Jedno od najvrjednijih i najvećih nalazišta antičkih novčića ostava je od 2000 reprezentativnih srebrnjaka s likom cara Dioklecijana i njegovih pomoćnika, s kraja 3. stoljeća, otkrivenih u sisačkoj Rimskoj ulici 1953. godine. Kopajući vodovod, radnici su pronašli ćup s famoznim argenteusima, denarima od čistog srebra, koji su kao blago pohranjeni čim su izašli iz kovačnice, zbog čega su i dan-danas zadržali gotovo jednako nevjerojatan sjaj kovine.
Dugo se sporilo o točnoj lokaciji, a jedini živući svjedok iz toga vremena je umirovljeni trgovac Milivoj Dević, koji nam je pokazao mjesto gdje je ćup pronađen, tik ispod popisa usluga na pročelju Autoškole Kotva.
– Radio sam u trgovini niže današnje Kotve. Radnici su na negdje na metar i pol dubine naišli na blago. Nastalo je veliko komešanje i okupilo se jako puno znatiželjnika. Došla je policija, a ubrzo i stručnjaci. Nisam siguran je li se novac uzimao na licu mjesta kao suvenir, iako sam i ja čuo onu poznatu priču da je djelatnik trgovine, gdje je sad Kotva, dobio od radnika jedan novčić u zamjenu za kutiju cigareta – prisjeća se Dević. Siščani tada nisu bili ni svjesni da je vrijednost denara, kojim se u doba Dioklecijana mogla kupiti tek jedna guska, daleko veća od vrijednosti kutije cigareta, dok sada jedan takav novčić vrijedi nekoliko stotina eura. Iako je većina primjeraka već na licu mjesta "raspršena", oko 400 ih se čuva u Gradskom muzeju Sisak, manje od stotinu u beogradskom Narodnom te zagrebačkom Arheološkom muzeju, dok je više stotina kod susjednih Slovenaca. Neki su se našli i u rukama sisačkih numizmatičara i ljubitelja povijesne baštine, koji marljivo pokreću inicijativu za postavljanje spomen-ploče na mjestu nalazišta.
Za spomen-ploču zalaže se i veliki poznavatelj numizmatike, sisački povjesničar Mario Bursik, koji nam je i pokazao jedan reprezentativni primjerak.
– Publicirani nalaz značajan je jer se radi o rijetkim novčićima koji su iznimno kvalitetno sačuvani, a u tadašnje doba krize u Carstvu novac je brzo nestajao – kaže profesor Bursik. Samo par metara dalje od slavnog nalazišta djelatnici sisačkog muzeja zadnjih mjesec dana obavljaju neka nova arheološka istraživanja i bit će vrlo zanimljivo vidjeti hoće li se možda, kada dođu do rimskoga sloja, ponoviti slična otkrića.
Sisačko je nalazište rasvijetlilo razdoblje kada je Dioklecijan sa svoja tri suvladara reformama pokušavao spasiti carstvo. Pojedini su primjerci iznimno omiljeni među stručnjacima zbog prikaza stražnje strane, gdje, simbolički, četiri vladara stoje pred antičkim gradom koji je vrlo nalik na tadašnju Sisciju, kaže prof. Bursik, koji je pruzeo i inicijativu za osnivanje udruge ljubitelja sisačke povijesne baštine.
