Novi kalendar državnih praznika, usvoji li ga Hrvatski sabor onako kako je predložila Vlada Andreja Plenkovića, vjerojatno neće odmah otkloniti dosadašnju zbrku s blagdanima, ali će ispraviti najmanje jednu pogrešku – Dan neovisnosti neće se više slaviti 8. listopada, nego 25. lipnja. Toga dana 1991. Sabor je donio temeljne akte o stvaranju neovisne države: Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske. Za taj datum ustrajno se zauzima i akademik Davorin Rudolf. Samo je jedan Dan neovisnosti – 25. lipnja, kaže Rudolf, jer je Hrvatska tada „ušla u obitelj država međunarodne zajednice, stekla međunarodnopravni subjektivitet, pravo na opstanak, dostojanstvo, poštovanje teritorijalne cjelovitosti“. Ukratko, postala je pravno jednaka sa svim ostalim suverenim državama u svijetu. A 8. listopada 1991. samo je završen proces razdruživanja od SFRJ.
Rudolf podržava i prijedlog da se vrati „stari“ Dan državnosti 30. svibnja, koji je HDZ uveo 1991. i koji se slavio sve do 2001. Tada je lijevo-liberalna koalicija, preuzevši vlast od HDZ-a, izmijenila kalendar državnih blagdana tako da je Dan državnosti prebačen na 25. lipnja, a uvedeni su i novi praznici – Dan neovisnosti i Tijelovo. Stvorila se takva konfuzija da većina građana više nije znala što se kada obilježava. Kako je zapravo nastala „blagdanska zbrka“?
Glavni inicijator izmjena zakona o blagdanima bio je liberal i filmski redatelj Ivo Škrabalo (preminuo 2011.), no on se poslije opravdavao kako nije jedini krivac za pomutnju.
„Nisam sretan što je Tijelovo postalo državni blagdan i što je to neradni dan u zemlji, no kad sam predlagao Zakon o blagdanima, želio sam samo da se uvede 8. listopada kao Dan neovisnosti, a na Tijelovo sam naknadno pristao jer je to bio uvjet zastupnice Ljubice Lalić, odnosno HSS-a, naših tadašnjih koalicijskih partnera, bez čijih glasova zakon ne bi bio izglasan u Saboru“, govorio je Škrabalo. Pokušavao je uvjeriti Ljubicu Lalić da odustane od Tijelova, no ona je, kako je rekao, bila “papskija od Pape”.
Osim što je popustio HSS-u, Škrabalo je otkrio da je tada učinio ustupak i SDP-u, koji je tražio da se Dan državnosti s 30. svibnja prebaci na 25. lipnja. Na tome je inzistirao Mato Arlović, tadašnji zastupnik SDP-a, a danas sudac Ustavnog suda.
VIDEO Večernjakova anketa o Danu neovisnosti
Treba odrediti jedan datum kao dan neovisnosti a dan državnosti izbrisati odnosno pripojiti prvom danu. Što znači dan državnosti? Pa valjda kad je zemlja postala neovisna, jer Hrvatska je postojala i blla država i prije 1990.g.