Posljednjih godina čovjek je u istraživanju Sunčeva sustava postigao mnogo. Sonde su stigle do udaljenih planeta koje je do tada bilo moguće gledati jedino teleskopom. Što je na njima ili ispod njihove površine, moglo se samo teoretizirati. Ono što još nije ni u teoriji dovedeno u pitanje jest kako je za život bilo gdje u Sunčevu sustavu potrebna voda. Jedino što bi se u takvom razmišljanju moglo promijeniti jest gdje i u kojem je stanju potrebno da ona bude. Časopis New Scientist dao si je truda razmisliti koja otkrića su još ostala izvan čovjekova domašaja. Nije toga puno, uspjeli su se dosjetiti samo još šest ključnih stvari kako bi se, vjerojatno, upotpunila naša saznanja i odgovori na pitanja poput – “možemo li živjeti negdje drugdje osim na Zemlji“ ili “ima li života i negdje drugdje u Sunčevu sustavu osim na Zemlji“.
Jasno je kako odgovori opet leže u vodi. Ona je izvor života na Zemlji. Odgovarajuća temperatura koju joj daje Sunce održava je u tekućem stanju i kao takva je stvorila preduvjete za život. I to je općeprihvaćena teorija, pa se sva istraživanja fokusiraju na pronalazak tekuće vode. Njezin pronalazak bilo gdje u svemiru navodio bi na zaključak da tu ima dobrih šansi za život. Inteligentno pitanje taj ugledni znanstveni magazin postavlja sebi i čitateljstvu – što ako je ta teorija pogrešna? Što ako voda ne mora biti tekuća, nego može pružiti potporu životu i u drugim stanjima? Pitaju se to zato što su sada dostupne spoznaje da vrlo vjerojatno ima podzemnih oceana na Saturnovim mjesecima, tamo gdje se vjerovalo da nema logike da budu. Isto pitanje postavlja se i o planetima. Je li Zemlja doista jedini planet na kojem se razvio život? Planet X, kako se naziva moguće tijelo s istim uvjetima kao na Zemlji, nije sveti gral, ali je znanstveno primamljiva mogućnost.•
1. Zašto je Sunce magnetično?
Kada bi Sunčeva tvar i magnetizam udarili Zemlju, kao što se to dogodilo 1859., vjerojatno bi to izazvalo težu katastrofu. Popadale bi strujne mreže, praktično sve povezano sa strujom stalo bi, a samo bi američka ekonomija pretrpjela štetu od dva bilijuna dolara. Ne znamo zapravo što uzrokuje Sunčeve izboje. Znamo tek da se oni dogode otprilike svakih 11 godina. Više odgovora trebao bi nam donijeti Space Orbite koji će biti lansiran u Merkurovu orbitu, vrlo blizu Suncu.
2. Što se dogodilo s Venerom?
Dugo se mislilo kako na Veneri nema života jer je preblizu Suncu. Međutim, sve sonde poslane na Veneru pokazale su kako to vjerojatno nije točno jer Venera ima atmosferu koju ni one nisu mogle probiti – kisele kiše, brzi vjetrovi i temperatura od 460 stupnjeva. Ipak, 2007. otkriveno je kako 70 km iznad Venere postoji atmosfera koju pomažu sumpor i ugljikov dioksid iz vulkana čiji izboji prekrivaju Venerinu površinu. Tamo će buduće ekspedicije tražiti život. Otkriti što se sve događalo na Veneri značilo bi otkriti i moguće scenarije za nas.
3. Možemo li živjeti negdje drugdje?
Novi je šef Europske svemirske agencije digao frku čim je zasjeo na to mjesto. Izgradit će, kaže Johann-Dietrich Woerner, naselje na Mjesecu. Zašto ne? Vrhovi Mjesečevih planina na njegovu južnom polu dovoljno su izloženi Suncu, a depresije i krateri dovoljno hladni da se u njima drži voda u obliku leda. Koliko je sve izvedivo utvrdit će Rusi koji će 2020. tamo poslati sondu Luna-27 kojoj je zadatak pronaći ima li na Mjesecu uvjeta za život. No, to neće ići bez šire međunarodne suradnje jer je tako nešto izuzetno skupo.
4. Gdje još može postojati život?
Uvjeti koji postoje na Zemlji još nisu pronađeni nigdje drugdje. Gotovo je sigurno da je voda jednom tekla Marsom, a vrlo je vjerojatno da je tako još uvijek. No, nema nikakvih indicija da je tamo bilo života. No voda je pronađena i na Jupiterovu mjesecu Ganimedu, a na Saturnovim mjesecima Mimasu i Enceladusu moglo bi biti oceana ispod njihovih površina. U toj vodi ima silike koja može nastati samo dodirom vode sa stijenama pri iznimno visokim temperaturama. To znači da je Enceladus geotermalno aktivan. Vrlo slično Zemlji.
5. Što se nalazi u Saturnovoj utrobi?
Ima i jedno pitanje koje nije toliko vezano za pronalazak života, no svejedno uzbuđuje znanstvenika. Za gibanja na Saturnu, odnosno planetarne tsunamije, uvijek se mislilo kako maksimalno poštuju fizikalne zakone krećući se istom brzinom u odnosu na to koliko vrhunaca imaju. Ipak, 2004. uočena su tri trostruka vala koja su se gibala različitim brzinama. To bi značilo da Saturn nije tek fluidna nakupina plina i mase, već u njegovoj utrobi može biti struktura koja bi omogućila drukčije gibanje a da ne prkosi fizici.
6. Postoji li Planet X?
Ne treba posebno spominjati kako je jedna od najvećih zagonetki – postoji li u Sunčevu sustavu još jedna Zemlja. Ima ih koji vjeruju kako ne samo da postoji nego ima dobrih šansi i da ih je više. Sve što trebamo jest maknuti se iz regularne percepcije Zemlje kao takve. Novi planet mogao bi biti i znatno manji od nje. Svoje nadanje oni koji zastupaju takve teorije nalaze u patuljastom planetu Sedni koji ima izrazito elipsastu putanju oko Sunca. Otkriven je 2003., a deset godina poslije i još jedan sličan. Oba su rubu ravnine planetarija Sunčeva sustava.
