Na kraju skoro svake ljetne sezone raspravljamo treba li brojati noćenja ili prihode, a sve su ozbiljnija nastojanja da se krene razvijati održivi turizam visoke dodane vrijednosti. Nositelji su vodeće hotelske kompanije koje su sve redom pri vrhu najuspješnjijih u RH po prihodu, a struka godinama apelira da se hotelski segment dodatno ojača i produži sezona. S kojim se izazovima suočio sektor i što nam nosi iduća turistička godina, objašnjava Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
Opet se vode rasprave oko brojenja noćenja, vi godinama govorite da se s tim treba prestati. Zašto je to štetno i kako prestati?
Brojanje gostiju s ciljem komentiranja ima li ih 1-2% više ili manje u nekom parcijalnom razdoblju u usporedbi s lani nema nikakvog smisla. Jednako bi smisla imalo brojati turiste po satima u danu pa iz toga izvlačiti zaključke o uspješnosti sezone. Bitni su kumulativi najmanje na mjesečnoj razini, dok se iz periodičnih presjeka mogu, ali na temelju ozbiljnih analiza, izvući određene pouke za iduća razdoblja. Jedan od načina da brojanje gostiju prestane je redovito javno, tj. transparentno prikazivanje brojki iz e-visitora. To ne treba biti tajna. Ne znači da je nužno javno prikazati sve podatke iz sustava, ali zašto svaki pružatelj smještaja ili restorater ne bi mogao vidjeti koliko gostiju i u kojem smještaju borave u destinaciji u kojoj posluje? Ti podaci postoje i kasnije se ionako objavljuju. Ovako, objava tih podataka predstavlja dugo očekivanu vijest i normalno je da za to postoji interes.
U turizmu su puno važniji financijski učinci. Oni se ne mogu dogoditi bez gostiju, odnosno noćenja. Ali budimo realni i otvoreni, ne producira svako noćenje jednak učinak na gospodarstvo. Noćenja u objektima više kvalitete proizvode i veće učinke. Nije isto je li neki minus ili plus u noćenjima ostvaren u objektu koji košta 40-50 eura ili u objektu koji košta 500-600 eura dnevno.
Kako onda možemo ocijeniti ovu turističku godinu? Što smo iz nje naučili?
Turistička godina je uspješna. Protiče u skladu s očekivanjima i procjenama stanja na konkurentskom receptivnom tržištu Mediterana s jedne strane, i gospodarske situacije na najznačajnijim emitivnim tržištima s druge. U organiziranom smještaju sezona je bila odlična u predsezoni, imali smo jako dobru glavnu sezonu, a očekujemo i vrlo dobru posezonu. Organizirani smještaj je to uspio ostvariti po cijenama koje su konkurentne ostatku Mediterana, u godini koju je obilježio velik i agresivan povratak kompletne mediteranske konkurencije. Sezona nije bila niti laka niti jednostavna, ali mislim da možemo biti zadovoljni ostvarenjima.
Važno!
’Hitno moramo dokinuti model koji potiče gradnju nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma u uskom obalnom pojasu’
No, već sad smo suočeni s problemom overturizma u špici u velikom broju destinacija, te sa svim negativnim posljedicama tog fenomena. To su prije svega neodrživi agresivni pritisak na lokalnu infrastrukturu i okoliš, izazov održavanja kvalitete usluge, ali i sve izraženiji negativni utjecaj na sociološke aspekte društva u tim destinacijama, u segmentu poticanja obrazovanja, rada odnosno zapošljavanja, dostupnosti stanovanja i niza drugih. Hitno moramo dokinuti model koji potiče gradnju nekretnina za potrebe kratkoročnog turističkog najma u uskom obalnom pojasu, koje su pune 60-ak dana, a ne osiguravaju gotovo nikakvu dodanu vrijednost za lokalne zajednice izvan tog razdoblja. Samo lani je na tržište prvenstveno u takvom obliku nekretnina stavljeno 60.000 novih kreveta. Učinak na gospodarstvo koji bi osiguralo otvaranje tolikog broja novih hotela je nezamisliv s obzirom da hoteli generiraju značajno veću prosječnu turističku potrošnju, uz značajno manje trošenje resursa i infrastrukture. Još jedna važna brojka – danas u hotelima imamo oko 9,5% ukupnog turističkog smještaja, i to se s godinama dodatno smanjuje. To je neusporedivo najgora struktura smještaja na Mediteranu i jedan od značajnih razloga zašto Hrvatska ima malu prosječnu dnevnu potrošnju po gostu od svega okvirno 100 eura. U Italiji i Španjolskoj je to oko 300 eura, u Francuskoj oko 400 eura. Nastavak provođenja turističkog razvojnog modela koji potiče gradnju nekretnina za kratkoročan najam znači rapidan pad konkurentnosti i atraktivnosti hrvatskog turizma u srednjem roku. Kolokvijalno, takav model proizvodi cijeđenje naših vrijednosti i prirodnog bogatstva za male novce. To je suprotno onome čemu težimo i što želimo.
U tijeku je priča s uredbama koje određuju cijene turističkog zemljišta. Kakva su očekivanja sektora?
Prema našim izračunima, a uzimajući u obzir maksimalnu zakupninu definiranu u prvim prijedlozima uredbi za zemljišta na kojima se nalaze hoteli i hotelska naselja te kampovi, zakupnina bi, prema rezultatima poslovanja iz 2019., predstavljala trošak od 26% prosječne bruto dobiti sektora, dok bi za gotovo polovicu društava trošak premašio 30% bruto dobiti. Povećanje zakupnine od gotovo pet puta u odnosu na aktualnu dovelo bi u pitanje održivost poslovanja, investicijski potencijal i postojeće razvojne planove, ali i suzilo prostor za daljnje dizanje plaća i angažman obrazovanog i stručnog kadra. Dali smo prijedlog smanjivanja maksimalnog iznosa koji pojedini objekt treba platiti te još neke prijedloge za koji se nadamo da su kvalitetno argumentirani te da će biti uvaženi. Nove investicije nužne su za povećanje konkurentnosti sektora, a njih mogu realizirati samo kompanije s investicijskim potencijalom. Nove investicije nekoliko puta više doprinose svim razinama javnih davanja nego što je to sama zakupnina turističkog zemljišta.
Puno se pričalo o cijenama usluga. Jesu li generalno bile previsoke i kakva je baza za sljedeću sezonu?
HUT je proveo istraživanje uspoređujući cijene smještaja u hotelima, turističkim naseljima i apartmanima početkom špice sezone u nekoliko popularnih turističkih destinacija na Mediteranu, uključujući Španjolsku, Francusku i Italiju. Hrvatska niti u jednom od segmenata nije ni najskuplja ni najjeftinija destinacija, dakle konkurentni smo po pitanju cijena smještaja.
Istovremeno, analizirajući stupanj zauzetosti smještajnih kapaciteta u hotelima i kampovima na dan 12. kolovoza, dakle u špici kada su cijene najviše, vidimo da su najveći stupanj zauzetosti imali objekti sa 4 i 5 zvjezdica, dok su objekti nižih kategorija imali puno manju, unatoč nižim cijenama. Svaka ozbiljnija kompanija pri određivanju cijena smještaja koristi revenue management software koji omogućuje i dnevnu promjenu cijene ovisno od trenutnog bukinga/potražnje i procjene potražnje u budućnosti. Dakle, cijene nisu proizvod “gatanja” nego pažljive analize i dostupnih tehnoloških alata. Naravno, postoje iznimke, kada se neki na krilima lanjskih rezultata i nerealnih očekivanja zalete s visokim cijenama koje onda u sezoni značajnije spuštaju. To je najgore, jer se time ozbiljno negativno utječe ne samo na svoje poslovanje nego i na cijene sličnih objekata u destinaciji. Mislim da je ova godina bila dobra škola i da je osnovna poruka sezone: prioritetno se brinimo o kvaliteti, a cijena neka prati kvalitetu. Kod cijena, jedna iznimno važna tema neopravdano ostaje u drugom planu. U turizmu i dalje imamo snažan inflatorni pritisak na strani inputa, odnosno troškova koji su prema analizi napravljenoj na reprezentativnom uzorku hotelskih kompanija od 2021. porasli 99 posto!
Kako je sektor preživio kadrovsku situaciju ovog ljeta? Kakva je daljnja perspektiva?
To je jedan od ključnih izazova. Velike turističke kompanije su potragu za zaposlenicima započele na vrijeme i uz značajne napore popunile potrebe. No to postaje sve izazovnije, posebno srednjim i manjim subjektima. Javni sektor je odradio velik posao, prije svega na području izdavanja radnih dozvola i viza i na tome im zahvaljujemo, no uvijek postoje područja za unaprjeđenje. Još nismo iskoristili sav domaći radni potencijal. Tu se trebamo fokusirati kroz prije svega daljnju fleksibilizaciju radnog zakonodavstva.
Pojednostavljeno, treba omogućiti svakome tko želi raditi, pa makar i jedan sat, i da to može učiniti uz jednostavne i brze procedure, ne radeći na crno, nego legalno. Govorim o studentima, radu kroz drugi dohodak ljudima koji su već zaposleni, umirovljenicima, svima koji žele ostvariti dodatan prihod u turizmu. Predložili smo i konkretne mjere za poticanje edukacije stalno zaposlenih, sezonaca, kao i uspostavljanje sustava cjeloživotnog obrazovanja. Što se tiče stranih radnika koji će nam sigurno trebati, moramo nastaviti s ubrzanjem i digitalizacijom izdavanja dozvola i organizacijom sustava koji može što brže obraditi zahtjeve za izdavanjem dozvola i viza.
