Hrvatske osnove škole danas su ostale prazne, a roditelji učenika razredne nastave odlučili su, kada im je to već Ministarstvo obrazovanja omogućilo, djecu ostaviti kod kuće. U škole je danas u cijeloj zemlji stiglo nešto više od četiri tisuće učenika, a glavni savjetnik ministrice obrazovanja Marko Košićek kazao je da su u Ministarstvu takvim neodazivom neugodno iznenađeni.
– Očekivali smo više djece u klupama, ali neugodno sam iznenađen kampanjom, ovo se pretvorilo u natjecanje koja će županija imati manje učenika u školi. Imamo kampanju – nemojte slati djecu u školu – kazao je Košiček.
Što je čija odgovornost?
Nije posve jasno nikome, ni nastavnicima, ni učiteljima, ni ravnateljima, a ni roditeljima, čemu se u Ministarstvu čude kada su i sami, posljednji put prošli tjedan, upravo za Večernji list kazali da je poanta da što više djece ostane u svojim domovima jer u učionicama, uz činjenicu da su mjere svuda oslabljene, ali ne i u školama, može doći tek devetero učenika.
Čudi se danas ministrica Divjak i što su navodno ravnatelji pravili pritisak na roditelje da djecu ostave kod kuće, ali se ne čudi činjenici da je upravo to bila preporuka. Ne govori ministrica Divjak u javnosti da je mješoviti model obrazovanja koji je danas započeo u razrednoj nastavi zapravo četvrti model koji učenici u jednoj školskoj godini moraju prolaziti. Naime, najprije su krenuli sa “Školom za život”, onda su imali cirkularni model školovanja zbog štrajka, pa e-nastavu, pa sada mješoviti model. Prije nego što je počela nastava ministrica Divjak poručila je da su djeca u školama sigurna onoliko koliko su odrasli spremni zaštititi ih, ali nakon te floskule ne daje nikakve garancije – čak ni one da u svim školama ima sapuna za ruke.
– To je obveza osnivača škola – odgovara ministrica Divjak na vrlo konkretna pitanja skidajući ponovno sa sebe odgovornost, baš kao što ju je skinula i za štrajka te nedavno – kada je odlučila dati zeleno svjetlo za otvaranje škola uz opasku da roditelji sami odlučuju hoće li djecu poslati na nastavu. Ministarstvo je dobilo uputu epidemiologa i po odazivu moglo odlučiti ili škole otvoriti za sve učenike razredne nastave ili ni za koga, no roditelje zbunjuje činjenica da mjera nema na dječjem igralištu, ali ima u školama, tako da više nikome nije jasno što je čija obveza i, ono važnije, što je čija odgovornost.
I dok je, primjerice, u Velikoj Gorici u škole došlo tek jedan posto učenika, u zadarskoj županiji jučer je stiglo ukupno 220 učenika, a slab je odaziv učenika bio i u Splitu, gdje je danas u cijeloj županiji došlo stotinjak djece. Zagreb je pak imao drugu retoriku – pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje Ivica Lovrić u svom je naputku, sastavljenom nakon sastanka svih ravnatelja zagrebačkih škola, poručio da se u školama djeca trebaju samo čuvati, da nema nastave, već će se ona nastavi pratiti online.
Nepotreban stres
Da se nastava trebala do kraja nastaviti online, smatraju i u sindikatu učitelja koji su još prošli tjedan i Vladi i ministrici odaslali zahtjev za odgodu otvaranja škola pod ovakvim uvjetom.
– S obzirom na trenutačne podatke o broju učenika koji će nastavu pratiti u školama, činjenica je da će većina učenika svoje obrazovanje nastaviti izvan školskih klupa. Ministarstvo obrazovanja upućuje na praćenje programa Škole na trećem, što učenicima ponovno mijenja stečene rutine. Takva preporuka djeci ujedno predstavlja dodatni, sasvim nepotreban stres te im otežava, a nekima će i onemogućiti savladavanje svih predviđenih ishoda – poručili su iz sindikata. Koliko se pak djece vratilo u vrtiće, u Ministarstvu obrazovanja ne znaju – kažu bilo ih je više nego u školama iako u grupama može biti samo devetero djece.
ja ja