U drugi izborni krug Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) ulazi ponesena ostvarenim rezultatom u prvom krugu pa je njezina prednost psihološki veća. Ivo Josipović zbog samo 1,2 posto postignute prednosti u odnosu na izazivačicu puno je manje euforičan, ako ne i poprilično nervozan. Ostavimo li emocije, koje je kandidatima najteže prevladati, pa bile one pozitivne ili negativne (jer i pretjerana euforija može biti kobna), bitka u drugom krugu vodit će se za glasove birača koji u prvom krugu nisu izašli na birališta. Pobjedu će slaviti onaj kandidat koji uspije izvući više novih birača na birališta.
Veća izlaznost u 2. krugu
Kada se, naime, analiziraju rezultati predsjedničkih izbora otprije pet godina, kada se za Pantovčak borilo 12 kandidata, jasno je kako je Ivo Josipović u drugom krugu dobio pojedinačno novih glasova više nego što su ukupno glasova u prvom krugu osvojili lijevi kandidati. Dakle, više nego što su zajedno dobili Vesna Pusić i Damir Kajin. Sam Josipović osvojio je u prvom krugu tada 640.594 glasova birača, a zbroj njegovih te glasova V. Pusić i Kajina bio je 860.195. U drugom krugu (uz šest posto višu izlaznost) osvojio je 1,339.385 glasova, što je u odnosu na njegov rezultat u prvom krugu (640.594) više za čak 698.791 glasova, odnosno više za 479.190 glasova u odnosu na zbroj rezultata "lijevih" kandidata iz prvog kruga. Iz toga se izvodi zaključak da je u drugom krugu 2009. godine izišao velik broj birača koji nisu glasali u prvom krugu.
U prvom krugu na predsjedničkim izborima prije pet godina glasalo je 1,975.909 birača ili 43,96 posto (ukupno je bilo 4,4 milijuna birača u RH), a u drugom krugu je na biralištima bilo 2,253.570 ili 50,13 posto. Dakle, u drugom krugu je bilo 277.661 birača više ili šest posto više građana. I kada bi se pretpostavilo da su na tim izborima u drugom krugu izašli svi koji su glasali u prvom, a vjerojatno nisu, i da su svi koji su prvo bili za V. Pusić i D. Kajina, potom glas dali Josipoviću te da je i dio glasača tadašnjih desnih kandidata podupro Josipovića, još uvijek je prevelika razlika u apsolutnom broju glasova koje su lijevi kandidati osvojili u prvom krugu, u odnosu na njegove glasove u drugom.
Infografika: Kristina Franić
Čini se da je na izborima 2009. godine ključna motivacija novim biračima bila činjenica da bi Milan Bandić, kao Josipovićev protukandidat, mogao postati predsjednik. To ih je očito motiviralo da glas daju Josipoviću i zaustave Bandića. I kada se analiziraju ondašnji rezultati koje je Josipović osvojio u županijama koje su tradicionalno sklonije ljevici, poput Istarske i Primorsko-goranske, jasno je da su u drugom krugu u velikoj mjeri na izbore izašli tzv. novi birači. Ako se uzme u obzir da je i Stjepan Mesić osvojio prvi, odnosno drugi mandat s osvojenih 1,43 milijuna glasova u drugom krugu 2000. godine ili 56 posto te 1,45 milijuna glasova 2005. godine ili 65,93 posto, analitičari zaključuju da je doseg lijevih birača oko 1,3 milijuna. Budući da je Mesić nekad bio istaknuti HDZ-ovac, u udjelu njegovih birača zasigurno je bilo i HDZ-ovih.
Doseg desnih birača koji izlaze je pak oko milijun, kaže analiza, a do te brojke se dolazi zbrojem rezultata desnih kandidata na izborima 2009. godine u prvom krugu. Zbog proteka vremena i značajne promjene u strukturi birača, u analizu nisu uključeni rezultati prvog predsjednika Franje Tuđmana. Analitičari zaključuju da će tako u drugom krugu Josipović nastojati upecati što više svojih glasača iz drugog kruga 2009. godine koji nisu glasali u prvom krugu. Ako računa da bi mogao dobiti dio glasača Ivana Sinčića koji će ipak izaći na izbore 11. siječnja, to mu neće biti dovoljno.
Neizvjestan rezultat
HDZ-ova Kolinda Grabar-Kitarović, osim birača Milana Kujundžića, mora se potruditi izvući svoje nove birače. Ona peca iz bazena od milijun birača, a u prvom je krugu osvojila 665.309 glasova. Josipović peca iz bazena od otprilike 1,3 milijuna glasača. On je pak u prvom krugu ovih izbora osvojio 687.558 glasova. Analitičari procjenjuju da će rezultat biti neizvjestan u glas bude li izlaznost ista ili niža nego u prvom krugu. Veća izlaznost u tzv. desnim županijama, a niža u tzv. lijevima, donijet će prevagu u korist Grabar-Kitarović, odnosno Josipovića. Budući da je Zagreb najveći birački bazen (ukupno ih je 688.553, što je 34.000 manje nego 2009.), analitičari savjetuju da je to grad na koji bi Josipovićev stožer trebao staviti naglasak. HDZ-ov izborni tim glasove za Grabar-Kitarović trebao bi pak tražiti u Dalmaciji i Slavoniji. U završnici kampanje veliku će ulogu odigrati sučeljavanja, kao i taktika kandidata.
...tješi se tješi....vrijeme crvenila je za nama...iako se ovdje brišu komentari,brani se pisanje s izlikom navodnog vrijeđanja...vrijeme kapa partizanki je za nama glasajmo za regiju u kojoj su Beč,Munchen,Pešta,Požun ,Prag...a ne region iz kojeg smo se krvlju izvukli,,,