U drugom krugu predsjedničkih izbora u Sloveniji, pokazuju ankete, koplja će ukrstiti dva kandidata ljevice, sadašnji predsjednik Danilo Türk i donedavni premijer Borut Pahor, a kandidat SDS-a Janeza Janše Milan Zver tek je treći sa 15 posto podrške. Izbore je raspisao Gregor Virant, šef parlamenta, za 11. studenoga, kampanja starta početkom listopada, a kandidature 20. kolovoza. Desnica, kojoj je Janez Janša već godinama glavna uzdanica, neće tako ni sada dobiti predsjednika; od osamostaljenja Slovenije bili su to redom kandidati ljevice i liberala, Milan Kučan pa Janez Drnovšek. Za predsjedničku utrku Janša je izabrao 50-godišnjeg europskog zastupnika, kojem je zajedno sa svojom suprugom Urškom Bačovnik Janša bio kum na lanjskom vjenčanju. Zver je već bio ministar u Janšinoj vladi od 2004. do 2008. godine, vodio je resor obrazovanja i sporta, sociolog je i politolog, ima katedru sociologije na mariborskom sveučilištu, na Ekonomsko-poslovnom fakultetu.
Janšin SDS ipak vodi
Zanimljivo je i da je predsjedničkog Milana Zvera u ministarskoj fotelji u vladi Borut Pahora naslijedio sveučilišni profesor Igor Lukšič, koji je nedavno pobijedio Pahora i od njega nakon 16 godina preuzeo vodstvo Socijaldemokratske partije.
Da se sada u Sloveniji održe i parlamentarni izbori, pokazuje anketa lista Večer, Janšin SDS ipak bi bio prvi, ali s nevelikih 19 posto, drugi su socijaldemokrati Igora Lukšiča s 15 posto, a treći je Zoran Janković sa svojom Pozitivnom Slovenijom, koji nakon izbora na kojima je pobijedio jako oscilira i sad ima oko 10 posto podrške.
Sve su druge stranke ispod 5 posto, pa i Lista Gregora Viranta, koji predsjeda Državnim zborom.
Svim strankama u Sloveniji, očito je, jako pada popularnost u trenutku kad Sloveniji, tvrde neki analitičari, prijeti sudbina ako ne Grčke, a ono Španjolske. Slovenci ne podržavaju ni posljednji Janšin potez, rezanje mirovina, iako vlada tvrdi kako će smanjene biti samo iznadprosječne mirovine.
Zlatno pravilo u ustav
Janša sad prijeti svim sredstvima, pa bi mogao tražiti i glasovanje o povjerenju u parlamentu kako bi promijenio ustav u koji bi – već on dugo o tome govori – unio tzv. zlatno pravilo financiranja, prema kojem se država ne može zaduživati za tekuće troškove, nego samo za investicije.Kad bi građani u ovom trenutku dobili mogućnost da oni odluče o povjerenju premijeru Janši, dali bi mu košaricu; čak 57 posto ispitanih u spomenutoj anketi bilo bi protiv njega.
Za promjenu ustava mora ruku dići dvije trećine zastupnika u parlamentu, a takve većine Janša za sada nema. U međuvremenu raspravlja se i o tome treba li preostale neprivatizirane tvrtke, poput Telekoma, Mercatora, Osiguranja Maribor, te ponajviše državne banke, prodavati strancima ili ne, u trenutku kad su mnoge u teškom položaju.U tom svjetlu zacijelo valja gledati i zaoštravanje odnosa s Hrvatskom oko pitanja Ljubljanske banke.
A kada je o tome riječ, najviše se govori o dobivanju licencije za rad te banke u Hrvatskoj.U tako nezavidnoj situaciji po novi mandat ide predsjednik Türk, koji se prije pet godina kandidirao s potporom građana koje je predvodila bivša predsjednica Ustavnog suda Dragica Wedam Lukič. Türk je prije toga bio diplomat, osam godina veleposlanik Slovenije pri UN-u, pa pomoćnik Kofija Annana.
Što se mene tiče u Slovenij može i Homer Simpson biti presjednik!