PORAŽAVAJUĆI PODACI

Ovaj dio Hrvatske u deset godina izgubio je čak 50.000 stanovnika

Noćna atmosfera u centru Čakovca
Vjeran Zganec Rogulja/PIXSELL
13.12.2023.
u 08:44

"Sve ispod stope od 2,1 nije dobro. Ono čemu trebamo težiti jest generacijska obnova. Tu stopu od 2,1 nismo u Hrvatskoj imali od 1968. godine, dakle više od pola stoljeća u generacijskom smo minusu", istaknuo je dr. Belić.

Kad bi se ovoga trena zaustavilo iseljavanje iz Hrvatske, a stopa fertiliteta povećala s 1,5 na 2,1, tek 2090. godine zaustavio bi se pad stanovništva! Istaknuo je to dr. sc. Tomislav Belić s Hrvatskog katoličkog sveučilišta na konferenciji "Demografija u fokusu: Istraživanje lokalnih i regionalnih perspektiva" u Prelogu.

Analizirajući aktualnu demografsku sliku u Međimurskoj, Varaždinskoj, Krapinsko-zagorskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, dr. Belić je istaknuo da se u desetak godina, između dva posljednja popisa stanovništva, u regiji Sjeverna Hrvatska broj stanovnika smanjio za 50.000 (oko 400.000 u cijeloj državi), s time da se 29.000 iselilo, a ostalo je rezultat negativnog prirodnog prirasta. Regija Sjeverna Hrvatska ima oko pola milijuna stanovnika, a u samo jednoj jedinici lokalne samouprave od njih 110 zabilježen je porast ukupnog broja stanovnika u posljednjem desetljeću. Riječ je o općini Orehovica u Međimurskoj županiji, prvoj u Hrvatskoj u kojoj je romska nacionalna manjina dobila, zasad nekonzumirano, pravo na dvojezične ploče jer čine više od 33 posto stanovništva.

Šest jedinica lokalne samouprave zabilježilo je prirodni porast broja stanovnika. To su Pribislavec, Orehovica, Nedelišće, Čakovec, Mala Subotica i Petrijanec, u kojima imamo značajan udjel romskog stanovništva – kazao je. Međimurska županija ima stopu fertilitetu 1,76, što se često ističe kao najbolji rezultat u Hrvatskoj.

– No, sve ispod stope od 2,1 nije dobro. Ono čemu trebamo težiti jest generacijska obnova. Tu stopu od 2,1 nismo u Hrvatskoj imali od 1968. godine, dakle više od pola stoljeća u generacijskom smo minusu – istaknuo je dr. Belić. Zanimljivo je, dodao je, da je 2021. fertilitet u cijeloj Hrvatskoj značajno porastao, s 1,5 na 1,62.

– Čini se mala razlika, ali nije. No, već 2022. fertilitet je opet pao. Zašto je do toga došlo, to će se još morati istražiti – rekao je dr. Belić.

VEZANI ČLANCI:

Konferenciju je organizirao Središnji ured za demografiju i mlade u suradnji s Hrvatskim katoličkim sveučilištem. Jedna od demografskih mjera koje stoje na raspolaganju jedinicama lokalne samouprave novčane su potpore za djecu. U ovoj godini te naknade za općine iznose prosječno 472 eura za prvo dijete, 596 za drugo i 892 za treće, a u gradovima 430, 589 i 1098 eura.

Prema podacima koje je prikupio Središnji državni ured, rekorderi po visini naknada za prvo dijete su općina Sali sa 7963 eura i grad Otočac s 1990 eura. Za drugo dijete najviše među gradovima daje Imotski, 2654 eura, a za treće i četvrto Stari Grad s 9290 eura. Od općina za treće dijete najviše daje Lovreć, 9290 eura, a za četvrto Vir s 12.471 euro. Vir za peto i svako sljedeće dijete roditeljima isplaćuje čak 25.482 eura! Načelnik Vira Marino Radović pohvalio se da je broj djece u vrtiću porastao s pet na tridesetak, a broj učenika s deset na 170. Općina Vir lani je isplatila nešto više od 70.000 eura novčanih potpora za djecu.

VIDEO Plenković smijenio Davora Filipovića i Juricu Lovrinčevića

Komentara 20

DU
Deleted user
10:40 13.12.2023.

Bitno da su barem kajtazijevi zadovoljni.

Avatar Adminjetrica
Adminjetrica
10:02 13.12.2023.

"Negativan prirast"??? Da to možda nije pad?

BE
Beyonder
11:17 13.12.2023.

Samo pogledajte kakvi "intelektualci" su na vlasti, a i da ne spominjem kako je sjever uvijek poligon za treniranje strogoče od strane MUP

Važna obavijest
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu i mobilnim aplikacijama Vecernji.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije