Upravno vijeće Europske središnje banke (ESB) u kojemu sjedi i hrvatski guverner Boris Vujčić, danas je smanjilo tri ključne kamatne stope ESB‑a za 25 baznih bodova. U skladu s tim, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja smanjit će se na 4,25%, kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 4,50%, a kamatna stopa na prekonoćne depozite na 3,75%. Smanjenje će stupiti na snagu 12. lipnja 2024.
Spomenute se stope odnose i na Hrvatsku, kao članicu eurozone, koja je proteklih godinu i pol imala relativno povoljne kamate na kredite, ali i ispodprosječne kamate na štednju. Dijelom je to i razlog što su građani znatan dio svoje štednje usmjerili u trezorske zapise i narodne obveznice, odnosno državne dužničke papire, na kojima je kamata dvostruko veća nego prosječna kamata na štednju u bankama. Od 12. lipnja HNB će domaćim bankama isplaćivati 0,25 posto nižu kamatu na prekonoćne depozite, odnosno 3,75 posto, što će utjecati na pad dosad enormno visoke dobiti tijekom 2023. godine i prvog kvartala ove godine. ESB je primjenjivao nultu kamatnu stopu od ožujka 2016 do sredine 2022 godine, što je indirektno utjecalo na poskupljenje nekretnina jer se kapital iz banaka slio u nekretninski sektor.
Europska središnja banka želi vratiti inflaciju na oko dva posto, što bi, uz nepromijenjene geopolitičke okolnosti, mogli postići tijekom 2025 godine. Bez obzira na smanjenje za četvrt postotnog poena, kamatne stope i dalje ostaju visoke, a vodstvo središnje banke ističe da će 'držati ključne kamatne stope restriktivnima koliko god bude trebalo da bi došli do poželjne stope inflacije.
Odluka na današnjoj sjednici bila je očekivana, no analitičari vjeruju da ESB neće žuriti sa daljnjim rezovima te bi u najpovoljnijem slučaju iduće smanjenje moglo biti u rujnu. Puno toga će ovisiti i o potezu američkog FED-a, za kojega se vjeruje da će od rujna također krenuti na spuštanje kamata. Prije samo nekoliko mjeseci smatralo se vjerojatnim da će Fed u rano proljeće prvi olabaviti strogu kontrolu kamatnih stopa, no to nisu učinili zbog previsoke inflacije u Americi. Inflacija se pokazala tvrdoglavom i s 3,4 posto znatno je iznad Fedovog cilja od dva posto. Razlog je snažan rast američkog gospodarstva koje je u prvom kvartalu na godišnjoj razini poraslo 2,9 posto, dok je rast u EU i eurozoni bio samo 0,3 i 0,4 posto. Hrvatska je inflacija još i viša, prema Harmoniziranom indeksu 4,3 posto, (IPC 3,3 posto), no kod nas je i gospodarska aktivnost življa te je gospodarstvo u prvom kvartalu poraslo gotovo 4 posto.
GALERIJA Svjetski čelnici okupljaju se u Francuskoj: Pogledajte tko je sve stigao
