Od početka iduće godine kruh, mlijeko, lijekovi i knjige bit će skuplji pet posto jer je Vlada uskladila stopu PDV-a s europskim kriterijima. Osim osnovnih artikala, poskupjet će i cigarete, i to u prosjeku jednu kunu po pakiranju od početka godine, a za dodatne tri kune nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Promijenit će se i cijene automobila: manja i ekološki čistija vozila trebala bi pojeftiniti zbog nižih trošarina, a skuplja i veći potrošači poskupjeti. Koliko točno, znat će se od 1. srpnja. Usluge u ugostiteljstvu trebale bi pojeftiniti jer PDV pada sa 25 na 10 posto. Sva poskupljenja i promjene za građane proizlaze iz predstavljenog prijedloga proračuna za 2013., koji donosi povećanje prihoda u odnosu na ovogodišnji rebalans za 3,3 milijarde kuna, na 113,7 milijardi kuna, a rashoda za 4,2 milijarde, na 124,5 milijardi kuna. Ako se gleda na prijedlog proračuna iz veljače 2012. godine, povećanje rashoda je čak 5,7 milijardi kuna.
No, Vlada to prekoračenje relativizira i objašnjava da je, izuzmu li se plaće, sve druge troškove stavila pod kontrolu, a rast rashoda u 2013. pravdaju troškovima na koje ne mogu utjecati. Jedan od njih je doprinos Hrvatske proračunu EU, koji će nagodinu iznositi 1,7 milijardi kuna. Kamate na stare državne obveznice i obaveze prema brodogradnji skočile su dvije milijarde u odnosu na ovogodišnje, a neplaniran je trošak i 900 milijuna kuna subvencija za brodogradnju.
Plaće na popravnom
Izdaci za plaće i troškove zaposlenih u javnom sektoru smanjuju se za 2,3 milijarde kuna (sa zdravstvom) u odnosu na svotu koja je određena prijedlogom rebalansa. Stvar je u tome da su ove godine troškovi zaposlenih trebali biti dvije milijarde niži od prošlogodišnjih, ali kako nisu, vraćaju ih na stari plan. Posebno su u objašnjenjima izdvojeni resori obrazovanja, zdravstva i unutarnjih poslova na koje su iz Vlade veći dio ove godine upirali prstom. Nakon zaposlenih, najveći će proračunski gubitnici biti korisnici subvencija u poljoprivredi, koje se smanjuju za 554,1 milijun kuna. Ukupni su izdaci države za subvencije veći od ovogodišnjih i iznosit će 6 milijardi kuna, ali višak će progutati brodogradnja. Smanjenjem subvencija poljoprivredi Vlada se, kažu, usklađuje sa zajedničkom poljoprivrednom politikom EU. Prva potpredsjednica Vlade Vesna Pusić rekla je da će već iduće godine Hrvatska na raspolaganju imati 4,8 milijardi kuna iz europskih fondova, računajući i bespovratna sredstva koja će dobrim dijelom ići prema poljoprivredi.
Kad je riječ o porezu na nekretnine, Vlada u obrazloženju proračuna ističe da novi porez neće u većoj mjeri povećati prihode jedinica lokalne samouprave u odnosu na sadašnje prihode od komunalne naknade i poreza na vikendice, “osim imovine koja nije u funkciji”. Za ovaj tjedan najavljena je i prva prezentacija novog poreza na nekretnine, pa će se tek tada vidjeti tko će koliko platiti. Iz proračuna se ne vidi hoće li biti promjena u socijalnoj politici, jer su zadržani dosadašnji transferi i osiguran novac za usklađenje mirovina. No, potpredsjednik Vlade Branko Grčić najavio je da će za deset dana vlada predstaviti velike reforme u socijalnom, zdravstvenom i mirovinskom sustavu.
Vlada u idućoj godini planira rast BDP-a 1,8 posto, unatoč tome što sve druge institucije predviđaju znatno manji, a neke čak i lagani pad. Velika su očekivanja od nagodbi i rješavanja problema neplaćanja, a u Vladi smatraju da će i porez na nekretnine potaknuti bolje korištenje imovine.
Novi dugovi
Ove godine Vlada nije prodala Croatiju osiguranje i HPB, kako je bila najavljivala, pa taj posao prebacuje na iduću godinu. Dok su se ove godine od privatizacije očekivale 2 milijarde kuna, sada se privatizacijski prihodi dižu na 3 milijarde, uglavnom od prodaje spomenutih tvrtki. Plan zaduženja iznosi 26,7 milijardi kuna, a osim za pokriće novog deficita od 10,9 milijardi kuna, država će se zadužiti i za refinanciranje starih dugova od 15,6 milijardi kuna. Već u siječnju testirat će se interes ulagača za državne obveznice u SAD-u i EU, a moguća je i druga runda izdanja na azijskom tržištu. Ministri su sa sjednice Vlade poručili da očekuju velik investicijski doprinos privatnog sektora, ali priprema se podloga i za ulaganja javnih poduzeća. Limit za zaduženje javnih poduzeća, prije svega HŽ-a, HAC-a i HC-a, dignut je na 3,8 milijardi kuna, a država će izdati i 4,5 milijardi kuna jamstava.
>>Na Vladinoj internetskoj stranici pročitajte cijeli tekst proračuna.
>>Linić dodao 1,6 milijardi kuna za plaće i zaprijetio da će ih uzeti
I vlada misli s ovakvim proračunom ostvariti rast BDP-a slijedeće godine? Ma dajte, stvarno svašta. Jedino način kako ostvariti statistički rast, jest napraviti devalvaciju, kao što Ribić predlaže (naštampati novce). Građani će sigurno biti oduševljeni time...