Sindikat umirovljenika Hrvatske poziva Vladu da hitno izradi prijedlog reformi drugog mirovinskog stupa, njegovo pretvaranje u dobrovoljni polujavni stup, uz mogućnost prijenosa ušteđevine radnika u prvi stup, uvođenje obveze uplata radnicima i poslodavcima, snižavanje troška upravljanja i uključivanje radnika i umirovljenika u nadzorna tijela.
– Naprosto je smiješno zastrašivati hrvatske radnike i umirovljenike Europskom unijom, koja ni u jednom trenutku nije propisala modele, načine i visine izdvajanja. A u međuvremenu se od Vlade očekuje da poduzme i radikalne privremene mjere, pa i privremeno suspendiranje drugog stupa mirovinske štednje – kaže Stjepan Krajačić, predsjednik SUH-a.
Navodi kako gotovo da i nema nove članice EU koja nije u posljednje dvije-tri recesijske godine poduzela oštre rezove u vezi s drugim stupom mirovinske štednje. U većini baltičkih zemalja drugi je stup praktički suspendiran. U Litvi je dobrovoljan i pokriva oko 50-60% zaposlenih; u Latviji je izdvajanje za drugi stup 2010. godine smanjeno na samo 2% (uz mogućnost ponovnog podizanja), a Estonija je iste godina cijeli drugi stup vratila u prvi stup štednje. Češka upravo donosi zakon kojim će drugi stup postati dobrovoljan te se očekuje da će obuhvat pasti na oko 30% zaposlenih. Poljska je lani smanjila izdvajanje u drugi stup sa 7,3% na 2,3% i vode se rasprave o prijelazu na dobrovoljni model. Slovačka je uvela dobrovoljan drugi stup i mogućnost prijenosa ušteđevine i zarade u prvi stup. Mađarska je, pak, ukinula drugi stup i sve prenijela u prvi. Malta je proglasila da još nije spremna za uvođenje drugog stupa, a Rumunjska izdvaja samo 2% (iako zakon propisuje više). Osim zemalja koje tek sanjaju moguće eurointegracije, poput Makedonije, Albanije i Kosova, gdje model Svjetske banke nesmetano opstaje ili, kao u Bugarskoj, proizvodi velike gubitke, sve su druge zemlje na neki način zaustavile drugi stup, uvele strog nadzor, pojeftinjenje upravljanja te prijelaz na dobrovoljni model, ističe SUH i postavlja pitanje:
Zašto Hrvatska i dalje ima preskupi model mirovinske štednje, kojim bahato upravljaju bankari, a k tome ne planira ozbiljne reforme?
Radnici su obvezni plaćati doprinose, koji se namjeravaju i povećati, a usteže im se pravo utjecaja i suodlučivanja. Mirovinski se sustav dovodi do granica održivosti, investicije iz fondova mirovinske štednje bankari ne usmjeravaju u investicije koje otvaraju radna mjesta, a Hanfa nudi samo neko polovično rješenje, zaključuje Krajačić.
Često se pitam dali su ljudi koji su sa 40. i više godina radnog staža veliki patriote i domoljubi, ili budale.,jer velika večina mlađih od 40 g.je raznim mučkama i prevarama došla do večih mirovina od nas koji smo odradilii skoro puni eadni vijek. Ja konkretno imam 43. g, radnog staža u solidnoj firmi, a mrovina je mizerija..2650kn. Neka je na čast ovoj državi.