barata teškom materijom koja svakodnevno stiže na stol. Tu ima puno rada, naročito zbog toga što ja svemu pristupam analitički i znanstveno. No, razočarate se kad vidite koliko ljudi samo diže ruke i ne razumije o čemu uopće govori. Ali medijima su ionako zanimljive prepirke i politikantstva, a taj rad koji se ne vidi na kameri nikoga ne zanima. Inače, spomenula bih da smo moj suprug i ja ulaskom u politiku znatno financijski izgubili.
Kako kao rođena Zagrepčanka komentirate političku situaciju u Zagrebu i mandat Tomislava Tomaševića?
Mislim da je riječ o besperspektivnim politikama koje su odlijepljene od stvarnosti. Platforma Možemo u suštini se bavi nadogradnjom društva kroz ekologiju, feminizam i slično. Međutim, kao ozbiljni političari trebali bi posložiti prioritete i fokusirati se na probleme hrvatske svakodnevice. Apsurdno je šetati po Glasgowu i raspravljati o spasu klime dok je dobar dio Zagrepčana na rubu gladi zbog cijena plina, komunalnih problema, loše infrastrukture...
Selak Raspudić govorila je još o nadolazećem problemu inflacije, ali i o geopolitičkim previranjima u Ukrajini gdje je komentirala i izjave predsjednika Zorana Milanovića.
CIJELI INTERVJU POGLEDAJTE U VIDEU NA POČETKU TEKSTA!
Veljača joj najbolja prijateljica. Ne treba dalje objašnjavati snobicu.