Pet lipa, sedam ili deset. Toliko je, u odnosu na zadnji mjesec lanjske godine, na današnji dan skuplje povrće, ali i mast, sok, kruh, jaja, pa i slatkiši te kava. Gotovo neprimjetno, zatreba li čovjeku litra ulja ili mlijeka, u dućanu, baš kao što to većina i radi, posegne za proizvodom kojem je, među istima, istaknuta najniža cijena. Hrvatima, međutim, ove godine brončana kovanica s motivom hrasta lužnjaka neće jedina ispasti iz džepa. Odlazit će pomalo i jelačići, gundulići, radići pa i pokoji marulić jer se diže i cijena plina, od početka 2021. gorivo je nekoliko puta poskupjelo, lijekovi su otišli gore, a cijene kvadrata nekretnina i građevinskog materijala dugo nisu bile više.
Krenut ćemo s krucijalnim, odnosno s onim bez čega se ne može. Među prehrambenim proizvodima od početka godine nižu cijenu ima samo riba, 0,6 posto, dok su povrće, šećer, džem, med, čokolada, voće, mineralna voda, kruh i žitarice od 0,7 do 4,7 posto skuplji. Prati li stanje, pitali smo predsjednika Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimira Severa, kojeg smo zamolili i cijenu prosječne hrvatske košarice.
– Trenutačno je nemamo. Odnosno, radimo interne procjene koje pokazuju da se one najskromnije uskrsne za 500-700 kuna, nešto skuplje za 1200 i najskuplje za 1800 kuna neće mijenjati ni ove godine u odnosu na lani. Što se samih košarica tiče, željeli smo napraviti promjenu s nutricionistima, koji bi izračunali optimalni unos kalorija tročlane obitelji. Cijene proizvoda planirali smo usporediti s prosječnom plaćom u određenim sredinama, a ne s hrvatskom, pa naišli na zastoj jer se informacija o prosjeku ne mogu dobiti u svakoj lokalnoj sredini – što je na neko vrijeme zaustavilo izračun košarice, pojasnio nam je Krešimir Sever i dodao kako je poskupljenja bilo svuda, prvenstveno zbog prijevoza robe.
Više se trošilo na higijenu
– Poskupjela je nafta, a ostale su cijene to pratile – govori Sever pa dodaje kako se u protekloj godini potražnja za hranom povećala. Logično, kaže, jer su ljudi bili kod kuće.
– Rad od doma, online nastava, izolacija, sve to rezultiralo je povećanim troškovima prehrane, ali i grijanja, pa i klimatizacije lanjskog ljeta, što i sad možemo očekivati – kaže Sever i dodaje da se povećano trošilo i na higijenske proizvode, maske, rukavice, dezinficijense, lijekove za jačanje imuniteta, za koje je PDV i smanjen, ali distributeri i proizvođači cijene nisu spustili. Daljnji rast cijena hrane, međutim, ne očekuje. Pojavom proljeća stižu prinosi iz staklenika i plastenika, ističe, a predviđa se i stabiliziranje cijena nafte. Je li u njoj, odnosno u transportu glavni problem, pitali smo i gospodarstvenika te ekonomskog stručnjaka Mladena Vedriša.
– Kompleksno je to pitanje. Logističke prijevozne usluge općenito su poskupjele. Sve je u vrijeme pandemije postalo kompliciranije, od pakiranja i slaganja do prijevoza. Najbolje vam to pokazuje i tanker u Suezu koji se prenakrcan zaglavio – objašnjava Vedriš pa dodaje kako su većim cijenama “pomogli” i otežani uvjeti proizvodnje s većim troškovima.
– Sreća je što je cijena kapitala ostala relativno niska – kaže Vedriš, a mi pitamo možemo li možda očekivati i inflaciju. U dva segmenta svakako, kaže.
– Cijene dionica rastu jer je više kapitala nego kvalitetnih dionica, a rastu i cijene nekretnina. Što se robe široke potrošnje tiče, tu smo, u financijskoj komponenti, mirni – kaže Vedriš i dodaje da se, kad govorimo o budžetu, dogodilo repozicioniranje s trajnih dobara prema operativnim troškovima.
Prekinut lanac opskrbe
– Prodaja automobila se prepolovila, nije se trošilo na putovanja, izlaske, odjeću i obuću, ali jest na maske, zaštitna sredstva, hranu. Unutar proračuna kućanstva našli su se postoci participacije za određene troškove, a to je zadržalo standard življenja. Logičnog pritiska na plaće nema, kad bi se on dogodio, počeo bi inflatorni ciklus – kaže Vedriš.
Prema podacima Njuškala, koji uspoređuje ovu i lanjsku veljaču, kvadrat u velikim gradovima skuplji je između 2,3 i 6,4 posto. U Zagrebu je četvorni metar bio 2119, a sad je 2179 eura, u Rijeci je s 1686 skočio na 1794 eura, dok je u Osijeku sad kvadrat 1070 eura, a bio je 1046. Digla se i cijena plina u nekim dijelovima Hrvatske, pa će zagrebačka obitelj od 1. travnja za račun godišnje izdvajati 496 kuna više nego dosad. U HERA-i su objasnili da su nove cijene plina “rezultat promjene troška nabave i troška opskrbe plinom”. Otprilike na sličan način u HZZO-u su pojasnili zašto su od ovog mjeseca poskupjeli lijekovi. Nositelji odobrenja nisu prihvatili referentne cijene na sve lijekove, kažu. Najgore su, podsjetimo, prošli oni koji boluju od dijabetesa tipa 2 jer sedam tisuća njih uzimalo je Victozu, koja im je bila besplatna, a sad se za nju plaća participacija od 111,15 kuna. Osim svega navedenog, poskupio je i građevinski materijal.
– Od početka koronakrize prekinut je lanac opskrbe. Imamo važeće ugovore koji nas ne amnestiraju od prekoračenja rokova i cijena, a ako nema materijala, to automatski dovodi do kašnjenja i poskupljenja jer su veći troškovi – objasnio je predsjednik uprave Tehnike Zlatko Sirovec. Što se cijene goriva tiče, nakon nekoliko poskupljenja, ona je pala, ali i dalje je spremnik dizela i benzina u prosjeku skuplji dvije kune nego na kraju 2020.
VIDEO Od 12. veljače do 15. svibnja posjetite izložbu "Hrvatska svijetu"
Najjace mi je kad mi napisu kako ce na poskupljenje plina od cak 10% prosjecna obitelj placati vise samo 500 kn i to GODISNJE! Je, hoce, ako bude koristila plin 5 min dnevno.....