Hrvatska diplomacija kontinuirano izvještava države članice EU i ključne partnere u svijetu, poput SAD-a, o izjavama, provokacijama pa i prijetnjama koje dolaze od članova slovenske Vlade vezano za granični spor sa Slovenijom i arbitražni postupak iz kojeg je Hrvatska izišla.
Tako su svi doznali da slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec najavljuje kako će, u slučaju da Hrvatska ne prihvati odluku Arbitražnog suda – jer sud unatoč hrvatskom istupanju nastavlja s radom i donijet će presudu – to naštetiti Zagrebu i turističkoj sezoni, apostrofirajući teškoće za “one koji će iz Austrije i Njemačke preko Slovenije putovati u Hrvatsku”.
U tim istupima diplomati s kojima smo razgovarali vide “očaj i slabost” jer je pitanje granice za ostale države EU bilateralno.
– Erjavec je tom izjavom još više potvrdio stajalište europskih država da je pitanje granice bilateralno pitanje i da se u to ne žele miješati. Kad prijeti ovako javno, pokazuje slabost i očaj. Slovenska je strana razočarana jer s novim vladama nije došlo do promjene stava o arbitraži, što su se nadali, već je oko tog pitanja hrvatska politika ujedinjena i postoji kontinuitet – smatraju naši sugovornici.
O ujedinjenosti politike govore i jučerašnje izjave ministra vanjskih poslova Davora Ive Stiera da se spor treba riješiti dijalogom te da ministar Erjavec neće ništa postići maltretiranjem turista na granici, dok je Joško Klisović (SDP) izjavio kako se nada da je izjava Erjavca “prijetnja praznom puškom”.
No, usporedo s hrvatskom, i slovenska strana također provodi intenzivnu diplomatsku kampanju. Javno pozivaju države EU da vrše pritisak na Hrvatsku. Treba li ga očekivati, posebice kad se zna da su iz Europske komisije ponavljali kako se svi sporazumi moraju poštovati?
– Jesu, to su govorili sve dok iz State Departmenta nije stiglo da pozivaju obje s trane na dijalog, nakon čega su zašutjeli. Potpisnici sporazuma su samo Hrvatska i Slovenija i riječ je o bilateralnom problemu.
Bilo je pokušaja izjednačavanja arbitraže između Kine i Filipina, koju Kina nije prihvaćala, i arbitraže sa Slovenijom, ali je hrvatska diplomacija uspjela uvjeriti partnere da je riječ o dvije različite stvari i da je Hrvatska izašla zbog nepovratno kontaminiranog procesa – kaže jedan naš izvor.
Arbitražni sudovi u sustavu Trajnog arbitražnog suda, kao što je onaj konstituiran za spor Hrvatske i Slovenije, oslanjaju se na premisu da će stranke prihvatiti njihove odluke i ne postoje mehanizmi prisile stranke da prihvate odluku.
Sloveniji na raspolaganju, doduše, ostaje politički pritisak, ali kakav? Postoji mogućnost da oteža ulazak Hrvatske u Schengen jednog dana kad ta priča dođe na dnevni red budući da je riječ o političkoj odluci. – O tom potom. Pitanje Schengena sada je otvoreno, ali vidimo da se ne poštuje. Austrija ga je, primjerice, suspendirala na granici sa Slovenijom – nastavlja naš sugovornik.
Neki pak slovenski političari vide mogućnost političkog pritiska u članku sporazuma koji kaže da Slovenija neće blokirati Hrvatsku u pristupu EU. No Araman Sarvarian i Rudy Baker, profesori prava sa Sveučilišta u Surreyu i stručnjaci za etiku u međunarodnom pravu, kažu da to nije moguće jer Ugovor o pristupanju Hrvatske EU ne obvezuje Hrvatsku da provede odluku Arbitražnog suda.
Apsurdno je da službena Slovenija – za koju Arbitražni sporazum još vrijedi – neprestano taj sporazum i dalje krši.
U sporazumu, koji za Hrvatsku više ne vrijedi, strane su se obvezale da će se suzdržati od provokacija. No možda je najočitije kršenje sporazuma ono koje je potvrdio slovenski parlament 2013. zaključujući da je “zadatak suda da odredi teritorijalni kontakt s međunarodnim vodama” te da će svaku odluku koja ne bude u skladu s tim proglasiti “suprotnu s mandatom suda”.
>> Erjavec očekuje pritisak EU-a na Hrvatsku oko granične arbitraže
minira li slovenija hr turizam minirati će samu sebe...