Prije nešto manje od stotinu godina, austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand krenuo je iz Beča 23. lipnja posebnim vlakom do Trsta. Potom je vojnim brodom “Viribus unitis” doplovio do Metkovića, gdje mu je pripremljen svečani doček. Prema službenom protokolu, planirao je kraće zadržavanje i govor narodu u Mostaru. Pet dana poslije u Sarajevu, 28. lipnja 1914. godine u 10.45, kolona automobila u kojoj se nalazio prijestolonasljednik iz sarajevske se gradske vijećnice pogreškom vozača uputila u Franz-Jozefovu ulicu. Ondje ga je sa dva metka dočekao Gavrilo Princip. Prvi je pogodio Franju Ferdinanda, a drugi, namijenjen austrougarskom upravitelju generalu Potioreku, pogodio je prijestolonasljednikovu trudnu ženu Sofiju. Oboje su preminuli, a njihova smrt bila je uvod u Prvi svjetski rat, najkrvaviji sukob u povijesti čovječanstva u kojem je ubijeno više od 40 milijuna ljudi, od toga više od 20 milijuna civila.
Krvavi rat
Točno sto godina poslije, u vrijeme kad se ratne trube čuju i s istoka i sa zapada, u vrijeme kad Bosna i Hercegovina nakon krvavog rata egzistira na novim nacionalnim i političkim podjelama koje prijete njezinu trajnom raspadu, Večernji list je manifestacijom “Večernjakov pečat” uspio na simboličan način ujediniti potomke dviju obitelji zbog kojih je izbio Prvi svjetski rat. Milona von Habsburg udana Rambures, čiji je prastric Franjo Ferdinand, a Sofija prastrina, susrela se s Gavrilom Milom Principom, čiji je prastric sarajevski atentator Gavrilo Princip. Povijesni susret pomirenja, nabijen emocijama s obje strane, dogodio se u dvorani Herceg Stjepana Kosače, gdje su se Milona i Gavrilo prvi put upoznali i saznali da uopće postoje potomci obitelji Principovih i obitelji Habsburga, čiji je član bio Franjo Ferdinand. Prije službenog dijela u kojem će Gavrilo Mile Princip uručiti cvijeće i “Večernjakov pečat za mir” Miloni von Habsburg, njih dvoje su razmijenili informacije o obiteljskom podrijetlu, ostalim članovima uže i šire rodbine.
– Moji su vam, Gavrilo, rasuti po svijetu, od Amerike do Europe. Ja sam u Međugorju već 30 godina, bavim se humanitarnim radom i pomažem gladnoj djeci. Bosna i Hercegovina mi je druga domovina i zbog onoga što radim i onoga što se prije stotinu godina dogodilo – prepričavala je Gavrilu svoje obiteljsko stanje Milona.
Iznenađen njezinim tečnim hrvatskim jezikom, Gavrilo Mile Princip joj je rekao da je jako uzbuđen i sretan zbog tog neobičnog susreta, ali i da je tužan zbog svega onoga što je nastalo nakon Sarajevskog atentata.
– Ja sam potomak Principovih. Gavrilo je moj prarođak, ja sam rođen u njegovu rodnom selu Obalj pored Bosanskog Grahova. I Principovi su se raselili po cijelom svijetu, malo ih je ostalo u BiH. Eto, ja živim u Bosanskom Grahovu, i još dvoje-troje članova obitelji Princip – govori Gavrilo Mile Princip, pjesnik s objavljene četiri zbirke pjesama, od kojih se u jednoj knjizi u ulozi recenzenta pojavljuje i Bora Đorđević, frontmen rock grupe Riblja čorba.
Spojio ih Večernjak
Dodaje kako obnavljaju rodnu kuću rođaka Gavrila Principa koja će biti dovršena točno za stotu obljetnicu atentata na Franju Ferdinanda 28. lipnja 1914. godine.
– Lijepo da ste to napravili, meni je izuzetno drago da se dogodilo ovo pomirenje, to je sjajan događaj, oduševljena sam – rekla je Milona von Habsburg dok ju je Gavrilo Mile Princip čvrsto držao za ruku.
– I meni je izuzetan ovaj događaj, pogotovu što se opet nakon sto godina sve politizira, izvrće i nastoji se na tom događaju politički profitirati, meni je ovo događaj koji ću dugo pamtiti – odgovorio je Gavrilo Mile Princip.
Dvadesetak minuta kasnije u prepunoj dvorani Herceg Stjepana Kosače u Mostaru, njih dvoje penju se na pozornicu, nakon što ih je iznenađena publika počela pratiti frenetičnim pljeskom, dok su se na velikom ekranu vrtjele fotografije Sarajevskog atentata, gdje se vide lica strica i tetke Milone von Habsburg i rođaka Gavrila Mile Principa.
Povijesni kontekst
– Prije sto godina u ovoj zemlji ubijeni su moj prastric i prastrina. Prije 30 godina ja sam došla u Međugorje i učim što znači molitva i mir – kazala je, među ostalim, Milona von Habsburg. U kratkom emocijama nabijenom govoru uručitelj “Večernjakova pečata” Gavrilo Mile Princip poručio je kako mu je drago što je došlo do ovog susreta upravo na stotu godinu od Sarajevskog atentata.
Meni je smiješno gledati kako hrvatska i srpska djeca u školi zajedno sjede i jedni vade knjigu povijesti, a drugi istorije
– Ovo je svojevrsno povijesno pomirenje dviju obitelji, obitelji zbog kojih je izbio Prvi svjetski rat. Ponosim se time i vidim da Milona von Habsburg oprašta obitelji Princip za ono što je naš predak Gavrilo učinio prije stotinu godina. To mi je zaista jako drago, jer se puno politizira o cijelom događaju. Kažu, politika je kurva! Samim tim i oni koji je vode imaju taj epitet. Ne želim u to vrzino kolo. Mnogi su me pokušali uvući u politiku. Imam osjećaj da ni u rodnom Grahovu ne mogu dobiti posao zato što nisam potpisao pristupnicu nekoj od stranaka. Što jezik kojim govorim nekome ne odgovara – kazao je u razgovoru za Večernjak Garilo Mile Princip.
On čin svog prarođaka gleda kroz tadašnji povijesni kontekst, koji je, smatra, bio logičan. Ne želi se odreći Gavrila Principa, ali tvrdi da ga današnji krojači srpske povijesti zapostavljaju.
– Na primjer, nema ga među sto znamenitih Srba. Neću nikoga od njih negirati, ali sigurno da se među tih stotinu može naći mjesto i za mog pretka – ističe Gavrilo Mile Princip.
Fokus njegova djelovanja bit će i ove godine usmjeren na sprečavanje zatiranja kulturno-povijesnog nasljeđa svog rodnog kraja. Osim gradske biblioteke s više od dvanaest tisuća knjiga, u rodnom Grahovu osnovao je i Izviđački savez, a trenutačno radi i na pokretanju kulturno-umjetničkog društva.
Shodno prezimenu, ustrajava na obrani lika i djela Gavrila Principa koji, ističe, još nije zauzeo odgovarajuće mjesto u srpskoj povijesti. Nada se da će kontakt s Milonom von Habsburg i ostalim potomcima obitelji Franje Ferdinanda biti intenzivniji, kako bi na taj način pridonijeli širenju poruka mira.
Milona von Habsburg, kao velika humanitarka, nastavit će djelovati s udrugom Mary’s Meals u pomaganju siromašnih. I ona ističe da oboje žele širiti mir.
– Rekli su mi mnogi da je susret između mene i gospodina Principa u Mostaru na Večernjakovu pečatu ostavio na njih dubok dojam. Nekima su potekle suze kad su vidjeli da sam mu na pozornici pružila ruku. Taj susret doživjela sam kao odgovor na dugogodišnju molitvu. Gavrilo Mile Princip i ja smo ista generacija. Rekoh da su mi uvijek dragi jednostavni susreti. Zacijelo, to ne ovisi samo o meni. To mora biti želja i odluka i obitelji Princip. U kratkom mostarskom susretu Gavrilo mi je rekao da sam kod njih dobrodošla. A i on i njegovi članovi obitelji su dobrodošli kod nas. Nisam to rekla samo zbog bontona, nego što to mislim u dubini srca. Rat i ubijanje nikad ne donose dobar plod. Samo muke. Postiti i moliti za mir u srcu čovjeka je velika stvar. Tako možemo graditi bolju budućnost, pravdu i mir. Kroz Mary’s Meals svjedočimo što radimo i pričamo o gladnoj djeci na ovome svijetu. Ima ih milijune bez škole i gladni su. Puno nas koji sada surađujemo upoznali smo se kroz međugorska događanja. Velike odluke donose se u Škotskoj gdje je administracija za cijeli svijet i sjedište naše humanitarne organizacije. Idemo dalje, djeca čekaju hranu i školu – poručuje Milona von Habsburg najavljujući skori dolazak u Međugorje gdje provede po nekoliko mjeseci.
U godini u kojoj će svijet obilježiti početak Prvog svjetskog rata i Milona von Habsburg i Gavrilo Mile Princip svojim će djelovanjem i postupcima raditi na smirenju tenzija. Gavrilo Mile Pirncip najavljuje da će za stotu obljetnicu Sarajevskog atentata kroz književne susrete poslati neku drugu poruku. Želi pomoći obnovu porušenog kulturnog doma koji je prije rata nosio naziv “Gavrilo Princip”. Moguće je da njegovu obnovu donacijama pomogne i obitelj Von Habsburg.
Različite povijesti
– Meni je smiješno gledati kako hrvatska i srpska djeca u školi zajedno sjede i jedni vade knjigu povijesti, a drugi istorije. U jednoj piše da je Gavrilo zločinac, atentator, a u drugoj da je junak, istorijska ličnost. Znači, oni su već u klupi posvađani. Želim da se takve podjele spriječe – poručuje Gavrilo Mile Princip.
Dok njih dvoje simboličnim susretom i stiskom ruke razmjenjuju ruže, nagrade, poruke mira, službene politike u BiH i na Balkanu opet verbalno ratuju zbog uzroka Prvog svjetskog rata. Službeno Sarajevo za stotu obljetnicu atentata, bez srpskih političara i uz pomoć Europe, priprema svoju službenu ceremoniju, a službena Banja Luka uz pomoć Beograda svoju. Već mjesecima se ratuje povijesnom faktografijom, iz arhiva se vade novi podaci u kojima zavađene strane pokušavaju različitim argumentacijama kroz medije plasirati svoju istinu o događajima koji su bili uvod u Prvi svjetski rat. U cijeloj priči profitiraju angažirani povjesničari, dokumentaristi, politički populisti...
Milona von Habsburg i Gavrilo Mile Princip, daljnji rođaci Franje Ferdinanda i Gavrila Principa, daleko su od tog svađalačkog diskursa što su u Mostaru i pokazali.
Balkan je cpecikum ,sa nedovoljnom demokracijom gdje je osnovna podjela na nacionalnoj osnovi sve ostale vrijednosti su zanemarene.Pogled na bilo koji problem potice nacionalnu homogenizaciju.