U prvoj polovici godine još smo dobro prošli. Do kraja svibnja u Hrvatskoj su zabilježena 2064 požara na otvorenom, što je smanjenje od 67 posto u odnosu na lani. – Uspoređujući samo požare raslinja, vidimo kako je ta brojka smanjena za čak 75 posto. Opožarena površina manja je čak 96 posto, pa je s 48.921 hektara smanjena na samo 1775 – rekao je neki dan glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković i, poučen iskustvom, podsjetio da najveći rizik od požara tek slijedi, od 20. srpnja do 20. kolovoza. Bit će to izazovna sezona jer je obilna kiša pospješila rast vegetacije, pa kad zaredaju vrućine, to znači i veću potencijalnu gorivu masu.
I dok se u Hrvatskoj za vatrogasce najzahtjevniji dio godine tek očekuje, u Danskoj i drugim sjevernim europskim državama te u Kanadi, ali i u Španjolskoj, njihovi kolege padaju od umora u borbi protiv vatrenih stihija. Rizici od šumskih požara rastu u sušom pogođenim nordijskim zemljama, pa tako u Lyngeu na istoku Danske očajni farmeri pomažu vatrogascima u gašenju, strahujući za svoje usjeve i imanja.
Poljoprivrednik Lars Jonsson (62) svako malo provjerava vremensku prognozu nadajući se padalinama koje bi navlažile polja i smanjile rizik od požara. Njegove oranice sjeverno od Kopenhagena prekrivene žitaricama, od pšenice i raži do ječma, prže se na žarkom suncu, a jedini hlad nude vjetroturbine. Očekuje za četvrtinu slabiji urod, kaže za agenciju AFP, pokazujući osušeno korijenje ječma koji proizvodi za pivovaru Carlsberg.
Sjeverna Europa bilježi atipično suho proljeće i rano ljeto, a stručnjaci upozoravaju na visok rizik od šumskih požara poput onih koji su poharali središnju Švedsku 2018. Do kraja svibnja ove godine čak 90 posto Danske bilo je pogođeno sušom. To su klimatske promjene, gunđa Jonsson i dodaje da će morati dobro razmisliti što će sijati i saditi u budućnosti. Možda suncokrete, kaže taj farmer. U Danskoj dobro pamte razorni požar koji je harao početkom prošle godine. Gasilo ga je više od stotinu vatrogasaca. Izgorjelo je 2000 hektara zemlje te četiri kuće i isto toliko gospodarskih zgrada. Jens Hesselbjerg, klimatolog sa Sveučilišta u Kopenhagenu, kaže da su se više orijentirali na ekstremne oborine, dok suša dosad nije smatrana jednim od ishoda klimatskih promjena. Nisu mislili da će se dogoditi kod njih na sjeveru. Vlada je pozvala građane da racionalno koriste vodu i zabranila paljenje vatre na otvorenom. Nije Danska jedina.
POVEZANI ČLANCI:
Prema Copernicusu, više od polovice Finske pogođeno je sušom, kao i 48 posto Švedske, gdje je 2018. godine izgorjelo oko 25.000 hektara šuma. Klimatolog Gustav Strandberg rekao je za AFP da Švedska doživljava najsušniji početak lipnja u posljednjih dvadesetak godina. U Finskoj su se temperature ovih dana kretale oko 30 Celzijevih stupnjeva u Helsinkiju, daleko iznad normale, s visokim rizikom od šumskih požara u jugozapadnim područjima. Norveška se također suočava s neuobičajeno sušnim razdobljem, iako su klimatske promjene dovele do 20 posto ukupnog povećanja oborina od 1900. godine. "Kiša pada više, ali je koncentriranija, a ne raspoređena kroz duže razdoblje kako bi nam trebalo", pojasnio je meteorolog Hakon Mjelstad. Upozorenja za šumske požare podignuta su na najvišu razinu u velikim dijelovima južne i jugoistočne Norveške, a zabranjeno je paljenje vatre na otvorenom osim roštilja u dvorištu. "Suha ljeta poput ovog koje očekujemo bila su rijetka, ali bit će sve češća. Jednostavno zato što je sve toplije na Zemlji", zaključio je Mjelstad.
Stručnjaci upozoravaju da su klimatske promjene s višim temperaturama i dugotrajnim sušama bile ključni pokretač povećanja rizika od šumskih požara, na čiju učestalost utječu kombinacija prirodnih i ljudskih čimbenika – temperatura, vlažnost tla, relativna vlažnost, brzina vjetra, vegetacija... U Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji ističu da su šumski požari često uzrokovani ljudskom aktivnošću ili prirodnim fenomenom kao što je munja, a mogu se dogoditi bilo kada i bilo gdje. Za 50 posto zabilježenih šumskih požara nije poznato kako su započeli! "Rizik od šumskih požara povećava se u ekstremno sušnim uvjetima i tijekom jakih vjetrova. Šumski požari mogu poremetiti prijevoz, komunikacije, opskrbu električnom energijom i plinom te vodoopskrbu. Također, dovode do pogoršanja kvalitete zraka i gubitka imovine, usjeva, resursa, životinja i ljudi. Šumski požari i vulkanske aktivnosti pogodili su 6,2 milijuna ljudi između 1998. i 2017. s 2400 smrtnih slučajeva diljem svijeta od gušenja, ozljeda i opeklina. Veličina i učestalost šumskih požara raste zbog klimatskih promjena. Šumski požari istovremeno utječu i na vrijeme i na klimu ispuštajući velike količine ugljičnog dioksida, ugljičnog monoksida i finih čestica u atmosferu. Posljedično onečišćenje zraka može uzrokovati niz zdravstvenih problema, uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti. Drugi važan zdravstveni učinak šumskih požara je onaj na mentalno zdravlje", upozoravaju iz WHO-a.
POVEZANI ČLANCI:
Vrućina i suša u Europi odnijele su najmanje 15.000 života, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Svijet je 1,2 Celzijeva stupnja topliji nego što je bio u predindustrijsko doba, a predviđa se da će sljedećih pet godina biti najtoplije u povijesti. "Ljudi često žele znati je li se neki ekstremni vremenski događaj dogodio zbog klimatskih promjena, ali to nije jednostavno pitanje. Ne možete odgovoriti s da ili ne", rekla je Friederike Otto, klimatska znanstvenica i suvoditeljica inicijative World Weather Attribution. Klimatske promjene mijenjaju vjerojatnost i intenzitet ekstremnih događaja. Od Sjeverne Amerike do Europe i sve do Kine, veliki dijelovi sjeverne hemisfere doživjeli su ekstremnu sušu prošle godine. Znanstvenici uključeni u inicijativu World Weather Attribution zaključili su da su klimatske promjene suše učinile najmanje 20 puta vjerojatnijima, a visoke temperature bile bi "gotovo nemoguće" bez klimatskih promjena. "Ljeto na sjevernoj hemisferi 2022. dobar je primjer kako se ekstremni događaji uzrokovani klimatskim promjenama mogu odvijati na velikim područjima u dužim vremenskim razdobljima", upozorila je Otto.
Stotine šumskih požara gorjelo je i diljem Kanade, a oblake dima vjetar je odnio tisuće kilometara, sve do istočnog dijela SAD-a, navodi portal Carbon Brief. Krajem travnja šumski požari počeli su u Britanskoj Kolumbiji i Alberti, proširivši se na devet od 13 kanadskih provincija i teritorija. Dok su šumski požari prilično česti u zapadnim pokrajinama zemlje, požari su otvorili nove fronte, šireći se na istočne pokrajine Nova Škotska, Quebec i Ontario koje su bilježile rekordne vrućine. U Edmontonu u Alberti prosječne temperature bile su šest stupnjeva iznad normale u svibnju. Quebec je posebno pogođen, a najčešći uzrok požara bili su – udari groma. Zbog oko 160 šumskih požara evakuirano je 10.000 ljudi samo u toj pokrajini. Dijelovi atlantske regije, uključujući Novu Škotsku, New Brunswick, Otok princa Edwarda i Newfoundland, zabilježili su najsušniji travanj dosad, a do kraja travnja 49 posto atlantske regije u Kanadi bilo je klasificirano kao "abnormalno suho ili umjereno sušno". Takvi su uvjeti povećali vjerojatnost šumskih požara u zemlji u kojoj šume pokrivaju oko trećinu ukupne kopnene površine ili 3,6 milijuna četvornih metara. Oko 2300 šumskih požara zahvatilo je 42.897 četvornih kilometara, što je 15 puta više od desetogodišnjeg prosjeka za to doba godine.
Budući da najtoplije i najsušnije razdoblje u godini tek dolazi, u Kanadi se pripremaju za možda najgoru sezonu šumskih požara ikada. U pomoć im je uskočilo 600 američkih vatrogasaca, a kanadska vlada predstavila je niz mjera za koje će izdvojiti 284 milijuna dolara. Steven Guilbeault, ministar okoliša i klimatskih promjena, povezao je prijetnju koja dolazi od šumskih požara s globalnim zagrijavanjem. "Svjedoci smo jedne od najgorih sezona požara i moramo se pripremiti za dugo ljeto. Vlada pristaje na zahtjev za pomoć iz Quebeca i odmah će započeti s mobilizacijom kanadskih oružanih snaga, resursa za gašenje požara i pomoći u planiranju podrške odgovoru na šumske požare", rekao je.
VIDEO Sezona požara rano započela u Španjolskoj: Izgorilo više od 4000 hektara, 'Klimatska kriza je tu'
Inače, klimatolozi raspravljaju o očekivanom povratku vremenskog fenomena nazvanog El Niño koji bi mogao dovesti do temperaturnog rekorda. Posljednji put zabilježen je 2016. godine. "El Niño se povezuje s rekordnim temperaturama na globalnoj razini. Još se ne zna hoće li se to dogoditi 2023. ili 2024.", smatra Carlo Buontempo, direktor EU Copernicusa. Friederike Otto s Grantham instituta Imperial Collegea u Londonu boji se da bi temperature izazvane El Niñom mogle pogoršati učinke klimatskih promjena koje neke zemlje već doživljavaju, uključujući jake toplinske valove, sušu i – šumske požare.
Više zelenih tema pronađite na Rezolucija Zemlja!
Koji idioti, "sjever se topi". Dakako, svako ljeto se topi a zimi Arktik je zaleđen i tako tisućama godina. Globalisti spremaju novu plandemiju i zastrašivanje čovječanstva.